Izgradnja najveće brane na svijetu je u toku, uzburkavajući duhove
Kina je započela izgradnju najveće svjetske brane u Tibetu, vrijedne oko 143 milijarde eura. Međutim, izgradnja izaziva zabrinutost među ekolozima i lokalnim stanovništvom, a brana bi mogla postati i izvor napetosti sa susjednim zemljama.
Sredinom jula, Kina je započela izgradnju brane na donjem toku rijeke Jarlung Tsangpo u Tibetu, što se smatra najvećim hidroelektranskim projektom ikada, izvještava Guardian. Investicija je vrijedna 1.200 milijardi juana, ili oko 142,7 milijardi eura. Kineski premijer Li Keqiang nazvao ga je “projektom stoljeća”.
“Tri klisure”
Za izgradnju će biti odgovorna novoosnovana China Yajiang Group, koja će u okviru projekta izgraditi pet kaskadnih hidroelektrana. Očekuje se da će imati ukupni kapacitet od 60 gigavata (GW) i da će godišnje proizvoditi oko 300 miliona megavat sati (MWh) električne energije, što bi trebalo biti dovoljno za snabdijevanje desetina miliona ljudi, prema navodima kineske državne novinske agencije Xinhua.
Poređenja radi, brana Tri klisure na rijeci Jangce, trenutno najveća brana i najveća hidroelektrana na svijetu, kapaciteta 22,5 gigavata (GW), proizvodi 88,2 miliona megavat sati (MWh) električne energije godišnje, prema podacima Xinhue. To je oko tri puta manje od količine koju bi trebala proizvoditi nova hidroelektrana u Tibetu. Izgradnja brane Tri klisure koštala je 254,2 milijarde juana, ili oko 30,2 milijarde eura.
Ekolozi zabrinuti, lokalno stanovništvo ljutito
Izgradnja nove brane u udaljenom kutku Tibetanske visoravni izazvala je zabrinutost zbog njenog potencijalnog utjecaja na biodiverzitet, opasnosti od zemljotresa i klizišta, te geopolitiku. Područje je nacionalni prirodni rezervat i jedno od najvažnijih žarišta biodiverziteta u zemlji.
Ekolozi su već dugo zabrinuti zbog potencijalnih nepovratnih posljedica izgradnje nove brane. Ovo planinsko područje sklono je prirodnim katastrofama, tako da bi čak i dostava građevinskog materijala mogla biti vrlo opasna.
Projekat je kritikovan zbog potencijalnog uticaja na Tibetance, kao i na milione Indijaca i Bangladešana koji žive uz rijeku, koja je sveta za Tibetance. Aktivisti kažu da su brane najnoviji primjer pekinške eksploatacije Tibetanaca i njihove zemlje, a njihovi protesti protiv izgradnje brane su ugušeni.
Izvor tenzija sa susjednim zemljama
Brana bi također mogla postati izvor napetosti između Kine i njenih susjeda, posebno Indije. Prema BBC-ju, stručnjaci i zvaničnici vjeruju da bi nova brana omogućila Kini da kontrolira ili preusmjeri rijeku, koja nastavlja svoje putovanje kroz indijsku državu Arunachal Pradesh i Bangladeš i ulijeva se u jednu od glavnih indijskih rijeka. Izvještaj iz 2020. godine koji je objavio australijski Institut Lowy otkrio je da “kontrola rijeka (na tibetanskoj visoravni) daje Kini snažan utjecaj na indijsku ekonomiju”.
U intervjuu za indijsku novinsku agenciju PTI ranije ovog mjeseca, glavni ministar Arunachal Pradesha, Pema Khandu, izrazio je zabrinutost da bi rijeke Siang i Brahmaputra mogle “značajno presušiti” nakon što brana bude završena. Dodao je da brana predstavlja i egzistencijalnu prijetnju jer bi je Kina mogla iskoristiti kao oružje.
„Pretpostavimo da se izgradi brana i voda se iznenada pusti, onda će cijeli tok rijeke Siang biti uništen“, rekao je Khandu. Indija stoga planira izgraditi vlastitu hidroelektranu na rijeci Siang kako bi djelovala kao tampon zaštita od iznenadnih ispuštanja vode iz kineske brane i spriječila poplave u svojim područjima.
Peking, u međuvremenu, insistira da brana neće imati negativan utjecaj na nizvodna područja. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je na zabrinutost Indije 2020. godine, kada je plan izgradnje prvi put otkriven, rekavši da Kina ima “legitimno pravo” da pregradi rijeku i da je uzela u obzir utjecaje na nizvodna područja, izvještava BBC.
