Nova godina novi porezi u Njemačkoj, potrošači teško pogođeni

Njemački potrošači će se suočiti s novom ekonomskom realnošću od 2024. godine, kada će se uvesti dva nova poreza koji će direktno uticati na cijene goriva i gasa. Ove promjene su dio šireg plana vlade da se prilagodi novim ekonomskim izazovima.

Njemački mediji su izvijestili o sukobima unutar vlade, posebno između kancelara Olafa Scholza, vicekancelara Roberta Habecka i ministra finansija Christiana Lindnera, oko budžetskih pitanja za 2024. godinu. Međutim, na posljednjem sastanku, trio je uspio da prevaziđe nesuglasice, čime su otvoreni put za implementaciju planova o rezovima i uštedama.

Kao ključni element ovih promjena, porez na ugljen-dioksid će doživjeti značajan rast. Sa sadašnjih 35 eura po toni, porez će skočiti na 45 eura u 2024., a zatim na 55 eura po toni u 2025. godini. Ovo povećanje ima za cilj da podstakne građane i industrije na smanjenje emisije ugljen-dioksida, ali će istovremeno dovesti do povećanja troškova za krajnje potrošače.

Direktan uticaj na potrošače

Povećanje cijena goriva i gasa će neminovno dovesti do skupljeg svakodnevnog života, uključujući putovanja avionom i grijanje. Vlada se nada da će ove mjere podstaći prelazak na ekološki prihvatljivije izvore energije.

Dodatno, vlada planira da skrati period sufinansiranja nabavke električnih automobila, što je takođe dio širih mjera štednje.

Opozicione partije, predvođene CSU-om i Martinom Huberom, oštro su kritikovale ove promjene, tvrdeći da one neproporcionalno pogađaju ruralna područja i obične potrošače, koji će “platiti cijenu haosa” izazvanog vladinim odlukama.

Kao dio odgovora na budžetsku krizu, vlada planira da smanji finansiranje projekata zaštite klime i transformacije vrijedne 45 milijardi eura do 2027. godine.

Ove promjene predstavljaju značajan preokret u njemačkoj fiskalnoj politici i biće od suštinskog značaja za budućnost ekonomske stabilnosti zemlje, kao i za njen ekološki otisak. Građani i industrije će se morati prilagoditi novim finansijskim okolnostima koje donosi 2024. godina.

Dosadašnje mjere štednje

Njemačka se suočava sa značajnim ekonomskim i budžetskim izazovima, što je dovelo do različitih mjera štednje i povećanja poreza. Ključni aspekti ovih promjena uključuju:

• Budžetska kriza i sukob unutar vlade: Postojala je napetost unutar vladajuće koalicije u vezi sa budžetom za narednu godinu. Vlada je tražila rješenja za pokrivanje budžetskog deficita od 17 milijardi eura, uz fokus na investicije u zaštitu klime i modernizaciju ekonomije. Savezni ustavni sud poništio je planove vlade o prenamjeni 60 milijardi eura iz Fonda za klimu i transformaciju, što je dodatno zakomplikovalo situaciju.

• Mjere štednje: Raspravljalo se o različitim mjerama štednje, posebno u vezi sa socijalnim izdacima i subvencijama. Liberali su zagovarali smanjenje potrošnje, dok su socijaldemokrate i Zeleni imali suprotstavljene stavove, posebno u vezi sa povećanjem socijalnih naknada i izmjenama u vezi sa subvencijama koje štete klimi.

• Energetska štednja: Vlada je takođe uvela mjere za štednju energije, kao što je ograničenje temperature grijanja u javnim zgradama i poslovnim prostorima, zabrana dugotrajnog otvaranja ulaznih vrata u trgovinama i poslovnim prostorima kako bi se spriječio gubitak topline, i regulisanje osvjetljenja javnih objekata i svjetlećih reklama.

Ove promjene ukazuju na složenost ekonomske situacije u Njemačkoj i potrebu za prilagođavanjem kako na nivou vlade tako i na nivou potrošača. Budžetski izazovi, zajedno sa ekološkim ciljevima, čine ovaj period posebno izazovnim za njemačku ekonomiju i društvo.