Layla Jusko, predstavnica mladih BiH na COP28: Želim raditi na osnaživanju mladih aktivista u borbi protiv klimatskih promjena

Priroda i elementi moći države u međunarodnom okviru nisu, i ne mogu biti, ono što predstavljaju u unutardržavnom uređenju, sa svim elementima suvereniteta, izvršnom, sudskom i zakonodavnom vlašću. Na globalnom nivou, države se okupljaju u različite organizacije koje kreiraju prema svojim potrebama, s ciljem širenja uticaja i kreiranja novih geopolitičkih strategija.

Međutim, nekim organizacijama države pripadaju zbog globalizacije i činjenice da određeni globalni trendovi utiču na njihovo postojanje. Klimatske promjene su stvarne, i utiču nepredvidivo na sve, bez iznimke. COP28 je obilježio 2023. godinu, gdje se 100 hiljada učesnika – političara, diplomata, novinara i aktivista, okupilo u Dubaiju, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, što je čini najvećom klimatskom konferencijom ikada održanom.

Period od 2011. – 2020. bilo je najtoplije desetljeće otkad postoje mjerenja. Globalno zagrijavanje izazvano ljudskim djelovanjem trenutno iznosi 0,2 °C po desetljeću, navodi se u izvještaju Evropske komisije. Rezultati mjerenja američke državne agencije za klimu NOAA pokazuju da je Arktik ove godine zabilježio najtoplije ljeto u historiji. Ugljični dioksid CO2 nastao ljudskim djelovanjem najviše doprinosi globalnom zagrijavanju. Njegova je koncentracija u atmosferi 2020. bila 48 % viša nego u predindustrijsko vrijeme (prije 1750.).

Globalno zagrijavanje i uticaj fosilnih goriva

Nafta, gas i ugalj su fosilna goriva. Bosna i Hercegovina proizvodi 70 posto električne energije iz uglja. Dok cijene električne energije rastu, što utječe na povećanje troškova i drugih energenata, nedostaje značajan fokus na strateškom investiranju u obnovljive izvore energije. Ove izazove će Bosna i Hercegovina morati rješavati kako bi ispunila uslove za članstvo u Europskoj Uniji. Upravo su fosilna goriva jedan od glavnih uzroka klimatskih promjena, jer oslobađaju stakleničke plinove koji zagrijavaju planetu (CO2).

Na globalnom nivou lideri su se složili oko potrebe prelaska sa fosilnih goriva u energetskim sistemima, međutim, dolazimo do glavnog pitanja – kako? Šta znači pravedan i pravičan način, kako je navedeno u dokumentu postignutom na COP28 u decembru 2023? Bogate zemlje sa visokim ekonomskim standardom i velikim godišnjim rastom BDP-a – uključujući SAD, Veliku Britaniju, zemlje EU  – žele ambicioznije sprovesti “postupno izbacivanje” fosilnih goriva, ali ne žele snositi punu odgovornost za zagađenje nastalo dok su prolazile intenzivan ekonomski razvoj. 

Sporazum uključuje globalne ciljeve da se utrostruči kapacitet obnovljive energije poput vjetra i solarne energije, te da se udvostruči stopa poboljšanja energetske efikasnosti, do 2030. godine. Međutim, ne obavezuje zemlje da preduzmu akciju, kao ni većina sporazuma postignutih na međunarodnom nivou. Dokument nije obavezujući i zbog toga što ne doprinose svi klimatskim promjenama na jednak način, a bogate zemlje ne žele u potpunosti podnijeti finansijski teret (u vidu podrške manje razvijenim zemljama) prelaska na obnovljive izvore energije, zbog vjerovatnog usporavanja razvoja njihovih ekonomija. 

No postoji velika šansa da utičemo na trendove, unutar svojih zajednica. Predvodnici tih promjena mogu biti mladi ljudi, koji rade na osviještavanju i kreiranju novog ambijenta u Bosni i Hercegovini. Layla Jusko je bila u Dubaiju, kao predstavnica mladih BiH, unutar BiH delegacije za COP28.  

Za FORBES BiH piše: Layla Jusko

Putovanje ne predstavlja samo fizičko kretanje od jednog mjesta do drugog, nego je i prilika za intelektualnu i duhovnu samospoznaju, kao i širenje ličnih i zajedničkih, za društvo korisnih perspektiva. Upravo je moj odlazak na COP28 u Dubai bilo jedno takvo iskustvo.

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) ima ogranak mladih pod nazivom YOUNGO, i od 2016. godine, YOUNGO održava i nadgleda projekte pod nazivom Lokalne konferencije mladih za klimatske akcije (LCOY), na kojima organizacije iz različitih zemalja traže dopuštenje za održavanje LCOY-a na državnom nivou (pod okriljem UNFCCC grane mladih) u svojim zemljama. 

Prva Konferencija mladih za klimatske akcije u BiH

LCOY-ji su usmjereni na mlade ljude (od 15 do 35 godina) i sve sfere klimatskih promjena u koje mladi mogu doprinijeti. Za kontekst Bosne i Hercegovine, ovo je izuzetno vrijedna i značajna prilika, jer klimatske akcije zahtijevaju precizno djelovanje i svijest, posebno kad su u pitanju mladi ljudi, koji su postali nosioci klimatskih akcija na globalnom nivou.

Ove godine sam zajedno sa Društvom Crvenog križa/krsta Bosne i Hercegovine kao krovnom organizacijom, a Crvenim križem Federacije Bosne i Hercegovine u ulozi organizatora prijavila za organizaciju prvog LCOY-a u Bosni i Hercegovini, i naša prijava je uspjela. Stoga smo dobili službeno akreditacijsko pismo od UNFCCC mladih. Ovo je prva Konferencija mladih za klimatske akcije u Bosni i Hercegovini, a druga u regiji Zapadnog Balkana. Službeno smo podržani od strane Ureda Europske unije u BiH i UNICEF-a u Bosni i Hercegovini.

Istraživanje o klimatskoj svijesti mladih u BiH

Na samom početku uradili smo kvantitativno istraživanje kako bismo identifikovali probleme i rješenja u vidu lokalnih akcija koje prepoznaju mladi ljudi, te smo dobili povratnu informaciju od 320 mladih ljudi. Esencija konferencije je kreiranje jedinstvene politike mladih Bosne i Hercegovine, te smo preporuke mladih za delegaciju Bosne i Hercegovine dobili tokom konferencije u vidu kvalitativnih podataka i povratnih informacija od mladih iz različitih lokalnih zajednica, koje su se prezentovale na COP28. 

Primarni cilj istraživanja je bio ispitati svijest mladih kad su u pitanju klimatske promjene i njihov uticaj u Bosni i Hercegovini, ali i identifikovati probleme koji se tiču našeg konteksta, kao i klimatske akcije i svjesnost o važnosti tih inicijativa. Krenuli smo s istraživanjem kako bismo mogli kreirati agendu konferencije koja je relevatna za kontekst Bosne i Hercegovine, uključujući segmente klimatskih promjena i zaštite okoliša. Pored preporuka mladih koje smo kreirali kroz dva dana konferencije, temelj konferencije je bila anketa za mlade, u kojoj je učestvovalo 320 mladih ljudi.

Rezultati ankete su nam otkrili da 96% mladih ljudi smatra da klimatske promjene utiču na područje Bosne i Hercegovine, dok je 88% mladih zabrinuto za uticaj klimatskih promjena na našu budućnost. Nadalje, 80% mladih ljudi nije upoznato s postojećim politikama ili strategijama vezanim za klimatske akcije na nivou Bosne i Hercegovine, dok s druge strane, 75% mladih ljudi smatra da ne postoje efektivne politike i mjere za suočavanjem s posljedicama klimatskih promjena.

73% mladih ljudi smatra da nemaju adekvatnu podršku i prostor za provođenjem klimatskih akcija u svojim lokalnim zajednicama u BiH

Srž našeg istraživanja jeste pitanje podrške mladima u provođenju klimatskih akcija, te smo otkrili da 73% mladih ljudi smatra da nemaju adekvatnu podršku i prostor za provođenjem klimatskih akcija u svojim lokalnim zajednicama.  Pored jasno definisanih problematika, mladi ljudi su nam ponudili svoja rješenja, ali i perspektivu vezanu za prioritetne aspekte klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini. 74% ispitanika i ispitanica je predložilo edukaciju i podizanje svijesti kao primarnu mjeru za borbu protiv posljedica klimatskih promjena. Inicijative i projekti od strane mladih ljudi za poboljšanje lokalnih zajednica je također opcija koju je podržao veliki broj mladih ljudi, 57%. Prioritetne teme koje su prepoznali mladi ljudi su javno zdravlje, prirodne katastrofe, uloga društvenih mreža i medija, klimatske promjene i izgradnja mira, energetska tranzicija, kao i adaptacija i mitigacija. 

Glavni zaključak našeg istraživanja jeste da klimatska svijest kod mladih postoji, međutim, sa edukacijom i adekvatnom podrškom i mentorstvom, ta se svijest može artikulisati u klimatske akcije koje se zasnivaju na poboljšanju održivosti lokalnih zajednica. 

Unutar našeg prvog LCOY-a u Bosni i Hercegovini, kroz šest mjesci predanog rada, okupili smo 70 mladih ljudi iz više od 20 lokalnih zajednica unutar dva dana aktivnog učenja i učestvovanja u interaktivnim diskusijama i radionicama. Ovogodišnji LCOY bio je održan u duhu podizanja svijesti, obrazovanja i svjesnosti o okolišu, i svi mladi ljudi su podijelili s nama nevjerojatno vrijedne uvide i iskustva koja su bila predstavljena na COP28.

Fokusirali smo se na niz tema relevantnih za klimu – od uvoda u klimatske promjene i terminologiju, prirodnih katastrofa, javnog zdravlja, kriznih komunikacija, uloge medija, energije i obnovljivih izvora do istraživanja, aktivizma i zagovaranja, izgradnje mira, razvoja politika i angažmana mladih ljudi u procesu donošenja odluka. 

Korak na tlu COP28 pregovora u Dubaiju nije bio samo korak za mene kao mlade istraživačice, već korak za mlade iz Bosne i Hercegovine koji su se borili da njihov glas bude relevantan u globalnim pregovorima o klimatskim akcijama. Kao predstavnica mladih, iskusila sam nešto što je vječno obilježilo moju perspektivu o ulozi mladih, obrazovanju, inovacijama, tehnologiji i zdravlju u sferi klimatskih promjena.

COP28 nije bio samo skup političkih lidera, istraživača, i stručnjaka; to je događaj koji je pulsirao energijom mladih ljudi željnih promjena i održivog globalnog razvoja. Između panela, radionica i dijaloga, imala sam priliku učiti o važnosti inkluzije mladih u donošenju odluka koje oblikuju našu budućnost.

Atmosfera je bila u duhu promjena i nade za budućnost koja je održiva, sigurna i u kojoj je ekološka svijest norma. Samim tim, interakcija s mladim predstavnicima iz cijelog svijeta mi je otvorila oči, otkrivajući različite poglede i ciljeve mladih u vezi s klimatskim pregovorima.  Kao predstavnica mladih Bosne i Hercegovine, imala sam priliku vidjeti koliko su napori i glasovi mladih ljudi važni. Također, sastanci s mladima iz sličnih sredina širom svijeta, inspirisali su me da nastavim raditi na promjenama koje su potrebne za osnaživanje klimatskih akcija u Bosni i Hercegovini. 

Obrazovanje, mladi i pregovori

Tokom COP28, veza između obrazovanja, mladih i klimatskih pregovora je postala ključni pojam. Obrazovanje je postalo ključni katalizator za odgoj proaktivnih globalnih građana i građanki. Izvan tradicionalnog učenja u učionicama, naglasak je bio na važnosti sveobuhvatnih, inkluzivnih i inovativnih obrazovnih pristupa koji pružaju djeci holističku svijest o klimatskim problemima i rješenjima.

Prepoznavanje potencijala mladih u oblikovanju klimatskih politika i stvaranju revolucionarnih promjena je krucijalno. Ovakve diskusije su istaknule važnost osnaživanja glasova mladih, prepoznavanja njihovih inovativnih ideja te njihovog aktivnog uključivanja u procese donošenja odluka. COP28 će zauvijek ostati kao prekretnica u mom životu. Iskustvo koje sam stekla nije samo obogatilo moje znanje, već me potaklo da aktivno učestvujem u stvaranju pozitivnih promjena u Bosni i Hercegovini. Uloga mladih je ključna, a COP28 me je podsjetio da su naša snaga i utjecaj neizmjerno važni za oblikovanje bolje budućnosti za sve nas. 

Uloga mladih u kreiranju pozitivnih promjena u BiH

COP28 je služio kao savršena platforma za zagovaranje veće inkluzije mladih u multilateralne pregovore o klimatskim promjenama, jer smo svjesni da mi, kao mladi ljudi, preuzimamo odgovornost za posljedice klimatskih promjena. Kroz organizaciju konferencije, uvidjela sam da Bosna i Hercegovina ima mlade ljude, koji su motivisani da u svojim lokalnim zajednicama naprave iskorak prema klimatskim akcijama koje su održive i služe za osnaživanje zajednice.

U narednom periodu planiram da se fokusiram na učešće mladih u sferama istraživanja, zagovaranja i aktivizma, jer me je COP28 obogatio s mnoštvom poznanstava organizacija koje su istinski zainteresovane da učestvuju u projektima i inicijativama na području Zapadnog Balkana, posebno Bosne i Hercegovine. Također, u 2024. godini planiram, zajedno sa svojim timom, organizovati konsultacije unutar kojih će mladi ljudi, iz različitih zanimanja i sfera interesovanja, imati priliku razgovarati o načinima aktivnog učešća kad su u pitanju klimatske akcije, ali i o važnosti multi-sektoralnog pristupa u osnaživanju zajednica, adaptaciji i mitigaciji. S obzirom na motivaciju i angažman mladih u Bosni i Hercegovini, vjerujem da ćemo zajedno oblikovati budućnost u kojoj će naša predanost, želja za učenjem i aktivno učešće, biti ključni u ostvarivanju ekološki održivije Bosne i Hercegovine. 

Layla Jusko

Studentica Političkih nauka i međunarodnih odnosa na Sarajevskom univerzitetu za nauku i tehnologiju (Univerzitet SSST). Volontira i aktivno se bavi istraživanjem u polju razvoja, te sferama javnog zdravlja i klimatskih promjena. Koordinatorica je projekta i kontakt osoba za prvu Lokalnu konferenciju mladih za klimatske akcije u Bosni i Hercegovini (pod okriljem UNFCCC-ove grane mladih).