Nakon inflacije potrošače pogađa šrinkflacija: Na policama sve više proizvoda smanjene gramaže, a iste cijene

Vaša omiljena čokolada košta isto, ali vam izgleda manja? Ne griješite. Vrijeme kada je čokolada dolazila u pakiranju od 100 grama davno je prošlo. Ovaj proizvod danas je na policama trgovina uglavnom moguće naći u pakiranju od 80 ili 85 grama.

Ali, ne smanjuje se samo čokolada, pogledate li pažljivo police marketa, moguće je da ćete primijetiti da, kako inflacija globalno raste da tako i kobasice dolaze sa manjim udjelom mesa, tegla omiljenog džema nema više 500 već 380 grama, a ni čips vam više ne izgleda kao da je iste veličine, ili jeste, ali je u njemu manje krompirića a više vakuma.

Kritike američkog predsjednika

Lista namirnica manje gramaže, iste ili veće cijene je duga, i ova pojava ima svoje ime – Shrinkflation (šrinkflacija ili skrivena inflacija). Na nju je ovih dana uoči Super Bowl-a upozorio i američki predsjednik Joe Biden, te je pozvao kompanije koje se bave proizvodnjom grickalica da zaustave ovu praksu, jer ona nije ništa drugo nego pljačka kupaca.

“Neke kompanije pokušavaju postići brze rezultate, malo-pomalo smanjujući proizvode, i nadajući se da nećete primijetiti. Američka javnost je umorna od toga da je se doživljava naivnom. Pozivam kompanije da tome stanu na kraj”, kazao je američki predsjednik u videu objavljenom na X uoči godišnjeg prvenstva američkog nogometa Super Bowl LVIII.

Međutim, Biden nije ponudio nikakva konkretna rješenja ili politike za rješavanje ove prakse.

Prošle godine, američki senator Bob Casey, koji predsjedava pododborom Senata za zdravstvo, obrazovanje, rad i penzije (HELP) objavio je izvještaj u kojem je utvrđeno da su kompanije smanjile veličine gotovo svih svojih proizvoda od toaletnog papira do pića.

Proizvod u manjem pakiranju

Prema Caseyjevom izvještaju proizvodi za domaćinstvo kao što je naprimjer toaletni papir bili su 34,9 posto skuplji po jedinici nego što su bili u januaru prethodne godine, dok se više od 10 posto ovog povećanja pripisuje smanjenju veličina rolna i pakiranja.

U cilju rješavanja ovog problema iz senatorove kancelarije je na adrese trgovačkih udruženja koja predstavljaju potrošačke proizvode za domaćinstvo i kompanije za hranu i piće, poslano pismo u kojem se zahtijeva da objasne ove strategije određivanja cijena i veličine pakovanja, kao i utjecaj koji oni imaju na potrošače.

Šrinkflacija (pojam sastavljen od dvije riječi shrink i inflation, koje se odnose na promjenu veličine proizvoda i porast cijena, gdje u praksi kompanije smanjuju veličinu ili količinu proizvoda, ali održavaju iste cijene), kao praksa postoji već više od decenije, i naročito je uobičajena u industriji hrane i pića.

Zove se još i skrivena inflacija, jer potrošač ne vidi eksplicitan rast cijena. Popularnost joj je porasla tokom i nakon pandemije COVID-19, dok se globalna ekonomija borila sa problemima u lancu snabdijevanja i povećanje troškova sirovina.

Kupci će prije primijetiti veću cijenu nego manju ambalažu

Malo pakovanje maramica u Americi sada umjesto 65 ima 60 maramica. U Velikoj Britaniji Nestle je smanjio svoje limenke kafe Nescafe Azera Americano sa 100 grama na 90 grama, dok je u Indiji pakovanje Vim sredstva za pranje posuđa smanjeno sa 155 grama na 135 grama.

Trgovci ovu praksu pravdaju povećanjem troškova proizvodnje. U situaciji kada se trošak sirovina potrebnih za proizvodnju artikla poveća, kompanija može djelovati na dva načina; povećati cijenu proizvoda, ili je zadržati istom ali uz smanjenje veličine proizvoda (šrinkflacija). Trgovci biraju uglavnom ovo poslednje, jer računaju da će kupci prije primijetiti veću cijenu nego manju ambalažu.

Međutim, i ta slika se polako mijenja. Posljednji izvještaj Barclaysa o potrošnji pokazuje da je sve više kupaca koji su zabrinuti zbog skrivene inflacije, te se osjećaju žrtvama smanjivanja namirnica. Dvije trećine (65%) kupaca primijetilo je da se neki proizvodi sada prodaju u manjim pakiranjima, a da koštaju isto ili skuplje, nego inače.

Proizvodi koji se najčešće navode kao najveće “žrtve” šrinkflacije su: čokolada (50%), čips (40%), pakiranja keksa (39%), snack barovi (35%)”, navodi se u izvještaju Barclaysa.
No, ni kupci ne miruju, i stvari ne promatraju mirno, već se polako, pokazuje izvještaj, počinju okretati kupovini proizvoda na veliko koji nude bolju vrijednost za novac.

“Šrinkflacija dolazi u valovima”, kaže za AP Edgar Dworsky, zastupnik potrošača i bivši pomoćnik državnog odvjetnika u Massachusettsu koji je decenijama na svojoj web stranici Consumer World dokumentirao šrinkflaciju.

Dworsky je prošle jeseni u marketima u prolazu prvo počeo primjećivati ​​manje kutije žitarica, potom i da Cottonelle Ultra Clean Care toaletni papir umjesto 340 listova po rolni ima 312.

“Šrinkflacija se dopada proizvođačima, jer znaju da će kupci primijetiti povećanje cijena, ali neće pratiti neto težinu ili male detalje, poput broja listova na rolni toaletnog papira. Kompanije također mogu pribjeći trikovima kako bi skrenule pažnju sa smanjenja veličine, poput označavanja manjih pakiranja novim naljepnicama koje privlače poglede kupaca”, navodi Dworsky.

“Većina potrošača općenito ne provjerava veličinu proizvoda. Neko ko voli čips, naprimjer, možda neće shvatiti smanjuje li njegova omiljena robna marka veličinu vrećice za 5%, ali će gotovo sigurno znati je li cijena proizvoda veća”, navodi Investopedia uz opasku da je iz perspektive kompanije, smanjena inflacija koristan način za povećanje ili održavanje profitnih marži bez privlačenja prevelike pažnje.

Ukoliko se pitate je li šrinkflacija legalna, odgovor je: Da, s tim da proizvođači moraju na proizvodu istaći tačnu gramažu.

British Retail Consortium (BRC) navodi da smanjenje veličine pakiranja nije pogrešno jer su cijene i količine uvijek navedene na pakiranju.

Neke kompanije informiraju kupce o promjenama

“Sobzirom na izazove s kojima se domaćinstva suočavaju zbog povećanja troškova života, trgovci su isključivo fokusirani na pronalaženje načina da ograniče rastuće cijene za kupce u odnosu na rastuće troškove proizvodnje, istovremeno održavajući kvalitetu proizvoda”, pojašnjava za Which, Andrew Opie, direktor za hranu i održivost u BRC-u.

Jednako kako kompanije nisu u obavezi obavijestiti kupce da njihov omiljeni proizvod sada dolazi u većoj gramaži, isto tako nisu primorane ni kupcu sugerirati da su smanjili veličinu proizvoda. Međutim, postoje kompanije koje radije biraju informirati svoje kupce o promjenama u vezi sa robnom markom.

“U Japanu, proizvođač grickalica Calbee Inc. najavio je 10% smanjenja težine i 10% povećanje cijena za mnoge svoje proizvode, uključujući i dvije vrste čipsa. Kao razlog su naveli nagli porast cijene sirovina”, javlja AP.

Otkako je preuzeo dužnost, Biden se zalagao za niže cijene u supermarketima, forsirao proizvođače lijekova da smanje troškove inzulina, hotelske lance da smanje naknade i pokušao diversificirati industriju pakiranja mesa nakon što su cijene govedine nakon pandemije skočile u nebo, piše Yahoo.
Da li će apel i upozorenje koje je uputio proizvođačima hrane u nedjelju imati učinka, pokazat će vrijeme.

A, ono što već sada pokazuju posljednji izvještaji Svjetskog programa za hranu, je to da se više od 333 miliona ljudi suočilo s akutnim problemom nesigurnosti snabdijevanja hranom u 2023.godini, dok Ministarstvo poljoprivrede SAD-a, procjenjuje kako će se desiti novi rast cijena hrane tokom 2024.godine.

Trend poskupljenja nije zaobišao ni našu zemlju. Agencija za statistiku BiH u svom izvještaju navodi da je nivo cijena u decembru 2023.godine kada je o osnovnim životnim potrpštinama riječ viši za 2,2%.

Izazovi sa cijenama i kupovnom moći su pred mnogim ekonomijama globalno. Jedan od najboljih načina da uočite šrinkflaciju je da, sljedeći put kada prođete pored polica sa hranom, provjerite da li određeni proizvod dolazi u redizajniranom pakovanju ili sa novim sloganom. I jedno i drugo znači da je kompanija napravila određenu promjenu, a ona može biti i veličina.