Zbog čega su velike kompanije za proizvodnju dronova u problemima?

Dok tarife američkog predsjednika Donalda Trumpa eskaliraju tenzije s Kinom, zvaničnici Pentagona suočavaju se s neugodnom realnošću: kompanije za dronove iz Silicijumske doline zavise od kineskih komponenti.

Sukob u Ukrajini, rastuće tenzije oko Tajvana i dominacija kineskih kompanija za dronove, poput tržišnog lidera DJI, naglasili su potrebu da američka vojska nabavi jeftine i masovno proizvedene dronove od američkih i srodnih kompanija.

Nakon što je Mach Industries objavio sjajan promotivni video za Viper, svoj novi vojni dron, izvršni direktor Ethan Thornton imao je problem.

Nekoliko gledalaca videa primijetilo je da dron koristi motor koji izgleda izuzetno sličan onom koji je napravio kineski proizvođač. Oštro je negirao da je bilo kineskih komponenti u bilo kojoj od dronova kompanije. Ali sada mu je Palmer Luckey , izvršni direktor odbrambenog tehnološkog giganta Anduril, postavio pitanje: “Šta je sa konstrukcijom drona u videu?”

Thornton je priznao na Platformi X: „Nemamo problema da koristimo kineske komponente u testiranju, Palmer,“ odgovorio je. Time je potvrdio porijeklo motora. (Thornton je za Forbes rekao da se sve finalne proizvodne jedinice isporučuju bez kineskih komponenti, dok su Anduril i Luckey odbili komentirati razmjenu.)

Kina trenutno kontrolira gotovo 90 posto globalnog tržišta komercijalnih dronova i proizvodi većinu ključnog hardvera koji se koristi za njihovu izradu – strukturu, baterije, radio aparate, kamere i displeje, prema kompaniji za istraživanje tržišta Drone Industry Insights UG. Zbog svog dugogodišnjeg oslanjanja na ove dijelove, SAD godinama kasne u izgradnji proizvodne infrastrukture koja bi se mogla približiti kineskoj. “Gotovo u potpunosti se oslanjamo na našeg glavnog protivnika i našu sposobnost da ih stvorimo”, rekao je Josh Steinman , koji je prethodno nadgledao sigurnost lanca opskrbe u Vijeću za nacionalnu sigurnost.

Kada je potpredsjednik JD Vance prošlog mjeseca prisustvovao demonstraciji drona američkih marinaca radi mogućnosti fotografisanja u Quanticu, fotografije su ga pokazale kako nosi naočale za prikaz dronova kineske proizvodnje. (Major Hector Infante , koji nadgleda obuku u Quanticu, rekao je za Forbes da naočare nisu vojnog karaktera i insistirao je da su date samo za potrebe gledanja.)

Kineske sankcije prekinule su pristup dobavljačima

Ova ovisnost o kineskim dijelovima izazvala je uzbunu među vojnim zvaničnicima. Nekoliko američkih kompanija za dronove s ugovorima s Pentagonom, uključujući Skydio, jednu od najvećih, pokušavaju obnoviti svoje lance nabavke nakon što su kineske sankcije prekinule pristup dobavljačima. “Kina bi mogla ugasiti industriju bespilotnih letjelica širom svijeta na godinu dana”, rekao je za Forbes  Trent Emeneker , koji vodi Pentagonovu jedinicu za inovacije u oblasti odbrane koja odobrava dronove za vojnu upotrebu. “To je pitanje nacionalne sigurnosti, ne samo za Sjedinjene Države, već i za globalni Zapad.”

Razmatra se zabrana komponenti kineske proizvodnje

Neke kompanije za dronove rekle su za Forbes da je birokratija Pentagona spriječila rast američke industrije, ali prisustvo kineskih dijelova otupilo je entuzijazam Pentagona da ih prihvati u velikom broju. Na primjer, vojna kupovina od Orqe, kompanije za bespilotnu letjelicu koja se reklamira kao “DJI Zapada”, obustavljena je nakon što su navodno zabranjene kineske komponente pronađene u njenim proizvodima. “Većina zapadnih kompanija koje se bave bespilotnim letjelicama i dalje se oslanjaju na kineske komponente,” izjavio je za Forbes izvršni direktor Orqa Srđan Kovačević . (Rekao je da je Orqa preselila svoju proizvodnju unutra.)

To je vrsta suzbijanja tržišta na koju tarife američkog predsjednika Donalda Trumpa imaju za cilj, barem u teoriji, s ciljem ohrabrivanja američkih kompanija da smanje svoje oslanjanje na jeftinije strane lance nabavke i izgrade svoje kod kuće. Ali to će zahtijevati godine istraživanja i razvoja i značajna ulaganja. U međuvremenu, kineske povratne carine trebale bi još poskupiti komponente na koje se američki proizvođači dronova oslanjaju.

Regulatorni napori da se nametnu ovo pitanje, obustavom uvoza svih kineskih dronova i dijelova, naišli su na snažno protivljenje kineskih proizvođača i američkih investitora. Odgovarajući na predloženu mjeru Ministarstva trgovine koja razmatra zabranu ili ograničavanje dronova i komponenti kineske proizvodnje, firma rizičnog kapitala Andreessen Horowitz, koja je podržala jednoroge za bespilotne letjelice Anduril, Skydio i Shield AI, pozvala je na promišljeniji odgovor postupnim ograničavanjem prodaje dijelova za bespilotne letjelice iz Kine, istovremeno dozvoljavajući američkim kompanijama da nastave nabavljati komponente iz te zemlje.

“Odmah eliminacija svih izvora opskrbe komponentama dronova imala bi katastrofalan učinak na američku industriju dronova”, napisao je glavni pravni službenik Jai Ramaswamy u odgovoru Ministarstvu trgovine prošlog mjeseca.

Takva katastrofa bi mogla biti ono što je potrebno, kažu stručnjaci za nacionalnu sigurnost. “U jednom trenutku ćete morati da skinete flaster”, rekao je Steinman. “Ili ćete vi donijeti odluku ili će to učiniti Kina.”

Nabavka dronova glavni prioritet

Pentagon je nabavku dronova stavio kao glavni prioritet u 2023. i najavio Replicator, inicijativu za ubrzanje proizvodnje i isporuke hiljada masovno proizvedenih, jeftinih dronova kako bi se suprotstavili kineskom arsenalu. Ali inicijativa, za koju se očekuje da će svoje prve bespilotne letjelice isporučiti do avgusta, suočava se s neizvjesnom budućnošću i samo je jedna od nekoliko za koje proizvođači dronova kažu da nisu dovoljni da potaknu širu upotrebu.

Glavni kanal za dobijanje vojnih ugovora za dronove je Pentagonova odbrambena inovacijska jedinica (DIU), koja održava takozvanu Plavu listu dronova odobrenih za vojnu upotrebu. Ova lista se ažurira svake godine i nadgleda je pola tuceta zaposlenih. Oni testiraju stotine proizvoda kako bi se uvjerili da ne sadrže kineske komponente zabranjene Zakonom o nacionalnoj odbrani (NDAA), poput kamera, kontrolora leta, radija i sistema za navođenje. Uglavnom komponente koje prenose signale.

Plava lista uključuje velike (Anduril) i male (Neros) kompanije. Ali neki proizvođači dronova kažu da je to postalo još jedno usko grlo koje guši industriju. Ove godine su odobrene samo 23 kompanije od više od 300 prijava. Darkhive sa sjedištem u San Antoniju bio je među kompanijama za koje se očekuje da će biti uključene.

BRINC ima više od 700 klijenata policije i javne sigurnosti, a ovog mjeseca je najavio rundu finansiranja od 75 miliona dolara koju vodi Index Ventures. Prošle godine ju je sankcionirala Kina nakon što je prisustvovala prodajnom putovanju na Tajvan u organizaciji američke vlade. “Nije čak ni dospio na Plavu listu, a sada se udaljio od vojnog posla i fokusirao se na ugovore o javnoj sigurnosti. “Lakše je dobiti sankcije od strane Narodne Republike Kine nego doći na Plavu listu”, rekao je Andrew Cote , šef strategije i rasta BRINC-a.

Kina sankcioniše desetak kompanija

Kina je sada sankcionisala više od deset drugih kompanija za dronove koje se natječu za ugovore s Pentagonom, uključujući Anduril, Shield AI, Firestorm, CyberLux i Neros. Neki kažu da to nije uticalo na njihovo poslovanje. Lily Hinz, glasnogovornica Shield AI, rekla je da kompanija ne koristi kineske dijelove i da ne osjeća uticaj sankcija. Dan Magy , izvršni direktor Firestorma, rekao je da dronovi njegove kompanije ne sadrže kineske dijelove. Glasnogovornica Andurila Shannon Prior rekla je da sankcije nisu imale utjecaja na njihovo poslovanje i da je kompanija eliminisala svu direktnu potrošnju iz Kine.

Ali drugi proizvođači dronova morali su napraviti promjene. Izvršni direktor CyberLuxa Mark Schmidt rekao je za Forbes da se njegova kompanija proaktivno udaljava od kineskih komponenti i povećava svoje sjevernoameričke dobavljače za proizvodnju kritičnih dijelova. Odbio je komentirati povezane troškove i rokove.

Čak je i Neros sa sjedištem u Kaliforniji, koji sam dizajnira i proizvodi većinu kritičnih dijelova za svoje dronove od 2.000 dolara, osjetio utjecaj sankcija. Sa 35 miliona dolara u finansiranju koje podržava Sequoia, kompanija se još uvijek oslanja na neke kineske dijelove.

“Teže je nabaviti te komponente,” rekao je tehnički direktor Olaf Hicwa . Dodao je da je ovo dobra prilika da se potpuno oslobode kineskih dijelova.

“Kinesku tehnološku kompaniju treba zabraniti”

Čini se da se vojni čelnici, stručnjaci za nacionalnu sigurnost i industrija bespilotnih letjelica slažu oko jedne stvari: izgradnja zaliha dronova bez Kine oslanja se na izbacivanje DJI-ja iz SAD-a. Kompanija sa sjedištem u Shenzhenu, koja je postala najveći svjetski proizvođač dronova zahvaljujući velikim subvencijama kineske vlade i financiranju američkih kompanija rizičnog kapitala Accel Partners, Kleiner Perkins i njene bivše kineske podružnice Sequoia, najprisutniji je prodavač dronova u Americi i jedan od najvećih dobavljača bespilotnih letjelica i policijskih odjela.

“Dok DJI bude potpuno zabranjen, nema dovoljno tržišta za izgradnju američke industrijske baze”, rekao je Nathan Ecelbarger , predsjednik Nacionalnog udruženja drona, čija je cilj da ubrza vojno usvajanje dronova.

Ali DJI je do sada pokrenuo uspješnu kampanju kako bi izbjegao napore da zabrani svoje dronove. On je protestirao zbog predloženog pravila Ministarstva trgovine o zabrani uvoza kineskih dronova i dijelova, nazvavši to potezom koji bi značajno naštetio brojnim američkim dionicima.

U oktobru je tužio Ministarstvo odbrane, tvrdeći da ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, i lobirao protiv zakona koji bi zabranio ulazak njenih proizvoda u SAD, pokazuju dokumenti. “DJI je nepravedno ciljan zbog svog nacionalnog porijekla”, navodi se u izjavi kompanije za Forbes.

U decembru je zakonska zabrana DJI proizvoda izbačena iz godišnjeg računa o vojnoj potrošnji. DJI je bio slobodan da nastavi sa isporukom. U tadašnjoj izjavi, kompanija je zahvalila onima koji su podržali njene napore da ukine zabranu. „Vaša podrška je napravila stvarnu razliku“, rekao je DJI. “Kongresni uredi su obratili pažnju i saslušali šta imate da kažete.”

David Jeans, novinar Forbesa