Nešto pozitivnije vijesti za početak dana: BiH više nije u top 10 najzagađenijih zemalja svijeta (IQAir)
Da je idealno, nije. No, 2023. godina bi se za bh. prijestolnicu mogla smatrati nešto boljom u odnosu na sve prethodne, kada se Sarajevo često nalazilo na prvom mjestu gradova svijeta s najlošijom kvalitetom zraka. No, to ne vrijedi za sve gradove naše zemlje; građani Zenice i dalje se bore s problemom zagađenosti zraka. Godinama apeluju da se nešto mora poduzeti, održavavali su i proteste, no bez efekta.
Prema novom izvještaju IQAira-a, svi osim jednog od 100 gradova s najvećom zagađenošću zraka na svijetu bili su u Aziji, a klimatska kriza igra ključnu ulogu u lošem kvalitetu zraka koji ugrožava zdravlje milijardi ljudi širom svijeta.
Većina ovih gradova, tačnije 83 grada, se nalaze u Indiji i svi su premašili smjernice o kvalitetu zraka Svjetske zdravstvene organizacije za više od 10 puta, prema ovom izvještaju, koji prati kvalitet zraka širom svijeta. Studija se posebno bavila finim česticama, ili PM2,5, koji su najmanji zagađivač, ali i najopasniji. Samo 9% od više od 7.800 gradova analiziralo je globalno zabilježen kvalitet zraka koji je zadovoljio standard SZO, koji kaže da prosječni godišnji nivoi PM2,5 ne bi trebali prelaziti 5 mikrograma po kubnom metru.
Sarajevo se nalazi na 23. mjestu prema zagađenosti zraka u 2023. godini, slijede Skoplje na 30., Podgorica na 36., Beograd na 44., Ljubljana na 55., Priština na 60., te Zagreb na 62. mjestu s poprilično dobrim rejtingom. Najboljim u regionu.
Prije svega, vizualizacija podataka
Ova tabela pokazuje okvir za kodiranje bojama korišteno u ovom izvještaju. Okvir koristi sedam različitih boja. Svaka boja predstavlja raspon koncentracije PM2,5 koji odgovara godišnjim smjernicama ili ciljnim vrijednostima SZO za PM2,5. Boje se kreću od plave, koja označava najniže nivoe PM2,5 i lokacije koje zadovoljavaju godišnju razinu smjernica SZO za PM2,5, do kestenjaste, što ukazuje na najveće koncentracije PM2,5 koje desetostruko premašuju smjernice.
Rangiranje gradova za 2023. godinu
U 2023. godini, prosječan kvalitet zraka u Bangladešu premašio je sigurnosne smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za skoro 16 puta, što ga čini zemljom s najgorim kvalitetom zraka na svijetu. Pakistan i Indija slijede blisko iza, a Indija zauzima devet od 10 najboljih mjesta za najzagađenije gradove.
Bosna i Hercegovina: 2023. godina nešto bolja od 2022.
Analizirajući 2022. godinu, gradovi u Bosni i Hercegovini su često bili u sferi prisustva otrovnih čestica u zraku. 2023. godina, u gradovima BiH, Tuzla i Zenica su zadržale visoke nivoe otrovnih čestica u zraku, daleko od preporuka SZO.
Top 10 najzagađenijih zemalja svijeta
U cijeloj Indiji, 1,3 milijarde ljudi, ili 96 posto stanovništva, živi sa kvalitetom zraka sedam puta višim od smjernica SZO, navodi se u izvještaju. Centralna i južna Azija bile su regije s najlošijim rezultatima na globalnom nivou, gdje su prošle godine bile sve četiri najzagađenije zemlje: Bangladeš, Pakistan, Indija i Tadžikistan. Južna Azija je posebno zabrinjavajuća, sa 29 od 30 najzagađenijih gradova u Indiji, Pakistanu ili Bangladešu. U izvještaju su glavni populacijski centri Lahorea rangirani na 5., New Delhi na 6. i Daka na 24. mjesto.
Rang lista 134 zemlje svijeta, BiH na 27. mjestu
IQAir je otkrio da je 92,5% od 7.812 lokacija u 134 zemlje, regije i teritorije na kojima je analiziran prosječan kvalitet zraka prošle godine premašilo smjernice SZO za PM2,5. Samo 10 zemalja i teritorija imalo je “zdrav” kvalitet vazduha: Finska, Estonija, Portoriko, Australija, Novi Zeland, Bermuda, Grenada, Island, Mauricijus i Francuska Polinezija.
Milioni ljudi svake godine umiru od zdravstvenih problema povezanih sa zagađenjem zraka. Zagađenje zraka fosilnim gorivima ubija 5,1 milion ljudi širom svijeta svake godine, prema studiji objavljenoj u BMJ u novembru. U međuvremenu, SZO kaže da 6,7 miliona ljudi godišnje umre od kombinovanih efekata zagađenja okoline i vazduha u domaćinstvima.
Klimatska kriza uzrokovana ljudskim djelovanjem, sagorijevanjem fosilnih goriva, igra “ključnu” ulogu u uticaju na nivoe zagađenja zraka, navodi se u izvještaju IQAir-a. Klimatska kriza mijenja vremenske obrasce, što dovodi do promjena u vjetru i padavinama, i tako utiče na disperziju zagađivača.
Klimatske promjene će samo pogoršati zagađenje jer ekstremne vrućine postaju sve teže i češće, navodi se. Klimatska kriza također dovodi do ozbiljnijih šumskih požara u mnogim regijama i dužih i intenzivnijih sezona polena, što pogoršava zdravstvene probleme povezane sa zagađenjem zraka.
Kod osoba s respiratornim oboljenjima poput astme moguća su značajna pojačanja simptoma i intenziteta bolesti. Povećana vjerovatnoća negativnih posljedica po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva.
