Tenkovi umjesto automobila? Proizvođači oružja imaju planove za evropske fabrike

Evropska automobilska industrija ima iskustva u saradnji sa sektorom odbrane koji sada prima milijarde eura. Ovdje smo također pronašli automobilsku kompaniju koja je pronašla novu nišu u poslovanju odbrambene industrije.

Izvršni direktor njemačkog Volkswagena Oliver Blume rekao je u utorak na predstavljanju prošlogodišnjih rezultata da je veća evropska potrošnja za odbranu “ispravna u trenutnoj geopolitičkoj situaciji” i da je jedan od najvećih svjetskih proizvođača automobila spreman podijeliti svoje znanje o proizvodnji vojnih vozila s drugim kompanijama.

“Jednostavno moramo ponovo uložiti više kako bismo osigurali veću sigurnost”, rekao je Blume i dodao da još nije bilo detaljnijih razgovora o saradnji.

Njegove riječi dolaze nakon što su evropski lideri podržali plan Evropske komisije o ponovnom naoružavanju Evrope (ReArm Europe) i dalju podršku Ukrajini, što uključuje 150 milijardi eura kredita i relaksirana fiskalna pravila za ulaganja u sektor odbrane. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen predstavila je plan nakon odluke predsjednika Donalda Trumpa da prekine američku vojnu pomoć Ukrajini .

Europska automobilska industrija suočava se s nizom kriza, od pada konkurentnosti na stranim tržištima i zaostajanja u oblasti električnih vozila do visokih troškova domaće proizvodnje, zbog čega je Volkswagen najavio otpuštanja i zatvaranje njemačkih tvornica .

U međuvremenu, dionice evropskih kompanija koje se bave oružjem su naglo porasle otkako je Trump izabran u SAD-u u novembru. To zahtijeva od evropskih NATO partnera da daju veći doprinos odbrani i održavanju sigurnosti u Ukrajini nakon završetka rata, koji puni knjige narudžbi proizvođača oružja.

Korištenje tvornica automobila za proizvodnju oružja pomoglo bi tako objema industrijama: oslobodilo bi se uskih grla zbog nedostatka kapaciteta za odbrambene kompanije i napunilo proizvodne linije automobilskih kompanija koje se bore.

Odbrambeno iskustvo

Automobilske kompanije često imaju iskustva u sektoru odbrane, jer su i vojsci potrebna vozila različitih tipova – najveći proizvođači komercijalnih aviona Airbus i Boeing ostvaruju značajan dio prihoda od prodaje vojnih aviona i druge odbrambene tehnologije.

To je važilo i za Volkswagen, koji je osnovan tokom nacističke ere prije Drugog svjetskog rata i proizvodio vozila i drugu vojnu opremu za njemačku vojsku tokom rata. Volfsburški gigant je tokom Hladnog rata proizvodio vozila Volkswagen Type 181 za zapadnonjemačku vojsku, koja su kasnije ušla i na tržište civilnih automobila.

I danas Volkswagen održava poslovanje u sektoru odbrane. Njen brend kamiona Man Truck & Bus je 49% vlasnik zajedničkog preduzeća sa njemačkim odbrambenim gigantom Rheinmetall, koji proizvodi vojna transportna vozila u tvornici u Beču. Većinski 51% udjela pripada Rheinmetall-u.

Rheinmetall je već na poslu

Volkswagen nije jedini njemački proizvođač automobila koji radi u sektoru odbrane. Dobavljač autodijelova Continental, koji masovno otpušta radnike zbog zahlađenja autoindustrije , potpisao je u junu prošle godine sa Rheinmetall-om memorandum o prekvalifikaciji svojih zaposlenih za rad u industriji naoružanja. Hensoldt, kompanija koja proizvodi radarske sisteme, koje isporučuje ukrajinskoj vojsci, također pokušava nabaviti oko 200 radnika iz Continentala i Boscha – još jednog dobavljača za automobilsku industriju usred otpuštanja.

Rheinmetall, koji je prošle godine povećao prihode za 40 posto, a cijena dionica udvostručena samo od početka ove godine, osim oružja, isporučuje i dijelove za automobilsku industriju. Ali segment naoružanja postao je glavni pokretač rasta od rata u Ukrajini, dok prihodi od automobilske industrije padaju.

U februaru je najveći dobavljač artiljerijske municije od 155 mm za Ukrajinu najavio da će preurediti dvije njemačke fabrike autodijelova za proizvodnju oružja. Prije nekoliko dana, izvršni direktor kompanije Armin Papperger rekao je novinarima da bi Folksvagenova fabrika u Osnabrücku bila “pogodna” za pretvaranje u fabriku za vojna vozila poput tenkova i borbenih vozila pješadije, kako prenosi Reuters. Volkswagen je u decembru saopštio da razmatra alternative za fabriku, uključujući i mogućnost prodaje.https://datawrapper.dwcdn.net/L2NK4/1/

Poziva na veća ulaganja

U Njemačkoj, demokršćani, pobjednici vanrednih izbora u februaru, spremni su povećati državnu potrošnju na odbranu. Lider stranke i vjerovatno novi kancelar Friedrich Merz rekao je prošle sedmice da će učiniti “sve što je potrebno” da zaštiti mir i slobodu na kontinentu, uključujući ulaganje stotina milijardi u odbranu.

Odlazeća socijaldemokratska vlada predvođena kancelarom Olafom Šolcom osnovala je fond za ulaganje u odbranu vrijedan 100 milijardi eura nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali taj novac je već podijeljen. U svom novom prijedlogu, Merz preporučuje da se hitni izdaci za odbranu također izuzmu iz takozvane “kočnice duga”, fiskalnog pravila kojim njemački ustav sprječava pretjerano državno zaduživanje.

Planove dolazeće vlade podržava Njemačko udruženje sigurnosne i odbrambene industrije (BDSV), koje je prošle sedmice predložilo Njemačkoj da iskoristi mogućnosti automobilske industrije za povećanje odbrambene proizvodnje, budući da sposobnosti evropskih odbrambenih kompanija nikada nisu bile dizajnirane za masovnu proizvodnju, prenosi portal Defense News. Međutim, Rheinmetall nije jedini inicijator. Njemačko-francuski proizvođač tenkova i oklopnih vozila KNDS nedavno je kupio i tvornicu u Gerlitz-u u Njemačkoj, gdje je francuski proizvođač vozova Alstom proizvodio željezničke vagone.

Inicijativa također u Italiji

Inicijativa nije ograničena na Njemačku. Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani , bivši evropski komesar i predsjednik Evropskog parlamenta, sugerirao je u Briselu da “moramo vidjeti da li je moguće preorijentisati neke industrije u automobilskom sektoru na proizvodnju odbrane”. On je također podržao plan Komisije za ponovno naoružavanje, piše italijanska novinska agencija Adnkronos.

Roberto Cingolani , izvršni direktor italijanskog proizvođača oružja Leonardo, rekao je prije nekoliko dana na konferenciji za novinare u Rimu da trenutno ne postoje inicijative za proizvodnju oružja sa partnerima kao što je proizvođač automobila Stellantis, koji također posjeduje italijanske automobilske marke Fiat, Alfa Romeo, Lancia i Maserati.

“Nemamo razgovora sa proizvođačima automobila, prerano je, to je nemoguće”, rekao je on, prenosi Reuters, dodajući da bi autoindustrija mogla da učestvuje u proizvodnji nekih komponenti, dok bi proizvodnja tenkova umesto automobila bila “veoma teška”.

Slovenački dobavljač automobila sa narudžbinama za odbranu

Ideja o sudjelovanju automobilske industrije u odbrambenoj proizvodnji nije zaobišla ni Sloveniju. Proizvođač presvlaka za sedišta Boxmark Leather iz Kidričeva, koji je prošle godine otpustio radnike , upravo je počeo da razvija zaštitne navlake za oklopna vozila i drugu mehanizaciju za neimenovanu odbrambenu kompaniju.

“Osjećali smo da će potražnja rasti i prije nekoliko mjeseci smo kontaktirali kompaniju odbrambene industrije da nam isporuči zaštitnu opremu. “Sada smo dobili prvu razvojnu narudžbu, a zatim i serijsku proizvodnju”, objasnio je direktor Marjan Trobiš , koji planira krenuti u serijsku proizvodnju do ljeta. Kompanija već dugo traži mogućnosti za diverzifikaciju – oni, između ostalog, rade za avio industriju – ali daleko njihov najveći segment ostaje automobilska industrija, koja se posljednjih godina suočava sa sve većim poteškoćama.

Izazovi u preradi proizvodnih linija

Trobiš kaže da su cifre za ulaganja u odbranu koje se trenutno pominju visoke i da ima mnogo mogućnosti, ali smatra da je potreban određeni oprez kompanijama. Prva briga, rekao je, jeste da li će se velika obećanja ove politike ostvariti. “Prisjetimo se maski koje su svi tražili na početku pandemije, ali kada se situacija smirila kupovale su se samo kineske, jer je cijena došla do izražaja. “Trenutno je pritisak na industriju veliki, ali čak bi i trenutni val naoružanja mogao brzo da splasne ako dođe do određenih pomaka u geopolitičkoj igri.”

To može biti rizično za kompanije, jer mogu ostati praznih ruku, pa savjetuje saradnju i traženje mogućnosti, ali ne punom parom: “Odbrambene kompanije trenutno traže dodatne proizvodne kapacitete, ali ako potražnja padne, prvo će otpisati ovaj kapacitet.”

Druga briga, kako je rekao, odnosi se na spremnost automobilske industrije. “Neki već upozoravaju da linije nisu prikladne za ono što bi vojska trebala, mislim da se industrija ovdje suočava s velikim izazovima.” Odbrambena tehnologija se poboljšala i značajno promijenila posljednjih decenija. Lanci snabdevanja za proizvodnju rezervoara su izuzetno tesni i ne verujem da ovde možemo brzo da povećamo serije. Motori za vojna vozila su snažniji, vodootporni i imaju tajne komponente. Stavljanje svega ovoga u serijsku proizvodnju bit će izazovno.”

Rheinmetall također u Sloveniji?

U međuvremenu, Rheinmetall sa sjedištem u Dizeldorfu projektira evropski vojno-industrijski kompleks kroz partnerstva i zajednička ulaganja . Odbrambenoj proizvodnoj mreži mogla bi se pridružiti i Slovenija , jer njemački gigant pregovara o saradnji sa ljubljanskim proizvođačem oklopnih stanica za oklopna vozila Valhalla Turrets, prvi je izvijestio Tarča na RTV Slovenija. Slovenački državni holding (SDH) navodno je treći partner u zajedničkom poduhvatu, ali to nije službeno potvrdio državni investicijski menadžer.

U međuvremenu, u političkom vrhu vode se rasprave o tome kako zadržati veće izdatke za odbranu kod kuće, rekao je za Forbes Slovenija izvor koji je želio ostati anoniman. To bi zahtijevalo razvoj slovenačke odbrambene proizvodnje, što bi moglo privući investicije. “Ako ćemo se naoružavati, hajde da uzmemo nešto od ovoga”, rekao je sagovornik, pominjući ideju, kao i drugdje, da se u odbrambeni klaster uključi i automobilska kompanija.

Slovenija je jedna od rijetkih članica NATO-a koja ni nakon početka rata u Ukrajini nije povećala izdatke za odbranu na potrebna dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ove godine će, prema procjenama Ministarstva odbrane, taj udio iznositi 1,53 posto, a sljedeće 1,6 posto, dok generalni sekretar NATO-a Mark Rutte govori o podizanju donje granice na tri posto BDP-a.

Premijer Robert Golob rekao je na sastanku Evropskog savjeta u Briselu da će Slovenija ubrzati prvobitni plan na dva posto do 2030. godine, ali nije precizirao kada će taj prag biti dostignut. Slovenija je na sastanku podržala plan Evropske komisije o ponovnom naoružavanju, a podržava i prijedlog odstupanja od fiskalnih pravila za zaduživanje odbrane.

Autor Jan Articek, Forbes Slovenija