Bosanci i Hercegovci sretniji nego Hrvati – objavljen novi svjetski izvještaj
Koliko često razmišljate o tome šta bi se dogodilo kada biste izgubili novčanik? Da li bi ga neko vratio? Novo istraživanje pokazuje da su stvarne stope vraćanja izgubljenih novčanika gotovo dvostruko veće od onoga što ljudi očekuju, ukazujući na to da smo znatno pesimističniji prema ljubaznosti drugih nego što bismo trebali biti.
Ovaj iznenađujući podatak dio je najnovijeg Svjetskog izvještaja o sreći 2025, objavljenog povodom Međunarodnog dana sreće Ujedinjenih nacija. Istraživanje otkriva da je povjerenje u dobronamjernost drugih jedan od najjačih pokazatelja sreće stanovništva. Zemlje koje prednjače u indeksu sreće, predvođene Finskom, ne samo da imaju najviše ocjene životnog zadovoljstva, već su i među nacijama gdje su stope očekivanog i stvarnog vraćanja novčanika najviše.
Briga i dijeljenje
U svom 13. izdanju, izvještaj se fokusira na temu „brige i dijeljenja”, analizirajući kako socijalne veze i međuljudska podrška oblikuju osjećaj blagostanja, pa se tako u izvještaju navodi kako je naprimjer dijeljenje obroka sa drugima snažno povezano s osjećajem sreće širom svijeta, ali u SAD-u broj ljudi koji sami večeraju porastao je za 53 posto u posljednje dvije decenije. Također, veličina domaćinstva značajno utiče na sreću. U Meksiku i Evropi, najviše zadovoljstva osjećaju ljudi koji žive u domaćinstvima sa četiri ili pet članova, ali mnogi Evropljani sada žive sami. Ono što je izvještaj također pokazao je to da je društvena izolacija u porastu. U 2023. godini, 19 posto mladih odraslih širom svijeta izjavilo je da nemaju nikoga na koga se mogu osloniti za podršku – što predstavlja alarmantno povećanje od 39 posto u odnosu na 2006. godinu. U zemljama u kojima humanitarne akcije pojedinaca ili grupa češće, stope samoubistava i predoziranja su niže. Na sreću utječe i polarizacija svijeta kada je riječ o političkom establišmentu. Koliko god željeli izbjeći politiku, ona pronađe nas, a danas svjedočimo protestima protiv vladajućih struktura. Novo istraživanje pokazalo je i to, da uprkos trudu, ne pokazuju sve humanitarne organizacije iste rezultate na terenu, neke su u odnosu na uloženi novac u poboljšanje ljudskog života, pa samim time i sreće, jednostavno efikasnije od drugih.
Ko su najsretniji ljudi na svijetu?
Izvještaj donosi i godišnju rang-listu najsretnijih zemalja, baziranu na višegodišnjim prosjecima anketa o kvalitetu života. Finska osmu godinu zaredom zauzima prvo mjesto s prosječnom ocjenom 7,736 od 10.
Zanimljivo, Kostarika (6. mjesto) i Meksiko (10. mjesto) prvi put ulaze u top 10, dok pozitivni trendovi u Litvaniji (16.), Sloveniji (19.) i Češkoj (20.) ukazuju na to da se nivo sreće u istočnoj i centralnoj Evropi približava zapadnim standardima.
Nasuprot tome, Sjedinjene Američke Države pale su na 24. mjesto, što je njihov najniži rang u historiji izvještaja. Ujedinjeno Kraljevstvo (23.) također bilježi najniži nivo zadovoljstva od 2017. godine.
Kada je o Bosni i Hercegovini riječ, zemlja se našla na 54. mjestu. Slovenija je 19-ta, Srbija 31., Crna Gora 71., Hrvatska je zauzela 72. poziciju.
Rangiranje se zasniva isključivo na odgovorima ljudi kada procjenjuju vlastiti život, dok interdisciplinarni timovi istraživača koriste faktore poput BDP-a po glavi stanovnika, očekivane dužine zdravog života, osjećaja slobode, socijalne podrške, velikodušnosti i percepcije korupcije kako bi objasnili varijacije među zemljama.
Stručnjaci: Povjerenje i zajedništvo ključ su sreće
„Ljudsku sreću oblikuju naši odnosi s drugima. Ulaganje u pozitivne društvene veze i činjenje dobročinstava direktno su povezani s većim osjećajem blagostanja”, kaže Lara B. Aknin, profesorica socijalne psihologije na Univerzitetu Simon Fraser i urednica izvještaja.
Slično razmišlja i John F. Helliwell, ekonomista na Univerzitetu Britanske Kolumbije „Ljudi su sretniji kada vjeruju da drugi brinu jedni o drugima. Eksperimenti sa izgubljenim novčanicima potvrđuju tu percepci – iako su očekivanja ljudi, nažalost, previše pesimistična.”
Izvršni direktor Gallupa, Jon Clifton, ističe da sreća nije samo ekonomska kategorija: „Sreća nije samo u bogatstvu ili rastu – radi se o povjerenju, povezivanju i sigurnosti da imate nekoga na koga se možete osloniti. Ovaj izvještaj dokazuje da potcjenjujemo koliko je svijet zapravo ljubazan.”
Podsjećamo, svjetski izvještaj o sreći objavljuje Centar za istraživanje blagostanja na Univerzitetu Oxford, u saradnji s Gallupom, UN-ovom Mrežom za rješenja održivog razvoja i nezavisnim uredničkim odborom vodećih svjetskih stručnjaka za sreću.
U svijetu koji se sve češće čini podijeljenim i pesimističnim, podaci ove godine pružaju tračak nade da su ljudi, zapravo, mnogo ljubazniji nego što mislimo.
