Profesor Halilbegović za FORBES BiH: Zašto pad cijena nafte na svjetskom tržištu nije razlog za slavlje?

Vijesti u svijetu finansija djeluju krajnje dramatično. Svjetska banka predviđa pad cijena sirovina za četiri posto sljedeće godine, nakon ovogodišnjeg pada od 24 posto. Uprkos najvećem padu cijena robe od pandemije, one ostaju visoke. 

Cijene energenata, uključujući naftu, padat će za pet posto, dok će metali i prehrambene sirovine također doživjeti pad u 2024. Slab privredni rast i geopolitički rizici mogu uticati na potražnju.

Cijene sirove nafte padaju uprkos smanjenju proizvodnje OPEC-a, a razlike u prognozama OPEC-a i IEA-a za 2024. godinu odražavaju različita očekivanja u potražnji, posebno zbog rasta prodaje električnih vozila i zelene tranzicije u OECD zemljama.

Međutim, dok se čini da su niže cijene goriva na svjetskim tržištima razlog za slavlje običnim građanima, stručnjaci upozoravaju na moguće skrivene opasnosti ovog trenda. 

Stoga je FORBES BiH pitao Sanela Halilbegovića, ekonomskog analitičara i profesora na Odsjeku za međunarodne finansije i bankarstvo na Internacionalnom univerzitetu Burch, šta on misli o ovim trendovima.

Na početku razgovora je izrazio zabrinutost: “Svi mi volimo da nam je jeftinija nafta, da manje plaćamo za gorivo. Međutim, ovo nije dobar makroekonomski pokazatelj.”

U svijetu gdje su ekonomske prilike usko povezane s politikom, geopolitička nestabilnost kao što su rat između Rusije i Ukrajine i sukobi na Bliskom istoku, uzrokuje podjele i nesigurnost, posebno u zemljama izvoznicama nafte. 

Profesor Halilbegović nam je kazao da je OPEC pokušao “sintetički” povećati cijene nafte smanjenjem proizvodnje, proces poznat kao smanjenje outputa. “Međutim, to im nije uspjelo,” objašnjava Halilbegović. “To je kao kad imate temperaturu, uzmete Andol i očekujete da će se smanjiti temperatura, ali se to ne desi. Dakle, nešto ne funkcioniše.”

Profesor nam je objasnio da postoje dva potencijalna razloga za ovaj neuspjeh: ili je output iz SAD-a toliko povećan da nadoknađuje smanjenje proizvodnje članica OPEC-a, ili se događa ono što u finansijskom sektoru nazivaju kontrakcijom, odnosno smanjenjem potražnje.

Kontrakcija na tržištu se odnosi na pad ekonomske aktivnosti, što u ovom slučaju znači smanjenu potražnju za naftom. Ovaj trend može ukazivati na štednju potrošača u pripremi za moguće ekonomske teškoće.

Profesor Halilbegović upozorava: “Smanjenje potražnje znači da se ljudi spremaju za krizu, štede i manje troše na stvari na koje su dosad trošili, što može indicirati nadolazeću ekonomsku krizu.”

Međutim, izbjegavajući da bude potpuno negativan u svojim komentarima, kazao je da će se više znati o realnom stanju na tržištu  nakon objave izvještaja o Indeksu potrošačkih cijena (Consumer Price Index – CPI), koji će se objaviti 13. decembra. 

CPI mjeri promjene u cijenama koje potrošači plaćaju za dobra i usluge, te je ključan pokazatelj ekonomske stabilnosti i inflacije.