Upoznajte pionirke domaćih audio knjiga Book&Zvook, imaju velike planove  

Lana Deban i Ljubica Letinić osnivačice su produkcijske i izdavačke kuće Audio Store Transonica i prve digitalne platforme za slušanje i distribuciju audio knjiga na hrvatskom i srodnim jezicima Book&Zvook. Godišnje snimaju 30-ak naslova, a u razgovoru za FORBES Hrvatska kažu kako im je plan da tu brojku što prije udvostruče. Prijavile su projekt na natječaj za kulturne i kreativne industrije kako bi otvorile još jedan studio, a ispituju i raspoloženje privatnih investitora

Sve veći broj ljudi u svijetu uz čitanje knjiga – ili umjesto toga – bira slušanje, odnosno audio knjige, a to je tržište globalno premašilo vrijednost od šest milijardi dolara u 2023. godini, dok se ove približava osam milijardi dolara. Glas pripovjedača, a počesto su to glumci, pa popratna glazba i razni zvučni efekti, od tog iskustva stvaraju poseban doživljaj koji osvaja eru pametnih telefona. Za one praktične, privlačno je što je taj doživljaj moguć uz razne svakodnevne, rutinske aktivnosti, u pokretu, a za one koji imaju problema s uspavljivanjem, zvučne knjige su postale i način da se opuste i utonu u san. Zato aplikacije preko kojih ih se kupuje i sluša imaju i – sleep timer.

Audio knjige se probijaju i na hrvatskom jeziku. Sugovornice FORBES Hrvatska, osnivačice produkcijske i izdavačke kuće Audio Store Transonica i prve digitalne platforme za slušanje i distribuciju audio knjiga na hrvatskom i srodnim jezicima Book&Zvook, objašnjavaju da njih treba gledati kao nova umjetnička djela. Te knjige uglavnom čitaju vrhunski glumci, interpretacija je promišljena i praćena glazbom, zapravo se kreira „akustički prostor imaginacije gdje ste u nekoj vrsti kazališta“. U hrvatskom slučaju, među glumcima koji se pojavljuju kao pripovjedači su i Alma Prica, Nina Violić, Lela Margitić, Lucija Šerbedžija, Leon Lučev i drugi.

Još “krče teren”, no prodaja ozbiljno raste

Iza svega stoje Lana Deban (diplomirala je u SAD-u, pa kao dramska ton-majstorica radila na Hrvatskom radiju) i Ljubica Letinić (novinarka koja je dugo radila i kao  urednica na 3. programu Hrvatskog radija), koje su svoju produkcijsku kuću za zvučne knjige otvorile 2018. godine, a potom 2019. godine pokrenule i mobilnu platformu.

Danas se mogu pohvaliti sa 33 tisuće registriranih korisnika na aplikaciji (70 posto iz Hrvatske) te oko 3500 prodanih primjeraka audio knjiga. Kako kaže Ljubica Letinić, još uvijek “krče teren”, išlo je sporo, ali unazad godinu-dvije posao se intenzivirao: lani im je prihod bio 80 tisuća eura, ove godine će ga više no udvostručiti. Prebacile su, tumače nam dok razgovaramo u njihovom studiju u središtu Zagreba, oko tisuću prodanih primjeraka audio knjiga godišnje i postale u pet godina vodeći izdavač takvih knjiga u Hrvatskoj iako su ih mnogi u početku upozoravali – “to vam tu ne ide, ljudi to ovdje ne rade”. No, čini se da ide, snimaju 30-ak knjiga godišnje, a planovi su im veliki.

Kad su kretale u biznis, preuzevši prostor u kojem je dugo godina djelovao tonski studio Laninog oca, mislile su se baviti samo snimanjem audio knjiga. No, pokazalo se da plasman tada nije bio moguć na platformi Audible, prihvaćala je samo knjige na engleskom, a nije baš imalo smisla stavljati audio knjige na CD. „Nismo, dakle, mogle samo snimati, morale smo izraditi i svoju aplikaciju. Time smo se bavile cijelu prvu godinu poslovanja“, priča nam Lana Deban. Financirale su to novcem koji su primile preko natječaja Ministarstva kulture.        

Važna suradnja s drugim izdavačima

Na pitanje može li se u Hrvatskoj danas doista živjeti od snimanja i prodaje zvučnih knjiga, Ljubica Letinić odgovara da može, skromno, ali misli da će živjeti sve bolje. Razgovaraju s potencijalnim investitorima, iako još bez rezultata, no planiraju širenje produkcijskih kapaciteta, novi studio i udvostručenje broja naslova, prođu li s projektom na natječaju za kulturne i kreativne industrije koji se financira iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

Domaći pisci na engleskom jeziku Ediciju domaćih pisaca na engleskom jeziku Book&Zvook snima u suradnji s Ministarstvom kulture, a dostupne su ili će biti na najvećoj globalnoj platformi za audio knjige Audible. Ukupno će u ediciji biti 12 knjiga. No, da bi one bile vani primijećene, napominju naše sugovornice, trebat će još uložiti u marketing. Već su objavljene četiri knjige, autora Damira Karakaša, Olje Savičević Ivančević, Maše Kolanović i Lejle Kalamujić,  a slijedit će naslovi Miljenka Jergovića, Ivane Sajko, Monike Herceg, Roberta Perišića, Ivane Šojat, Irene Vrkljan i Predraga Matvejevića.

Većina naslova koji su sada u ponudi na Book&Zvook je nastala u produkciji Audio Store Transonica, a među njima su već i oni domaćih autora na engleskom jeziku, što je dio suradnje s Ministarstvom kulture. No, ima na njihovim „policama“ i zvučnih knjiga drugih hrvatskih izdavača. Kako su specijalizirane za prijenos pisanog sadržaja u različite audio formate, na tržištu nude svoja rješenja za izdavanje audio knjiga te distribuciju putem Book&Zvook platforme, što im je značajan dio prihoda. Najbolju suradnju, kažu, imaju sa Sandorfom, a surađuju i s Frakturom, Ibis grafikom te VBZ-om, a najavljuju i prvo zajedničko izdanje s izdavačkom kućom Vuković Runjić.

Modeli poslovne suradnje su razni i prilično kompleksni, ili, kako kaže Lana Deban, „svaka knjiga je svoja priča“.   

Premašili 100 naslova

„U pet godina smo tako došle na malo više od 100 naslova na aplikaciji, a mi smo ih snimile 80-ak. No, domaće tržište mora doći do toga da se godišnje snimi 100 audio knjiga na hrvatskom jeziku da bi se to iskustvo proširilo onoliko koliko bi realno moglo i da se biznis s prodajom zvučnih knjiga razvije“, kaže Ljubica Letinić. Zato im i treba novi studio i – zaposlenici. Zasad su Book&Zvuk samo njih dvije.

Kako određuju cijene svojih knjiga, pitamo. Naime, “Zločin i kazna“, knjiga F.M. Dostojevskog u izvedbi glumca Adriana Pezdirca, koja traje 26 sati i dvije minute, među najskupljima je na platformi, i stoji 19,99 eura. (Snimanje je trajalo, kažu tjednima, a o pripremi i postprodukciji da se i ne govori.) S druge strane, „Životinjska farma“ Georgea Orwela u izvedbi Svena Medvešeka traje 3 sata i 59 minuta i stoji 9,99 eura. Knjige suvremenih domaćih autora, primjerice Maše Kolanović „Sloboština Barbie“, stoje po 14.99 eura. Knjige za djecu kreću od 5.99 eura do uglavnom 10 eura.

“Sve naše knjige su autorski zaštićene, plaćamo tantijeme autorima. Postoji trošak produkcije, to jest tehnike, pripovjedača i glazbe, a također i distribucije”, tumači Ljubica Letinić. Najveći dio troška je, pritom, audio produkcija, odnosno sati uloženog rada i dobra tehnička oprema. Obje napominju da u inozemstvu zvučne knjige nisu jeftinije od papirnatih, nekad su i skuplje, a u Hrvatskoj su ipak uglavnom jeftinije.       

“Dobri nastavnici žude za novim alatima”

Dio prihoda im dolazi i od toga što su lani uspješno ušle na bibliotekarsko tržište. Tako, primjerice, Knjižnice grada Zagreba, pa knjižnice u Rijeci, Splitu, Vinkovcima itd., za svoje korisnike nude posudbu zvučnih knjiga iz Book&Zvook biblioteke. Za to su, objašnjavaju, potpisale licencne ugovore, a svaki od njih “pokriva” 52 posudbe za svaku knjigu i onda se licenca obnavlja. I taj način širenja zvučnih knjiga za njih se pokazao dobrim, broj posudbi raste. 

Iako se čini da su dječje knjige najpogodnije za zvučni medij – budući da djeca obično vole da im se čitaju priče – pravi tržišni proboj audio knjiga za djecu na Book&Zvook zapravo tek očekuju. Trenutno je u toj biblioteci dvadesetak naslova, od klasika poput Malog princa, Regoča ili Ježeve kućice do suvremenih autora. Proširit će ponudu i u lektirnim naslovima, a naše sugovornice napominju da slušanje knjiga razvija sposobnost dugotrajne i usredotočene koncentracije te lako razumijevanje pročitanog. Za one s poteškoćama u čitanju to je, kažu, često i jedini put do književnosti. Zasad se, međutim, zvučne knjige uglavnom ne koriste u nastavi, a postoji i predrasuda da su audio knjige nekako manje vrijedne od papirnatih.

„Naša bi aplikacija trebala biti ikonica na zaslonima tableta koje su škole podijelile svojim učenicima“, kažu, a nadaju se da će do toga i doći. Trenutno imaju 10-ak lektirnih naslova i upravo snimaju „Kiklopa“ Ranka Marinkovića. Lani su, napominju, održale radionicu u Agenciji za odgoj i obrazovanje, zvali su ih da predstave knjige koje imaju, a okupilo se 50-ak profesora hrvatskog jezika. „Pokazalo se da ozbiljan i dobar nastavnik žudi za novim alatima, ali naši su sustavi spori“, napominje Ljubica Letinić.  

Zanimljivo, zapravo prvo školsko iskustvo imaju iz doba pandemije, kad učenici varaždinske gimnazije nisu mogli doći do primjeraka knjige „Sjećanje šume“ Damira Karaša koje su trebali u nastavi. „Profesorice su nas kontaktirale jer su vidjele da je kod nas u ponudi. Omogućile smo pristup toj knjizi za dva razreda, učenici su ih poslušali i tako su odradili sat lektire. Dobili smo i feedback od djece i profesorica, bio je jako pozitivan“, kaže nam Lana Deban.               

Što je pokazalo istraživanje tržišta

Radi istraživanja tržišta, odnosno potencijalne publike, nedavno su pak angažirale agenciju Ipsos. Još nemaju analizu svih rezultata, ali preliminarno se pokazalo da je 49 posto ispitanika (ukupno ih je bilo 624) pročitalo u zadnjih godinu dana jednu ili više knjiga, 7 posto ih je poslušalo jednu ili više knjiga, podcaste sluša njih 35 posto, a 21 posto ispitanih je navelo da bi se moglo okrenuti audio knjizi. Većina je pak rekla da bi slušala knjige na hrvatskom jeziku.  

„Nama je to istraživanje potvrda da smo dobro postupile kad smo odlučile snimati knjige na hrvatskom jeziku jer postoje ljudi kojima je važno da slušaju na hrvatskom, a bit će to važno i za klince koji tek dolaze, koji sve manje znaju svoj jezik i sve manje na njemu čitaju“, kaže Ljubica Letinić.  

Autor Gordana Grgas, Forbes Hrvatska