Mars bi mogao biti pokretač ‘divovskih vrtloga’ u dubokim okeanima Zemlje, otkriva nova studija
Mars je možda udaljen oko 140 miliona milja od Zemlje, ali crvena planeta utiče na naše duboke okeane pomažući u pokretanju “džinovskih vrtloga”, prema novom istraživanju.
Naučnici su analizirali sedimente, izbušene na stotinama dubokomorskih lokaliteta u proteklih pola stoljeća, kako bi se osvrnuli na desetine miliona godina u prošlost Zemlje, u potrazi za boljim razumijevanjem jačine dubokih okeanskih struja.
Ono što su pronašli iznenadilo ih je.
Sedimenti su otkrili da su dubokomorske struje oslabile i ojačale tokom 2,4 miliona godina klimatskih ciklusa, prema studiji objavljenoj u utorak u časopisu Nature Communications.
Adriana Dutkiewicz, koautor studije i sedimentolog sa Univerziteta u Sidneju, rekla je da naučnici nisu očekivali da će otkriti ove cikluse i da postoji samo jedan način da se objasne: „Povezani su sa ciklusima u interakcijama Marsa i Zemlje koja kruži oko Sunca”, rekla je ona u izjavi. Autori kažu da je ovo prva studija koja uspostavlja ove veze.
Dvije planete utiču jedna na drugu
Dvije planete utiču jedna na drugu kroz fenomen koji se naziva “rezonanca”, a to je kada dva tijela u orbiti primjenjuju gravitacijski pritisak i povlače jedno na drugo – ponekad se opisuje kao vrsta harmonizacije između udaljenih planeta. Ova interakcija mijenja oblik njihovih orbita, zavisno koliko su blizu kružnog oblika i njihovu udaljenost od Sunca.
Za Zemlju, ova interakcija sa Marsom se odnosi na periode povećane sunčeve energije – što znači topliju klimu – a ovi topliji ciklusi koreliraju sa snažnijim okeanskim strujama, navodi se u izvještaju.
Dok ovi ciklusi od 2,4 miliona godina utiču na zagrijavanje i okeanske struje na Zemlji, oni su prirodni klimatski ciklusi i nisu povezani sa brzim zagrijavanjem koje danas doživljava svijet, dok ljudi nastavljaju da sagorjevaju fosilna goriva koja griju planete, rekao je Ditmar Müller, profesor geofizike na Univerzitetu u Sidneju i koautor studije.
Autori opisuju ove struje, ili vrtloge, kao “divovske vrtloge” koji mogu doseći dno dubokog okeana, erodirajući morsko dno i uzrokujući velike akumulacije sedimenata, poput snježnih nanosa.
Naučnici su bili u mogućnosti da mapiraju ove jake vrtloge kroz “pukotine” u jezgri sedimenta koje su analizirali. Dubokomorski sedimenti se izgrađuju u neprekidnim slojevima tokom mirnih uslova, ali jake okeanske struje to ometaju, ostavljajući vidljiv pečat njihovog postojanja.
Budući da su satelitski podaci koji mogu vidljivo mapirati promjene u cirkulaciji okeana dostupni tek nekoliko decenija, jezgra sedimenata – koja pomažu da se izgradi slika prošlosti koja seže milionima godina unazad – vrlo su korisna za razumijevanje promjena cirkulacije u toplijoj klimi, kazao je Müller za CNN.
Ako se današnje zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem nastavi na svojoj sadašnjoj putanji, rekao je Müller, „ovaj efekat će još dugo potiskivati sve druge procese. Ali geološki zapisi nam i dalje pružaju vrijedne uvide o tome kako okeani funkcionišu u toplijem svijetu.”
Autori sugeriraju da je moguće da bi ovi vrtlozi čak mogli pomoći u ublažavanju nekih od utjecaja potencijalnog kolapsa Atlantske cirkulacije (AMOC), ključne cirkulacije oceana koja funkcionira kao ogromna pokretna traka koja prenosi toplu vodu iz tropskih krajeva u dalekog sjevernog Atlantika.
Katastrofalne klimatske posljedice
Naučnici sve više upozoravaju na zdravlje ovog kritičnog sistema struja. Postoje strahovi da možda čak pokazuje rane znakove da je na putu da se uruši , jer globalno zagrijavanje zagrijava okeane i topi led, narušavajući osjetljivu ravnotežu topline i soli koja određuje snagu AMOC-a.
Kolaps bi imao katastrofalne klimatske posljedice, uključujući temperature koje na nekim mjestima brzo padaju, a na drugima rastu.
“Naš rad ne govori ništa o tome šta se može ili ne mora dogoditi AMOC-u”, rekao je Müller. “Naša poenta je, prije, da čak i ako se AMOC zatvori, još uvijek postoje drugi procesi za miješanje okeana, iako bi njihovi efekti bili sasvim drugačiji.”
Postoje strahovi da bi gašenje AMOC-a značilo da se površinske vode bogate kiseonikom više neće miješati sa dubljim vodama, što bi dovelo do mirnog okeana u velikoj mjeri lišenog života. “Naši rezultati sugeriraju da bi intenzivniji dubokookeanski vrtlozi u toplijem svijetu mogli spriječiti takvu stagnaciju okeana”, rekao je.
Joel Hirschi, pomoćnik šefa modeliranja morskih sistema u Nacionalnom oceanografskom centru u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da je nalaz studije o postojanju ciklusa od 2,4 miliona godina u morskim sedimentima vrijedan pažnje. Metodologija je dobra i moguća je veza s Marsom, dodao je.
Ali, rekao je za CNN, “predložena veza s cirkulacijom okeana je spekulativna, a dokazi da je duboka okeanska cirkulacija povezana s vrtlozima jača u toplim klimama su tanki.”
Satelitska zapažanja su pokazala da su ovi vrtlozi postali aktivniji u posljednjih nekoliko decenija, ali struje ne dosežu uvijek dno oceana, rekao je, što znači da neće moći spriječiti nakupljanje sedimenta.
Ostaje nejasno kako će se različiti procesi koji utiču na duboke okeanske struje i morski život odvijati u budućnosti, rekli su autori studije u izjavi, ali se nadaju da će ova nova studija pomoći u izgradnji boljeg modela budućih klimatskih rezultata.
