Iskustvo ili savršen kadar: Kako društvene mreže oblikuju putovanja

Nekada su se putovanja planirala uz pomoć preporuke prijatelja, vodiča, priča različitih putnika. Danas se u velikoj mjeri inspiracija traži na Instagramu ili TikToku. Vizuelno atraktivna mjesta, poput Balija, Santorinija ili Dubaija, postala su magnet za turiste koji žele upečatljive fotografije.

Koliko su društvene mreže promijenile turizam, da li putujemo zbog autentičnog doživljaja ili zbog boljeg kadra i kakvu ulogu u svemu tome imaju influenseri?

Kreator sadržaja na društvenim mrežama Ivan Rajčić za Forbes Srbija kaže da su društvene mreže učinile da informacije kruže znatno brže nego ranije. Isto tako, nametnule su i nova očekivanja. Danas se, kaže, dijele iskustva iz prve ruke. Ta iskustva pomažu nam da shvatimo da nešto što nam je do skoro bilo daleko, danas može biti dostupno.

S druge strane, uvijek postoji i želja da se doživi nešto što je već viđeno na Instagramu. Ivan se, pak, trudi da održi balans. Međutim, prednost uvijek daje drugoj opciji.

„Te destinacije su u našim slučajevima, misleći pri tome na područje Balkana, sva ona topla mjesta koja nam ‘iskaču’ na društvenim mrežama početkom zime. To su Maldivi, Zanzibar, Šri Lanka i slično. U drugom slučaju to su Island, Farska ostrva i druge sjeverne zemlje koja su popularna u nešto toplijem periodu godine i kojima se divimo prije svega zbog netaknute prirode, prelijepih vodopada, zatalasanih zelenih pejzaža na kojima pasu ovce“, objašnjava Rajčić.

Da li su turističke agencije spremne za digitalne putnike

A u kojoj mjeri turističke agencije prilagođavaju ponudu kako bi bila atraktivnija za društvene mreže? Ivan kaže – ne dovoljno. Pojedine agencije se trude da privuku kupce putem društvenih mreža, dok druge ne vide njihov potencijal.

„Nešto povoljnija situacija je sa hotelima. Oni uglavnom prepoznaju snagu i uticaj društvenih mreža i više se trude da pridobiju klijente putem njih“, objašnjava Ivan.

U odabiru destinacija, vodi se različitim faktorima.

„To je prije svega koliko vremena možemo da izdvojimo za to putovanje. Supruga i ja imamo kancelarijske poslove i ne možemo uvijek da uzmemo slobodne dane. Zato obično planiramo kraća putovanja, na koja se brže stiže, odnosno ne provodimo previše vremena na aerodromima i u presijedanjima“, ističe on.

Dodaje i da je jedan od faktora organizacija zbog djece.

„Tu su obaveze oko škole, treninga i drugih aktivnosti koje imaju. Sljedeći faktor je novac, koji treba da izdvojimo za avionske karte, smještaj i druge aktivnosti. Tek onda dolazimo do fotogeničnosti nekog mjesta kada biramo destinaciju. Uglavnom se trudimo da izaberemo i destinacije u zemljama u kojima do sada nismo bili“, navodi Ivan.

Prvo dobre fotke, a onda „upijanje“ mjesta

Putovanja „iza kamere“ se ne razlikuju mnogo u odnosu na ono što plasira na društvenim mrežama. Trudi se da se zabavi i uživa u svakom trenutku.

„Cilj jeste da prvo napravimo dobre fotografije, a poslije toga se trudimo da što bolje upijemo mirise, ukuse, boje te destinacije i da uživamo u malim stvarima. Ono što je bitno mi smo se isto ponašali i prije društvenih mreža, a u međuvremenu smo promijenili samo malo koncept fotografisanja kako bi one bile zanimljive i publici koja nas lično ne poznaje“, ističe on.

Riga – mjesto kome se treba vratiti

„Dešava se da se iznenadimo nečim što smo očekivali da bude veće, monumentalnije ili čistije, a to uživo ne bude baš tako. Uglavnom nas razočara loša higijena i nemarnost koju zateknemo na nekoj destinaciji, nego nešto drugo. Međutim, obično bude suprotno, da nas neka destinacija oduševi, posebno kada od nje ne očekujemo previše. Tako nas je prošle godine opčinila prijestonica Letonije, Riga, koja je zaista fenomenalna i kojoj planiramo u budućnosti ponovo da se vratimo“, navodi Ivan.

Na mnogim mjestima, kaže, dominira „vašarska atmosfera“. To je slučaj sa popularnim lokacijama, poput, Rima, Pariza i Venecije, te ljudi koji žele mir i odmor biraju manje posjećene sredine.

„Znate li onu izreku ‘Svaka roba ima svog kupca’? To važi i za destinacije. Mislim da potreba savremenog čoveka da putuje, istražuje, ne može zaobići i manje atraktivne destinacije. Mislim da će to u budućnosti biti još više izraženo i da će trend putovanja ići u pravcu popularizacije manje afirmisanih destinacija“, zaključuje on.

„Fotogeničnost“ mjesta nije najvažniji preduslov ali jeste veliki plus

Influenserka Milica Vuković, poznatija pod pseudonimom milicawoo, za Forbes Srbija kaže da su društvene mreže značajno doprinijele popularizaciji određenih destinacija. Razlog za to je što većina ljudi želi da poseti „instagramična“ mjesta i napravi fotografije baš tu.

„Ipak, smatram da svaka destinacija nudi mogućnost da spojimo najbolje od oba, pa tako možemo da uživamo u stvaranju lijepih fotografija, ali istovremeno i doživimo autentičnu atmosferu kroz kulturu, hranu, običaje i upoznavanje lokalaca“, kaže Milica.

Mnoge destinacije su, kaže, stekle veliku popularnost zahvaljujući „hajpu“ na društvenim mrežama i zbog toga su danas izuzetno posjećene.

„Prva mjesta koja mi padaju na pamet, a koja sam i sama imala priliku da posjetim jesu Cinque Terre i Positano – dvije prelijepe destinacije u Italiji koje su savršene za sve ljubitelje lijepih fotografija“, ističe ona.

Za putovanje bira raznovrsnost koju pruža mjesto.

„Definitivno mi nije najvažniji preduslov za putovanje to da destinacija bude fotogenična, ali svakako da je veliki plus ako postoji mogućnost da napravim i lijepe fotografije. Volim mjesta koja nude različite aktivnosti, da posjetim prirodne ljepote, ali i da upoznam kulturu tog mjesta. Shvatila sam da na taj način najbolje mogu da doživim neku destinaciju i to mi je prioritet“, objašnjava Milica.

I dalje su atraktivna mjesta sa prirodnim, istorijskim i kulturološkim značajem

„Najčešće ujutru pravim fotografije kako bih izbjegla velike gužve na popularnim lokacijama, a ostatak dana posvećujem laganom istraživanju grada. Takođe, volim da posjetim mjesta koja preporučuju lokalci jer često kriju autentičan šarm i posebnu energiju. Naravno, nezaobilazan dio mojih putovanja je i isprobavanje lokalnih specijaliteta i u tome posebno uživam“, kaže Milica.

I manje fotogenične destinacije imaju šansu da privuku turiste jer, kako kaže, putnici i dalje žele da otkriju mjesta sa prirodnim, istorijskim i kulturološkim značajem. Takve destinacije, često nude autentičnu i lokalnu atmosferu, daleko od gužvi koje su karakteristične za popularna mjesta.

„Još mi se nije desilo da me neka destinacija u potpunosti razočara, mada bilo je slučajeva da pojedine lokacije koje sam viđala kod drugih ljudi na društvenim mrežama nisu ispunile moja očekivanja, ali s vremenom sam naučila da nemamo svi ista interesovanja i da ne doživljavamo stvari na isti način“, navodi ona.

Turističke agencije: Viralne fotografije su postale standard

Iz turističke agencije Filip Travel kažu da se paleta destinacija značajno proširila. Značajan doprinos desio se posredstvom društvenih mreža, naslovnih strana, bilborda, TV spotova.

„Iako su na početku i na mrežama bili najzastupljeniji, ovdje bismo posebno istakli doprinos i viralnost ovih mjesta za koje niko nikada nije ni zamislio, a nisu ni imala prilike, da se tako lako i brzo prikažu velikom auditorijumu. Uzećemo samo Italiju kao primjer: Alberobello, Cinque Terre, Toskana, ostrvo Kapri… Sve su to sada ‘viralne destinacije’ kojima se u prethodnim godinama desio pravi turistički bum zahvaljujući društvenim mrežama“, kažu iz agencije.

Starija populacija dominantna na Fejsbuku

Budući da su mlađim generacijama društvene mreže kao prirodno okruženje, gotovo sve navike kreću od nečega što su vidjeli na društvenim mrežama. Međutim, iz agencije ističu da interesovanje vide i među starijom populacijom, prije svega na Fejsbuku (Facebook).

„Tu se, recimo, osjećala doza nepovjerljivosti u ono što im se plasira, ali svakako kroz komunikaciju sa njima došli smo za par godina do jako velikog povjerenja da je ono što vide na društvenoj mreži – zaista tako. Zato bi zaključak bio da se možda dominacija mlađe populacije više vezuje za određeni kanal, a ne za društvene mreže generalno“, ističu oni.

Veliku ulogu u svemu ovome, kažu, igraju i influenseri, naročito u periodu poslije pandemije.

„Sa pojavom potrebe da ljudi na mrežama gledaju maksimalno realistične fotografije i video zapise, povećao se i njihov uticaj. Zato za samo dvije do tri godine došli smo do toga da je nemoguće da novu destinaciju tržištu predstave bez influensera. Imamo te slučajeve naravno, svaki put kad se intenzivno promoviše neka destinacija na kojoj su influenseri i travel blogeri – dešava se značajno veća tražnja“, kažu iz agencije.

Problem prevelikih gužvi

Uveliko, kažu, živimo u periodu kada pojedine destinacije uvode restrikcije i različite mjere jer ne mogu da se izbore sa masovnim turizmom. To je stvorilo veću potrebu za boljom organizacijom i planiranjem posjeta više mjeseci unapred.

„Kada je neko mjesto, muzej, galerija u velikom evropskom gradu toliko popularno, ili se putem mreža najavi neka posebna postavka (informaciju o tome na mrežama dobijate maltene u realnom vremenu), potrebno je da ukoliko želite da izbjegnete gužve i redove – rezervišete posjetu unaprijed“, kažu oni.

Kažu i da se zbog velike tražnje uvode onlajn rezervacije.

„Na primjeru naše organizacije putovanja, a u želji da sačuvamo komfor za naše putnike to izgleda ovako: nekada ste ukoliko je bilo mjesta mogli da rezervišete recimo avio putovanje Rim, da na licu mjesta u dogovoru sa vodičem odlučite da li želite da posjetite Vatikan…Sada je to nezamislivo, posebno ako putujete u periodima visoke sezone. Sada putovanje zbog velike tražnje rezervišete par mjeseci ranije i odmah se izjašnjavate o fakultativnim posjetama“, ističu.

Društvene mreže kao dobra priprema za put

Putem društvenih mreža lako se dolazi do informacija o određenoj lokaciji. Međutim, doživljaj svakog od nas je jedinstven, autentičan.

„Koliko god da mislite da znate o nekoj destinaciji jer ste prošli kroz veliki broj viralnih sadržaja, imate utisak da znate sve o tome: gdje odmoriti, gdje jesti, gdje otići u noćni provod… Sve to na kraju dođe kao dobra priprema – a utisak je poseban, nerijetko i mnogo drugačiji u odnosu na viđeno“, zaključuju u agenciji.

Hristina Kovačević, Forbes Srbija