Neprijavljeni turisti i nevidljivi prihodi: Zašto BiH, uprkos ogromnom turističkom potencijalu, zvanično bilježi najmanje posjetilaca u regiji
Neke zemlje imaju more, neke rijeke i planine, neke bogatu kulturu, dok Bosna i Hercegovina ima sve navedeno. Međutim, uprkos, ogromnom turističkom potencijalu, prirodnim ljepotama, kulturnom naslijeđu i raznovrsnoj gastronomiji, BiH prema zvaničnim statistikama bilježi najmanji broj turista u regiji. Prošle godine našu zemlju je prema podacima Agencije za statistiku BiH posjetilo 1,7 miliona turista, što je znatno manje u poređenju sa susjednim zemljama. Srbija je imala 2,1 milion turista, Crna Gora 2,6 miliona, Slovenija više od šest miliona, dok je Hrvatska zabilježila impresivnih 20 miliona posjetitelja.
Ove brojke otvaraju brojna pitanja, a jedno je: koliko su one posljedica neprijavljivanja svih onih turista koji ulaze i borave u Bosni i Hercegovini, jer opći je dojam, prema onome što se može vidjeti na terenu, da je broj turista koji posjete BiH daleko veći nego što pokazuju zvanični podaci.
Ovaj nesklad između stvarnog i prijavljenog broja turista, skida zavjesu i sa svih, još uvijek nereguliranih pitanja u sektoru turističke djelatnosti u našoj zemlji.
„Problem neprijavljivanja gostiju jeste nešto s čime se suočavamo u Kantonu Sarajevo, pretpostavka je da od ukupnog broja turista čak do 30 posto bude neprijavljeno“, kažu za Forbes BiH u Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo (KS).
Uvođenje turističke inspekcije
U Republici Srpskoj, prema nezvaničnim podacima, oko 50 posto noćenja je u sivoj zoni, navodi Ana Lakić iz Turističke organizacije Republike Srpske (TORS).
„Ako nije 50 onda je 40 sigurno. U prošloj godini u Republici Srpskoj je registrovano milion i 112 hiljada noćenja, ta cifra je daleko veća. Statistika RS ne vodi evidenciju o boravku u privatnom smještaju“, ističe Lakić.
Slična situacija je i u Unsko-Sanskom kantonu, gdje, prema Arminu Amidžiću, vlasniku jedne od bh. turističih atrakcija Japodski otoci i donedavnom direktoru Turističke zajednice grada Bihaća, značajan broj smještajnih kapaciteta često nije adekvatno evidentiran.
Dekapacitiranost inspekcije koja vrši provjere, te sama svijest subjekata koji su obavezni da prijavljuju goste i naplaćuju boravišnu taksu, problem je u cijeloj BiH, govore naši sagovornici.
Lakić naglašava da je u toku intenzivna saradnja sa inspektoratom i poreskom upravom Republike Srpske kako bi se poboljšala kontrola nad ovim sektorom, te razmotrilo i uvođenje turističke inspekcije u ovom entitetu.
„Ukoliko vam neko nije dao račun za noćenje, nije vam dao ni za ostale usluge, što dovodi do ogromnih gubitaka zbog neplaćanja poreza. Radili smo analizu gdje smo uzeli 130 KM kao sumu koju gost troši po noćenju u BiH, to su milionski iznosi“, kaže Lakić.
Nepostojanje jedinstvenog turističkog informacijskog sistema na nivou BiH dodatno otežava praćenje turističkog prometa.
Unaprijediti komunikaciju između javnog i privatnog sektora
Zemlje u okruženju su problem evidencije turista riješile kroz platformu eVisitor, koja je, saznajemo svojevremeno nuđena i BiH, a koja u realnom vremenu pruža uvid u sve turističke parametre, te predstavlja centralno mjesto prijave i odjave turista te obračuna i kontrole naplate boravišne takse. Prošle godine njegovo uvođenje najavila je Crna Gora, a o njoj razmišlja i RS.
Prije šest godina, 2018. godine, u našoj zemlji je pokrenut online sistem za prijavu boravka stranaca
“e-stranac”. Ovaj sistem je prvenstveno uspostavljen radi unapređenja sigurnosnih aspekata, omogućujući državi da prati koliko stranaca boravi na njenoj teritoriji, gdje se nalaze, koliko dugo ostaju, te iz kojih zemalja dolaze.
Podijeljen je u dva dijela: jedan koristi Služba za poslove sa strancima (eStranac SPS), dok drugi koriste pravna i fizička lica koja pružaju usluge smještaja (eStranac). Pored jačanja sigurnosti, cilj ovog sistema je bio olakšati prijavu gostiju, doprinijeti rastu turističkog sektora i unapređenju naplate javnih prihoda.
U RS-u zvanična statistika Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske je jedini relevantan izvor praćenja turističkog prometa i praćenje noćenja po uplatama boravišne takse koje se vode u TORS-u na mjesečnom nivou. U Federaciji BiH u nekoliko njenih kantona evidentiranje turističkog prometa se vrši i kroz korištenje online platforme za prijavu boravka turista (www.prijava.ba), za koju su nam iz Ministarstva privrede KS pojasnili da nudi sve potrebne statističke podatke (broj turista, indeks kretanja, dob, njihovo prosječno zadržavanje itd.) i jednostavna je za upotrebu.
“Potrebno je unaprijediti komunikaciju između javnog i privatnog sektora, da se ljudima objasni koliko je važna boravišna taksa, da se ona vraća u zajednicu, ali je nužno i centralizirati sistem, ako se ne može centralizirati na nivou BiH, može na nivou FBiH, da se postupak prijave olakša i pojednostavi, a ne da na tri strane prijavljujemo jednog gosta (unos podataka na prijava.ba, unos fizički u knjigu stranaca, te digitalni unos u e-stranac), to nije userfriendly sistem koji bi motivirao ljude da budu dio sistema i da svoje goste redovno prijavljuju. Ljudi se tokom tri mjeseca sezone „uguše“ administracijom, inspekcijom, umjesto da se bave gostima. Ali, uprkos tome, vidljivo je da se sve više rade prijave gostiju, znam i po našoj turističkoj zajednici, svake godine ima sigurno 15,20 posto više prijavljenih gostiju u odnosu na prošlu godinu”, kaže Amidžić.
usklađivanja, Foto: Lični arhiv
Nasiha Pozder, federalna ministrica okoliša i turizma za Forbes BiH kaže da ovo ministarstvo provodi javnu nabavku za digitalizaciju u turizmu čime bi se trebao unaprijediti sistem prijavljivanja gostiju, ali i praćenja njihovih dolazaka i boravka na području FBiH.
“Ovim projektom želimo dati novi zamah turizmu, jer trenutno turističku statistiku na temelju sistema za prijavu i odjavu turista obavljaju: Turistička zajednica KS, Turistička zajednica HNK, Turistička zajednica TK, Turistička zajednica SBK, zatim Ministarstvo privrede USK i Turistička zajednica grada Ljubuški. U tom smislu potencijalno dostupni podaci odnose se na pet kantona od ukupno deset u Federaciji BiH i mi želimo prenijeti taj sistem na ostalih pet kantona, odnosno čitavu Federaciju, što uključuje ZDK, Kanton 10, Posavski kanton, BPK i ZHK”, kaže Pozder i dodaje kako vjeruje da će on biti implementiran tokom 2025. godine.
“Konkretno u praksi će to značiti: raspolažem podacima, naprimjer za Srednjobosanski kanton; po federalnom Zavodu za statistiku evidentirano 114.435 noćenja, a prema Sistemu prijava.ba , kojim upravlja nadležna kantonalna TZ 158.058 noćenja. To su ogromne razlike i uvođenje u sistem će donijeti veliku korist turizmu, radnicima u turizmu i našoj čitavoj privredi”, govori ona i dodaje: “Ovim pojektom ćemo poboljšati ovu oblast i vjerujem da ćemo u sljedećoj fazi dodatno unaprijediti sistem za prijavu, kao što funkcioniraju e-visitor sistemi. Kamo sreće da to uvežemo na prostoru čitave države, jer bi tako imali efikasne alate da razvijamo naš turizam, ali tu je potrebna politička volja koje nažalost često nedostaje kada treba unaprijediti životno važna pitanja u našoj zemlji. Ovo je tek prva faza projekta, uveli smo koordinaciju sa resornim kantonalnim ministrima, sastajemo se i sa turističkim radnicima i znalcima, imamo stalnu komunikaciju sa resornim ministrom u RS i vjerujem da ćemo zajednički unaprijediti ovu oblast“. kaže Pozder.
Kako je oblast uređena u entitetima
Nepostojanje jedinstvenog turističkog informacijskog sistema na području BiH nije jedini izazov turističke djelatnosti. Ova oblast opterećena je neujednačenim zakonodavstvima i pravilima koja se primjenjuju ovisno o teritoriji.
Tako naprimjer, u Federaciji BiH, turizam je u nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Međutim, zbog specifičnog uređenja Federacije, kantoni imaju značajnu autonomiju u reguliranju turističke djelatnosti. Ovo dovodi do situacije gdje svaki kanton može imati svoja pravila i propise o turizmu.
U Republici Srpskoj, turizam je centraliziraniji i reguliran kroz Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske. Zakon o turizmu uređuje osnovna pravila i propise koji se odnose na turističke djelatnosti na teritoriji ovog entiteta.
U entitetu Federacija BiH ni svaki kanton nema svoju turističku zajednicu, a na nivou BiH također ne postoji ni ujednačen način prihodovanja odnosno finansiranja turističkih zajednica.
Turistička organizacija Republike Srpske finansira se iz naplate boravišne takse, u omjeru da 20 posto ide Turističkoj organizaciji RS, a 80 posto lokalnim turističkim zajednicama, kojih je trenutno, kako su nam kazali u TORS-u oko 44. Takse u ovom entitetu su definirane prema razvijenosti lokalne zajednice, te se kreću u rasponu od pola marke do tri marke po gostu po noćenju, u USK-u boravišna taksa iznosi dvije KM po osobi po noćenju.
Kanton Sarajevo i HNK ubiru i članarinu i boravišnu taksu. USK, SBK, PK i TK ubiru boravišnu taksu, dok ZHK, Kanton 10, BPK i ZDK nemaju ni jedno ni drugo (nisu osnovane TZ, iako postoje kantonalni propisi). No, jednako kao i kod naplate boravišne takse, i u slučaju plaćanja članarine, stvari se ne odvijaju bez poteškoća. Mnogi privredni subjekti koji su dužni plaćati članarinu u iznosu od 0,05 posto od svojih prihoda, to ne čine.
“Tokom šest mjeseci mog mandata uvidio sam koliko je neuređenosti, da od nekih četiri hiljade privrednih subjekata preko 50 posto njih ne plaća članarinu, nisu u sistemu, i evo zadnjih šest mjeseci radimo sa advokatima i našim službama na uređivanju ove oblasti. Imamo rezultate, ali je pred nama još posla”, kaže za Forbes BiH Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice kantona Sarajevo.
Inspekcija radi svoj posao, ali su njihove ingerencije ograničene,” dodaje on.
“Reći ću vam primjer, ako imate dužnika od 20, 30, 50 hiljada KM, inspekcija mu napiše kaznu 3.000 KM prvi put, drugi put izađe i napiše mu kaznu 3.000 KM, tu se njihove ingerencije završavaju. Dužniku je lakše platiti inpekcijske kazne nego ono što su dužni”.
Uvođenje Zakona o turizmu u FBiH
Novi Zakon o turizmu, koji je u pripremi nakon deset godina čekanja, zbog složenih nadležnosti i političkih usklađivanja, predstavlja ključni korak ka unapređenju turističke oblasti u Federaciji BiH. Cilj njegove izrade je harmonizacija propisa unutar Federacije BiH i usklađivanje sa pravnom stečevinom Evropske unije u oblasti turizma.
Ministrica Pozder ističe da je cilj novog zakona i ujednačavanje naplate boravišne takse i članarine na cijelom području Federacije BiH.
“Radna grupa je analizom postojećih kantonalnih zakonskih rješenja utvrdila neophodnost uvođenja turističke članarine kako bi se turizam mogao sistemski razvijati i dugoročno implementirati”, navodi ministrica i dodaje:
“Nadam se da ćemo u ovoj godini imati zakon u nacrtu i otvoriti javnu raspravu što prije jer će nam taj zakon nakon usvojene Strategije razvoja turizma za period 2022 – 2027. dati pravi okvir i put kojim treba ići naš turizam koji postaje sve značajnija grana naše privrede.
Iz svega navedenog da se zaključiti da Bosna i Hercegovina ima sve preduslove za razvoj uspješnog turističkog sektora, ali da je za progres ključno osigurati usklađenu legislativu, pojačan inspekcijski nadzor, podizanje svijesti o važnosti prijavljivanja djelatnosti i gostiju te uspostavljanje jedinstvenog turističkog informacijskog sistema na nivou cijele zemlje. U suprotnom, BiH će i dalje statistički zaostajati za susjedima, ostajući turistički potencijal koji može donijeti mnogo koristi za ekonomiju.
