Marilena Stegbauer: Sarajevo mi je ostalo u sjećanju kao grad otpora

Dvoje tinejdžera, kiparski Grk Kostar i kiparska Turkinja Defne, upoznaju se u taverni na ostrvu koje oboje nazivaju domom i tu kreće njihova priča o zabranjenoj ljubavi. Priča je izmišljena – roman pod nazivom “Otok nestalih stabala” turske književnice Elif Shafak, ali duboko odzvanja u životu njemačke konsultantice za sudske sporove Marilene Stegbauer.  

Marilena se posljednjih nekoliko godina bavi odbranom prava manjinskih naroda, od Ujgura u Kini do Jazidija u Iraku, na brojnim međunarodnim pravosudnim mehanizmima. Ona je također radila i na slučajevima zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini u sklopu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.  

“Ovaj roman se bavi još jednim u nizu zaboravljenih ratova u Evropi, rat na Kipru koji je podijelio ovaj mali otok na dva dijela”, ispričala je Marilena za FORBES BiH.  

Kaže da, otkad zna za sebe, osjeća veliku strast za odbranu ljudskih prava, a kako je progon manjina u porastu, osjećala je potrebi da štiti manjine, uključujući njihovo pravo na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja.  

“Uvijek su me zanimala ljudska prava i odbrana ljudskih prava, ali ono što me posebno inspirisalo da se počnem baviti pravima manjina je kada su me 2020. godine pozvali da budem konsultatica u slučaju koji se bavio slučajevima Jazidija u regiji Sinjar na teritoriji Iraka”, kazala je ona. 

Jazidi su etnoreligijska grupa uglavnom naseljena u Iraku, s manjim zajednicama u Siriji, Turskoj i Armeniji. Prakticiraju svoju jedinstvenu vjeru poznatu kao jazidizam, a ona uključuje elemente iz raznih religijskih tradicija i često je pogrešno shvaćena, što ih je kroz historiju često izlagalo progonima i ubistvima. 

Marilena je postala dio pravne inicijative koja istražuje progon Jazida, počevši od trenutka kada su postali meta ISIS-a 2014. godine, na vrhuncu njihove moći.

“Jazidi su te godine tražili utočište na planini Sinjar u istiomenoj regiji. Tamo ih je opkolio ISIS. Sama opsada je trajala nekoliko dana na temperaturama iznad 40 stepeni Celzijusa. Pripadnici ISIS-a su sravnili čitava sela, spalili kuće, pobili muškarce i porobili žene. Oni koji su uspjeli pobjeći našli su utočište u Siriji. Tokom bijega, stotine Jazida je poginulo prije nego što je pokrenuta koordinirana operacija spašavanja u kojoj su učestvovale snage sirijskih Kurda (YPG) što je dovelo do otvaranja sigurnog prolaza”, kazala je ona. 

Upitana o ishodu slučaja, objasnila je da je problem ovog slučaja prešao u diplomatske vode.  

Međunarodni sud pravde (ICJ) je Marilenin slučaj svrstao u kategoriju prema kojoj bi se trebalo suditi za genocid. Međutim, došlo je do problema s kojima je i sama Bosna i Hercegovina bila suočena. 

Naime, u slučajevima pred ICJ-em, ova institucija je sud na kojem jedna država mora podnijeti tužbu protiv druge države. Primarni pravni princip je, kako nam je Marilena objasnila, da odgovornost za sprječavanje genocida leži na državi. Poteškoća u vezi sa slučajem Jazidi je u tome što tri države (Sirija, Irak i Turska) navodno nisu ispunile (i nastavljaju da ne ispunjavaju) svoje obaveze da spriječe i kazne genocid.

“Tada slučajevi postaju kompleksniji i diplomatija počne zauzimati najveći dio tako da se ništa sad zasad ne može riješiti po tom pitanju”, kazala je Marilena za FORBES BiH. 

Jedan od njenih prvih slučajeva bio je vezan za bivšu Jugoslaviju i stoga je odlučila posjetiti Mostar prošle godine. 

“Zaista smatram Bosnu i Hercegovinu prelijepom zemljom sa izuzetno tragičnom prošošću. Ono što me najviše pogodilo je kada sam saznala šta se desilo sa Starim mostom u Mostaru. Taj most je predstavljao simbol ne samo grada, nego jedne ideje i koncepta. I poznato mi je zbog čega su pokušali da to unište. To za mene predstavlja likvidaciju odnosa dva naroda koja su stoljećima bila prijateljska”, kazala je Marilena.  

Njena posjeta Mostaru i refleksije o uništenju Starog mosta pojačavaju njezinu emotivnu povezanost s BiH i njenim izazovima. Ova povezanost je priznanje da, uprkos komplikacijama u međunarodnom pravu i diplomatiji, postoji trajna obaveza prema istini i pravdi u Bosni i Hercegovini, kao i u drugim dijelovima svijeta. 

“Nadam se da ću imati priliku posjetiti vašu zemlju opet. Bila sam u Mostaru i okolnom području i u Sarajevu. Sarajevo mi je ostalo u sjećanju kao grad otpora”, zaključila je naša sagovornica u razgovoru za FORBES BiH.