COP28: UAE najavili fond od 30 milijardi dolara za smanjivanje jaza u finansiranju klimatskih promjena
Predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeik Mohammed Bin Zayed Al Nahyan, čija je zemlja domaćin klimatskog summita COP28, najavio je u petak osnivanje klimatskog fonda vrijednog 30 milijardi dolara koji ima za cilj privući 250 milijardi dolara investicija do kraja decenije.
Nazvan ALTÉRRA, fond će izdvojiti 25 milijardi dolara za klimatske strategije i 5 milijardi dolara posebno za podsticanje tokova investicija u “Globalni jug”, navodi se u saopćenju Predsjedništva COP28. U saradnji sa globalnim menadžerima imovine grupacije BlackRock, ALTÉRRA je posvetila 6,5 milijardi dolara u fondove namijenjene klimi za globalna ulaganja.
BlackRock je u saopćenju naveo da će ALTÉRRA uložiti milijardu dolara u svoju strategiju privatnog duga usmjerenog na klimatsku tranziciju, a također je posvetila jednu milijardu dolara za ulaganje u, ili koinvestiranje uz, BlackRockov infrastrukturni dionički kapital. Brookfield Asset Management saopštio je da pokreće novi fond za katalitičku tranziciju, koji će se fokusirati isključivo na zemlje u razvoju, sa do jednu milijardu dolara gotovine ALTÉRRA. ALTÉRRA se također obavezala da će uložiti dvije milijarde dolara u svoj drugi Brookfield Global Transition Fund.
ALTÉRRA-u je osnovao Lunate, novoosnovani alternativni investicijski menadžer sa sjedištem u Abu Dabiju s imovinom od preko 50 milijardi dolara. Lunate je u vlasništvu višeg menadžmenta i Chimera Investment LLC, koje je dio poslovnog carstva koje nadgleda šeik Tahnoon bin Zayed Al Nahyan, savjetnik za nacionalnu sigurnost UAE i predsjednikov brat. UAE je izazvao kritike zbog svojih planova za proširenje proizvodnje nafte i gasa dok se svijet bori da obuzda emisije ugljika štetnih za klimu koje ova fosilna goriva proizvode.
U tom kontekstu, UAE su željeli potaknuti finansije i poslovanje na širem planu da ulože više novca u borbu protiv klimatskih promjena i očekivalo se da će otvoriti vlastitu čekovnu knjižicu tokom dvosedmičnog samita UN o klimi.
Mrtvo slovo na papiru?
Izvještaj Međuvladinog panela za klimatske promjene, tijela eksperata koje su sazvale Ujedinjene nacije, nudi do sada najsveobuhvatnije razumijevanje načina na koje se planeta mijenja. U njemu se kaže da se procjenjuje da će globalne prosječne temperature porasti za 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa negdje oko “prve polovine 2030-ih”, dok se ne vidi kraj upotrebi uglja, nafte i prirodnog gasa.
Taj broj ima poseban značaj u globalnoj klimatskoj politici: prema Pariškom klimatskom sporazumu iz 2015. godine, gotovo svaka nacija pristala je da „nastavi napore“ da se globalno zagrijavanje zadrži na 1,5 stepeni Celzijusa. Nakon te tačke, kažu naučnici, čovječanstvu je znatno teže podnijeti posljedice katastrofalnih toplotnih talasa, poplava, suša, neuspjelih usjeva i izumiranja vrsta.
Ali Zemlja se već zagrijala u prosjeku za 1,1 stepen Celzijusa od industrijskog doba, a s obzirom da su globalne emisije fosilnih goriva prošle godine postavile rekorde, taj cilj brzo izmiče iz dosega. COP28 bi trebao donijeti nova rješenja, no skepticizam postoji. Nakon COP27 i COP26 u Glasgowu, sve je ostalo samo slovo na papiru.
Mjesec dana do kraja godine zna se da će u 2023. svijet dosegnuti globalno zatopljenje od oko 1,4 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih razina, objavila je u četvrtak Svjetska metereološka organizacija (WMO). Privremeni izvještaj WMO-a o stanju globalne klime potvrđuje da će 2023. biti najtoplija godina zabilježena i to s velikom razlikom u odnosu na do sada najtopliju godinu.
U 2016. svijet je bio oko 1,2 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka.