Ključni trendovi u obrazovanju u 2025. godini
Izazovi i mogućnosti u obrazovanju zahtijevaju hrabro djelovanje, kreativno razmišljanje i suradnju. U nastavku donosimo ključne trendove koji će oblikovati obrazovanje u 2025. godini.
Obrazovanje se nalazi na raskrižju brzog tehnološkog napretka, društvene transformacije i stalnog nastojanja da se osnaže svi učenici. Izazovi i mogućnosti zahtijevaju hrabro djelovanje, kreativno razmišljanje i suradnju. Nadovezujući se na ključne trendove koje smo vidjeli da se pojavljuju tijekom 2024., pet će važnih tema vjerojatno oblikovati obrazovanje ove godine.
Unapređenje umjetne inteligencije u obrazovanju
U 2025. umjetna inteligencija se razvija u potpuno razvijene alate koji preoblikuju iskustvo u učionici. Cilj umjetne inteligencije nije samo u bržem obavljanju stvar, nego i boljem. Istraživanja NCEE-a i drugih institucija pokazuju da kolektivna učinkovitost nastavnika pokreće učenje učenika. Najsnažnije inovacije umjetne inteligencije u obrazovanju dopunit će, a ne zamijeniti ulogu učitelja.
Dok su se rane aplikacije usredotočile na učinkovitost, pojednostavljenje ocjenjivanja i planiranja nastave, godina koja je pred nama vjerojatno će donijeti dublju implementaciju alata dizajniranih za poticanje autentične suradnje između nastavnika i umjetne inteligencije. Ove inovacije nastavnicima daju ne samo potporu, već im daju autonomiju, omogućujući im da pomaknu granice pedagogije, usavrše svoje umijeće i istraže nove pristupe podučavanju.
Dok se aplikacije i slučajevi upotrebe umjetne inteligencije kreću od pilot projekata i malih implementacija, u prvom planu je nekoliko ključnih pitanja: Kako možemo u potpunosti otključati potencijal umjetne inteligencije, a istovremeno osigurati da se usredotočuje na ljudske odnose i učenje? Koliko daleko možemo ići u izradi alata vođenih umjetnom inteligencijom koji uzdižu poučavanje kao profesiju? Pred nama je godina u kojoj će lideri donositi promišljene odluke kako bi odgovorili na ova pitanja.
Granice između formalnog i neformalnog učenja postaju sve nejasnije, a 2025. je godina kada ćemo u potpunosti prihvatiti ekosustave učenja koji ujedinjuju škole, zajednice i šire. Takvi ekosustavi učenja okupljaju ljude i institucije kako bi podržali mlade ljude, proširili ideju o tome gdje se može odvijati učenje i pružili podršku za razvoj osnovnih vještina i ubrzanih prilika.
Od Inicijative “The Enough” u Marylandu, snažnog primjera zajedničkih napora pod vodstvom državnih lidera do lokalnih partnerstava između škola i mreže partnera u zajednici u gradovima kao što su Newport, Rhode Island, Columbus, Ohio, Memphis, Tennessee. Ovi pristupi ekosustava usmjereni na učenika pokazuju snagu kolektivnog djelovanja i kako se učenje može odvijati na način koji učenici smatraju zanimljivim i zabavnim.
Razlika između formalnog i neformalnog obrazovanja ponovno se definira kroz partnerstva koja koordiniraju učenje u školi i izvan škole s drugim partnerima u zajednici, poput urbanih farmi, znanstvenih neprofitnih organizacija, parkova i poduzeća. Ovakve vrste partnerstava otvaraju vrata učenju gdje pojedinačni ili cijeli razredi identificiraju i rješavaju probleme u svojim zajednicama. Kreativne radionice u knjižnicama i okruženjima zajednice potiču mlade ljude da kreativnost iskoriste na nove načine koji pomažu učenicima da razviju vještine spremne za budućnost poput kritičkog razmišljanja i rješavanja problema. Proširuje se pojam školovanja, ne samo u smislu gdje se odvija, već i kako i što se uči.
Uključivanje vanjskih organizacija i institucija koristi mladima. Također nudi priliku za ponovno promišljanje i redefinirane uloge edukatora, stvaranje bogatijih i raznovrsnijih okruženja za poučavanje i učenje. Spajanjem resursa škola i zajednica, pristup ekosustava učenja može stvoriti okruženja u kojima svaki učenik ima izbor, priliku i podršku koja mu je potrebna za akademski uspjeh i osobni napredak.
Obrazovanje kao pokretač ekonomije
Diljem svijeta regije transformiraju obrazovanje, usklađujući škole, tvrtke i zajednice kako bi potaknuli zajednički prosperitet. Regionalna središta okupljanja talenata pojavljuju se kao pokretači gospodarskog razvoja, početne dinamike uočene prije nekoliko godina koja će se vjerojatno nastaviti ubrzavati 2025. i godinama unaprijed. Regionalni savezi, rješenja i strategije mogu se pozabaviti lokalnim izazovima dok istovremeno jačaju globalnu konkurentnost, jačaju ekonomsku otpornost i potiču dugoročni prosperitet. U tim regionalnim strategijama državne i lokalne vlasti rade ruku pod ruku s poslovnim i industrijskim liderima kako bi izgradile snažna partnerstva.
Zajedno rade na usklađivanju regulatornih okvira i zahtjeva za radnom snagom, usklađivanju nastavnog plana i programa i priznavanju kvalifikacija nastavnika preko granica. Ove inicijative smanjuju manjak radne snage, omogućuju razmjenu nastavnika i povećavaju spremnost radne snage. Na primjer, regionalne mreže za profesionalni razvoj i programi za izgradnju institucionalnih kapaciteta poboljšali su ishode obrazovanja u gospodarstvima u razvoju, stvarajući kvalificirane lokalne talente i smanjujući ovisnost o privlačenju kvalificiranih radnika iz drugih zemalja.
Pojava regionalnih centara za talente, prilagođenih lokalnim industrijama i snagama, osigurava da se sustavi mogu specijalizirati tijekom suradnje. Ova suradnja ublažava nedostatak vještina i potiče ekonomsku otpornost na lokalnoj i državnoj razini.
Tehnologija igra ključnu ulogu, omogućavajući kombinirano učenje koje kombinira nastavu u lokalnoj učionici sa stručnošću iz regionalnih središta. Iskorištavanjem zajedničkih resursa, ovi modeli imaju koristi od niza geografskih područja od urbanih do ruralnih i nižih troškova, posebno važnih za područja s ograničenim resursima, dok studentima osiguravaju stjecanje globalno relevantnih vještina. U 2025. postavlja se pitanje kako izgraditi sustave u kojima svi sektori napreduju zajedno poštujući jedinstveni lokalni kontekst. Obrazovanje će morati prednjačiti, pokretati gospodarstva i stvarati prilike za sve.
Mladi kao saveznici u transformaciji
U 2024. istaknuli smo studentski angažman, zagovaranje i djelovanje. Ove godine razgovor se pomiče prema prepoznavanju mladih kao pravih partnera u transformaciji. U učionicama i zajednicama učenici napreduju – ne samo kao sudionici, već i kao tražitelji rješenja koji pomažu u rješavanju složenih problema. Njihovi uvidi i vodstvo mogu pomoći školama da se pozabave stalnim izazovima, od preispitivanja fakulteta i karijera do bavljenja mentalnim zdravljem i dobrobiti. Mladi ljudi na stol donose kreativnost, iskrenu želju za razumijevanjem i materijalni osjećaj hitnosti.
Ulaganjem u mlade i njihov razvoj kao sukreatora, mladi će postati nezaobilazni saveznici u osmišljavanju obrazovanja prilagođenog budućnosti. Opremanjem učenika alatima i platformama za projektiranje rješenja za danas i za budućnost, škole mogu otključati svoj puni potencijal kao partneri u oblikovanju onoga što je pred školama, učenicima i cijelim zajednicama.
Štoviše, to ima dodatnu korist od njegovanja niza budućih vođa. Angažiranjem mladih ljudi kao aktivnih sukreatora i rješavatelja problema, studenti preuzimaju značajne uloge u oblikovanju rješenja. Ovo ih iskustvo priprema za vođenje budućeg rada na jačanju škola, njihovih zajednica i našeg šireg društva.
Cjeloživotno učenje
Radna snaga sutrašnjice zahtijeva moderne vještine, a obrazovanje mora ići u korak. Uspjeh u svijetu koji se brzo mijenja zahtijeva cjeloživotnu posvećenost učenju i vještinama prilagodbe. U godini koja je pred nama, potrebno je tražiti od škola da ubrzaju napore za izgradnju smislenih putova koji pripremaju učenike za život nakon mature. Ovi putovi imaju za cilj pomoći učenicima da otkriju svoje strasti i njeguju sposobnost samostalnog učenja. Današnje učenje povezano s karijerom i dalje će se duboko usredotočiti na nove oblike naukovanja, međusektorske mogućnosti učenja i predanost učenju tijekom cijeloga života. Srednja škola postaje trenutak za mlade ljude da sudjeluju u iskustvima učenja temeljenim na poslu, pozicionirajući ih da steknu vrijedne kvalifikacije i nesmetan prijelaz u smislene karijere.
Škole se s pravom usmjeravaju prema pripremanju učenika za svijet u kojem se posao neprestano razvija, a duži životni vijek zahtijeva stalni razvoj vještina. Ono što je pred nama nije strukovno osposobljavanje kakvo smo poznavali, već stvaranje otpornih, prilagodljivih mislilaca koji napreduju u dinamičnim budućim radnim okruženjima i kontekstima radne snage.
Svijetlija budućnost obrazovanja
Ovdje navedeni trendovi nisu samo prioriteti za nastavnike, oni su imperativ za društvo. Suočavanje s izazovima današnjice i sutrašnjice, zahtijeva od nas da prihvatimo nove alate i pristupe dok ostajemo utemeljeni na temeljnoj misiji obrazovanja: osnažiti svakog učenika da napreduje. Obrazovanje je uvijek bilo katalizator napretka, a 2025. neće biti ništa drugačije. Iskorištavanjem zajedničke energije škola, zajednica i industrija, možemo stvoriti obrazovni sustav koji se ne samo prilagođava promjenama, već ih i pokreće – gradeći svjetliju, prosperitetniju budućnost za sve.
