Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji do kraja godine: Zašto je HDZ izostavljen sa ključnog sastanka i ko će voditi energetski projekat?
Južna plinska interkonekcija ponovo je u fokusu u BiH i to zahvaljujući američkoj inicijativi. Ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy i Alexander Kasanof, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, u sjedištu Federalnog parlamenta u Sarajevu jučer su organizirali sastanak na koji su pozvali predstavnike parlamentarnih stranaka u Federaciji Bosne i Hercegovine, kako bi se razgovaralo o energetskoj budućnosti Bosne i Hercegovine.
Epilog sastanka je jasna poruka američkih diplomata da očekuju donošenje federalnog zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji do kraja ove godine. Riječ je o zakonu koji bi BiH postpuno oslobodio od ovisnosti o ruskom plinu, a koji je krajem 2021. godine usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, međutim, blokiran je u Domu naroda Federacije, gdje je HDZ BiH (koji je inače podržao zakon u ZDPFBiH) amandmanima zaustavio negovo donošenje. Prema uloženim amandmanima, “BH gas” bi bio isključen iz projekta, a posao bi obavila kompanija koju bi tek trebalo osnovati u Mostaru, na jugu BiH, a koja bi biola u vlasništvu Vlade Federacije BiH.
HDZ BiH bez poziva
Nakon ovosedmičnog sastanka, koji je održan iza zatvorenih vrata, nije bilo viška riječi, kratke izjave i poruke da se desilo ono što je bilo i očekivano, a to su jasne upute o značaju ovog zakona, kao i da će opozicija i stranke koje su u vlasti raditi zajedno da on bude u ovom mjesecu na dnevnom redu u Parlamentu.
No, ono što je znakovito bilo vezano za sastanak, to je činjenica da američke diplomate na njega nisu pozvali HDZ BiH. Pitanje koje se nameće – znači li to HDZ BiH jednostavno može biti preglasan u ovom konkretnom zakonu i da insistiranje šefa ove stranke Dragana Čovića, da nosilac projekta ne bude državna firma, već ona iz Mostara, neće niko uzimati u obzir? Zanimljiva je i izjava potpredsjednice HDZ-a Bosne i Hercegovine Darijane Filipović koja kaže kako je ova stranka spremna za razgovore s administracijom SAD-a o izgradnji plinovoda kojim bi se BiH povezala s Hrvatskom, uprkos tome što stranka nije bila pozvana na sastanak.
Znači li sada i njena izjava da lider HDZ BiH polako mijenja tvrd stav, pokazat će se onog trenutka kada zakon dođe na dnevni red. “Ja sam kolegi Murphyju rekao u našem korektnom, vrlo prijateljskom odnosu, morate uvažiti neke stvari u BiH. Vi i ja nećemo biti ovdje za osam godina. Šta ćemo onda objasniti ljudima, ko je ovo radio ovako, radi čega je uradio ovako, naopako. Tražimo rješenje, mislim da smo mi zadnji mjesec napravili jak iskorak, treba da nađemo konkretno rješenje, koje će biti kompromisno rješenje, kazao je Čović.
Zašto je važna Južna interkonekcija
Nepozovanje na sastanak signal je i da se američka diplomatija umorila od ubjeđivanja Čovića da odustane od svojih rješenja vezano za projekat Južna plinska interkonekcija, nazivajući ih s vremena na vrijeme i interesom Rusije.
“Ja sam kolegi Murphyju rekao u našem korektnom, vrlo prijateljskom odnosu, morate uvažiti neke stvari u BiH. Vi i ja nećemo biti ovdje za osam godina. Šta ćemo onda objasniti ljudima, ko je ovo radio ovako, radi čega je uradio ovako, naopako. Tražimo rješenje, mislim da smo mi zadnji mjesec napravili jak iskorak, treba da nađemo konkretno rješenje, koje će biti kompromisno rješenje, kazao je Čović.
Kako se stavovi nisu mijenjali, u cijelu priču se involvirao i američki državni sekretar Antony Blinken koji je poslao pismo šefovima diplomatije Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Gordanu Grliću Radmanu i Elmedinu Konakoviću, u kojem je zatražio da izvrše pritisak na čelnika HDZ-a BiH da prestane s opstrukcijama plinskog povezivanje Hrvatske i BiH, zaključivši da od osnivanja posebne kompanije u Mostaru za realizaciju plinovoda, nema ništa, jer je ekonomsko opterećenje koje ugrožava projekt i otvara prostor za korupciju. Blinken je pozvao Dom naroda Parlamenta Federacije BiH da usvoji zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji, ponavljajući još jednom da posao treba voditi BH-Gas iz Sarajeva, kao i da SAD neće podržati poteze koji ugrožavaju energetski sigurnosni potencijal ovog ključnog projekta.
Bosna i Hercegovina se snabdijeva prirodnim plinom iz Rusije putem Turskog toka, plinovoda koji se proteže od Rusije do Turske preko Crnog mora. Ovaj plinovod ima kapacitet od 31,5 milijardi kubnih metara plina godišnje, pružajući ključnu energetsku vezu za zemlje regiona, uključujući BiH.
Vrijednost projekta oko 100 miliona eura
Prije preusmjeravanja na Turski tok, Bosna i Hercegovina je dobijala plin iz Rusije preko plinovoda koji je prolazio kroz Ukrajinu, Mađarsku i Srbiju, odakle je dalje transportovan do BiH. Sav prirodni plin koji ulazi u BiH dolazi preko jednog ulaznog terminala smještenog u mjestu Šepak kod Zvornika, na istočnoj granici između BiH i Srbije. Ovakvim snabdijevanjem BiH je ovisna o plinovodnoj infrastrukturi i dobavljačima, dok bi spajanjem sa plinovodom preko Hrvatske iz Hrvatske ali i potrebu za diversifikacijom izvora energije kako bi se osigurala dugoročna energetska stabilnost.
Projekt Južne plinske interkonekcije trebao bi povezati plinovode Hrvatske i BiH, čime bi BiH prestala biti ovisna samo o ruskom plinu koji pristiže turskim plinskim tokom. S Hrvatskom bi se trebao spojiti na području Imotskog, a unutar BiH bi imao dva odvojka – jedan koji vodi prema središtu zemlje, a drugi prema Mostaru.
Projekat južne interkonekcije, donio bi diversifikaciju izvora energije. Njegova vrijednost se procjenjuje na oko 100 miliona eura, dok bi bio dug oko 180 kilometara.
