Austrijski guverner uputio oštru poruku Evropskoj centralnoj banci: Dosta subvencioniranja banaka
Guverner austrijske Centralne banke Robert Holzmann traži da se promijeni monetarna politika Evropske centralne banke (ECB) te je u najnovijem intervjuu za Reuters poručio kako ona treba prestati sa subvencioniranjem poslovnih banaka u eurozoni i srezati im kamatnu stopu koju dobivaju za deponirane viškove likvidnosti.
ECB u minisu, HNB uspio izbjeći
Trenutno komercijalne banke imaju 3,2 biliona eura viška likvidnosti koji drže kod ECB-a po kamatnoj stopi od četiri posto, pa su ECB i mnoge centralne banke eurozone završile poslovanje u prošloj godini u dubokom minusu.
Hrvatska centralna banka (HNB) nije među njima – ona je u svom financijskom izvještaju za 2023. godinu objavila da je „zabilježila rezultat računa dobiti i gubitka u iznosu od nula eura“, dok je za godinu ranije bio zabilježen pozitivan financijski rezultat od 64 miliona eura. No, na ime kamate na deponirani višak likvidnosti komercijalnih banaka uplatila je čak 480 miliona eura, a zbog toga je i prošlogodišnja dobit banaka znatno rasla: povećala se 90 posto u odnosu na 2022. godinu i iznosila 1,34 milijarde eura. Banke su istovremeno na oročene depozite građana davale (i daju) vrlo niske kamatne stope.
Evo šta treba učiniti
„Nema razloga unutar monetarne politike zašto bismo trebali nuditi takvu subvenciju“, poručuje austrijski guverner, kako ga u srijedu prenosi Reuters. On je član 26-članog Upravnog vijeća ECB-a u kojem sjedi i guverner HNB-a Boris Vujčić.
Zalaže se, kao i još neki guverneri centralnih banaka eurozone, da se poveća postotak rezervi na koje banke ne mogu dobivati spomenutu kamatu od četiri posto, sa sadašnjih jedan na između pet i 10 posto.
ECB je, inače, prošle godine zabilježila gubitak od 1,3 milijarde eura, što je prvi put od 2004. godine da imaju negativan rezultat.
Podsjetimo, viškovi likvidnosti komercijalnih banaka pojavili su se nakon što je, radi oporavka od globalne financijske krize 2008. godine, ECB provodio program velikog otkupa vrijednosnih papira, a kamate na novčane depozite su tada bile niske i nisu bile velik trošak. S pojavom inflacije, promijenila se (pooštrila) monetarna politika i referentne kamate su postepeno narasle i sada su značajan trošak.
