Ljudi bi uskoro mogli svrgnuti lavove s mjesta ‘kralja džungle’, pokazuje nova studija

Ljudi predstavljaju veću prijetnju sisarima u Južnoj Africi nego bilo koji drugi grabežljivac – uključujući lavove – što istraživanje pokazuje da može uvelike utjecati na gustinu populacije, sposobnost životinja da se hrane i potencijalno uzrokovati veće stope PTSP-a.

“Mislim da je rasprostranjenost straha u cijeloj zajednici sisara u Savani pravi dokaz uticaja na životnu sredinu koji ljudi imaju”, rekla je glavna autorica studije Liana Y. Zanette u izjavi. “Oni su na smrt uplašeni ljudi, mnogo više nego bilo koji drugi grabežljivac.”

Sve je više istraživanja koja podržavaju tvrdnju da se divlje životinje širom svijeta plaše ljudi kao “super predatora”. Strah od ljudi među mesožderima – malim i srednjim mesožderima – uvelike nadmašuje strah od velikih mesoždera, koji je globalno “smrtonosniji” i zastrašujući, prema studiji iz 2016. objavljenoj u Behavioral Ecology. Kada su se jazavcima puštali ljudski zvuci, sposobnost životinja da se hrane i da budu budne bila je daleko negativnije pogođena nego kada su se puštali zvuci pasa, medvjeda i vukova.

Ljudi ubijaju plijen u većem broju nego bilo koji drugi grabežljivac. Sakupljači ljudskih životinja plijene više od jedne trećine Zemljinih kralježnjaka i iskorištavaju do 300 puta više vrsta nego bilo koji drugi grabežljivac, prema studiji iz lipnja objavljenoj u Communications Biology.

Studija je također otkrila da eksploatacija za lijekove, trgovinu kućnim ljubimcima i druge namjene utječe na gotovo isto toliko vrsta koje su ciljane za ishranu, a oko 40% eksploatisanih vrsta je ugroženo ljudskom upotrebom. Susreti s grabežljivcima poput ljudi mogu imati značajan utjecaj na živote divljih životinja, prema istraživanju objavljenom u Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics.

Kada divlje ptice i sisari čuju zvukove grabežljivaca tokom dužeg vremenskog perioda, njihova populacija može značajno da se smanji, promjene u ponašanju kao što je traženje hrane mogu biti pogođene i slučajevi posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) se mogu povećati. Ekološki efekti straha od ljudskih grabežljivaca mogu također stvoriti probleme za očuvanje ovisno o turizmu, posebno u Africi, izvještavaju istraživači u studiji Current Biology.

Manje od polovice od 186 zaštićenih područja u Africi za lavove uzorkovanih u studiji Biološke zaštite iz 2017. godine uspjelo je izdržati više od 50% lavljeg plijena, dok je manje od jedne trećine sačuvalo lavove s više od 50% njihovog procijenjenog kapaciteta nosivosti. Istraživači su to pripisali ljudima koji se naseljavaju unutar zaštićenih područja, gustini ljudi i stoke u okolnim područjima, veličini zaštićenih područja i nacionalnom ekonomskom statusu.

Trenutno je 150,300 ugroženih vrsta na Crvenoj listi Međunarodne unije za očuvanje prirode i prirodnih resursa. Od 42.100 vrsta kojima prijeti izumiranje, sisari čine 27%.

Tim istražuje da li se prilagođeni zvučni sistemi mogu koristiti za odvođenje ugroženih vrsta poput južnog bijelog nosoroga iz poznatih krivolovnih područja u Južnoj Africi u sigurnost. Do sada je korištenje ljudskih glasova kako bi se nosorogi držali dalje od određenih područja bila uspješna.