Poplave i klizišta utiču na ekonomiju BiH: Transport nafte iz Ploča mora ići alternativnim pravcima, idu lančana poskupljena?

BiH ne pamti ovakve prirodne katastrofe. Poplave su prouzrokovale da cijela naselje nestanu, kližišta su odnijela i ljudske živote. Još traju probijanja putnih komunikacija prema Mostaru, dok je željeznički saobraćaj još uvijek obustavljen.

Jablanica i okolna sela su pretrpjeli veliku štetu, posebno Donja Jablanica gdje ima mnogo poginulih. Slično je sa središnjom BiH u mjestima Vareš, Fojnica, Kiseljak…

Ovakve vanredne i krizne situacije nesumnjivo ostavljaju i ekonosmke posljedice na državu.

“S teoretske strane, nijedna sfera biznisa ne voli nestabilnost bilo koje vrste, a kamoli kataklizmičku nestabilnost ovakve vrste. Ekonomija i biznis vole predvidljivost situacije, da tačno znaju koliki je iznos nečega u fening, da bi se znali pozicionirati prema tržištima, maržama itd”, kaže za Forbes BiH ekonomski stručnjak Sanel Halilbegović.

Podsjeća da će ovo što se desilo BiH imati uticaja na našu ekonomiju i da će posljedice opet osjetiti samo građani.

“Kada kažem našu ekonomiju, mislim na krajnjeg konzumenta, na naše građane koji će iskihavati tuđe greške, tuđi nemar, kriminal…”

Nemamo alternativne puteve transporta

Salihbegović kao primjer navodi Luku Ploče u Hrvatskoj.

“Ako je put od Ploča do Sarajeva nekih dvjestotinjak kilometara predvidivog puta, to sada više nije slučaj. Sada je 330 kilometara jednog izazovnijeg putnog pravca, bez autoputa. Naravno da špediterski i transportni, te svaki drugi troškovi idu gore. Mi uvozimo naftu preko Ploča, na šta će to ličiti, kolike će biti cijene nafte? To ide lančano jer je sve vezano za naftu i energiju. Nije mi potrebna dublja analiza da znam da će imati efekta. Apsolutno, po gledanjima stvari kako se kod nas provode tenderi, daj Bože da išta od ovoga proradi do nove godine, a ja mislim da ništa neće proraditi do proljeća iduće godine. Daj Bože da sam ja u krivu.”

Premijer FBiH Nermin Nikšić je izjavio da Željeznice FBiH imaju gubitak od 300.000 KM dnevno. Postavlja se logično pitanje, kolika će onda šteta na ekonomiju u globalu biti.

“Veće cijene, veća potrošnja goriva, veći stres, habanje drugih alternativnih pravaca, ako se tako mogu nazvati. Katastrofa je da nemamo niti jedan alternativni pravac. Štete će biti višemilionske”.

Enormno bogaćenje tržnih centara

Konkretno, neće tržni centri apsorbovati ovu situaciju, navodi ekonomski stručnjak i dodaje da bi to mogli uraditi.

“Već tri ili četiri godine to analiziram. Svi naši tržni centri u lancima bilježe rekordnu prodaju i rekordne profite. To je za duboku istragu od strane vlasti. To je za mene kriminalno. U vrijeme kada narod očigledno lošije živi, neko se enormno bogati na tome svemu. Bojim se da se cijela država nalazi, evo samo sa aspekta prevoza, u problemu, a sigurno će udar biti na džepove najranjivijih.”