Povećana vojna potrošnja: Kako spasiti ekonomiju dok se spremaju za dugotrajan rat

Prema nedavnom izvještaju u ekonomskim novinama The Marker , izraelska vlada je zatražila da Nagelova komisija, formirana prije samo nekoliko mjeseci savjetuje o budžetu za odbranu zemlje, pruži brze zaključke kako bi se olakšalo odobravanje velikih poslova s ​​oružjem.

Ovo dolazi pošto je penzionisani general Yossi Kuperwasser, koji je ranije bio šef istraživanja za izraelsku vojno-obavještajnu diviziju, ukazao na razmjere izazova s ​​kojima se suočava vojska zemlje.

U članku u novinama Israel Hayom, on je naveo da se strategija Tel Aviva zasniva na „slabljenju iranske osovine i eliminisanju prijetnje sa sjevera kako bi se stanovnicima sjevera omogućilo da se bezbjedno vrate svojim domovima, oslobađanju talaca i uklanjanju prijetnji iz Gaze za državu Izrael”. 

Sve ovo implicira dugoročan rat koji će zahtijevati povećanje vojnih sposobnosti.

Procjene centralne banke Izraela ukazuju da će troškovi eskalacije rata s Libanom, a potencijalno i s Iranom, biti značajni, što se djelimično odražava i na povećanu vojnu potrošnju Izraela za 2024. i 2025. godinu.

Iako izraelski ratni budžet nije detaljno objavljen (centralna banka objavljuje brojke, ali ne i detaljan budžet), nove prognoze centralne banke daju nagoveštaj, pokazujući da će se tekući rashodi povećati za oko 30 milijardi šekela (8 milijardi dolara) godine, cifra koja prvenstveno uključuje vojnu opremu, municiju i naknade rezervistima za službene dane. 

Ovo je skroman iznos u poređenju sa ukupnim očekivanim troškovima izraelskih planova za jačanje svojih vojnih sposobnosti, pod nadzorom Nagelove komisije, koju vodi bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost i penzionisani general, Jacob Nagel. 

Iako će detalji preporuka komisije ostati povjerljivi, vlada premijera Benjamina Netanyahua želi da to tijelo omogući hitnu nabavku naprednih sistema naoružanja.

Ogromna potrošnja

Procjene centralne banke zasnivaju se na pretpostavci da će se izraelski ratovi širom Bliskog istoka produžiti i produžiti barem do prvog kvartala 2025. Čak i prije eskalacije u Libanu i Iranu, banka je već zaključila da je vojna potrošnja zemlje nadmašila sva očekivanja.

To je navelo centralnu banku da podigne svoju prognozu fiskalnog deficita u izraelskom budžetu za 2024. za 0,6 posto, čime je ukupan iznos porastao na 7,2 posto bruto domaćeg proizvoda. Izraelska ažurirana vojna potrošnja ove godine iznosi 130 milijardi šekela (35 milijardi dolara), dok su troškovi stalnog raseljavanja stanovnika iz pograničnih područja porasli sa tri milijarde šekela na pet milijardi šekela. 

Osim toga, kompenzacija za oštećenu imovinu od 7. oktobra 2023. dostigla je 1,5 milijardi šekela (404 miliona dolara).

Izvještaji pokazuju da bi značajno povećanje državnih prihoda od lokalnih poreza moglo ublažiti dio opterećenja vojne potrošnje na ukupan budžet. I ništa od toga ne obuhvata predstojeću američku finansijsku pomoć.

U međuvremenu, kako deficit raste, izraelsko ministarstvo finansija navodi u svom višegodišnjem planu da je ministarstvu odbrane dodijeljen dodatni budžet, u ukupnom iznosu od 83 milijarde (22 milijarde dolara) šekela za 2023. i 2024. Od toga, 16 milijardi šekela do sada su korišteni, prvenstveno za nabavku dodatne američke vojne pomoći. 

Privremeni izvještaj Nagelove komisije (konačni izvještaj će biti objavljen do decembra) ima za cilj uspostavljanje politike u okviru trenutnog budžetskog okvira za optimizaciju korištenja postojeće opreme i municije, uz omogućavanje ugovora o nabavci oružja.

Njegov predloženi plan za razvoj izraelskih vojnih sposobnosti, koji je dugoročan i traje nekoliko godina, očekuje se – u najmanju ruku – da uključuje godišnje povećanje potrošnje od 30 milijardi šekela (8 milijardi dolara) do 2028. godine, što bi moglo biti produženo. Mnoge finansijske projekcije, međutim, ukazuju da je vjerovatnije povećanje godišnje potrošnje od 55 milijardi šekela (14,5 milijardi dolara). 

Ukratko, očigledno je da se Izrael kreće ka dubokoj promjeni u strukturi svoje vojske, zasnovanoj na dugoročnim ratovima koji su u skladu sa njegovim regionalnim ambicijama. Kako navode mediji, fokus će biti i na kopnenim i na mornaričkim snagama, a prioritet će biti dat regionalnoj borbi na daljinu.

Rat na sjevernom frontu Izraela samo je dio njegovog regionalnog plana, koji podržavaju SAD, da razbije osovinu otpora i potkopa strategiju „jedinstva frontova“. Glavni cilj Izraela je Iran, u nastojanju da potkopa režim u Teheranu i neutralizira svoje nuklearne i raketne programe. 

Očekuje se da će se rat u Gazi nastaviti još dugo, potencijalno da se pretvori u trajnu okupaciju, zasnovanu na operacijama etničkog čišćenja na sjevernom dijelu teritorije. Uprkos snazi ​​izraelske ekonomije i njenih rezervnih sredstava, Tel Aviv se sve više oslanja na američku podršku u vojnim, finansijskim i diplomatskim pitanjima. 

Svaki regionalni rat koji Izrael vodi tako će postati američki, jer Tel Aviv i dalje negira palestinsku stvar u pokušaju da je konačno okonča, piše MEE.