Može li se pad prometa od 46 miliona KM pripisati neradnoj nedjelji u FBiH? Željko Šain: Imala je utjecaj, ali nije ključni razlog
Ukupni evidentirani promet putem fiskalnih uređaja u februaru 2025. godine u bh. entitetu FBiH iznosio je 5,16 milijardi KM, što je za 46,26 miliona KM manje nego u istom mjesecu 2024. godine.
Najnoviji podaci Porezne uprave FBiH, na dan 28. februara 2025. godine pokazuju da je u FBiH bilo instalirano 106.017 fiskalnih uređaja, što predstavlja povećanje od 5.244 uređaja u odnosu na prethodnu godinu, ali također pokazuju i značajne razlike između općina kada je riječ o fiskalnoj aktivnosti. Općina Centar Sarajevo prednjači po broju fiskalnih uređaja, s ukupno 6.994 jedinice, dok je najmanji broj evidentiran u Općini Dobretići, koja ima samo sedam uređaja. Što se tiče prijavljenog prometa, Općina Ilidža bilježi najveći iznos, s ukupno 414,97 miliona KM evidentiranih u februaru. S druge strane, Općina Dobretići imala je najmanji prijavljeni promet, koji je iznosio 228.140,27 KM.
Stanovništvo ima mala primanja
Ekonomski stručnjak i bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, profesor Željko Šain za Forbes BiH kaže da je pad prometa rezultanta više faktora.
“Jedan od njih, jeste neradna nedjelja, ali na prvom mjestu je standard stanovništva i pravnih lica koja nisu likvidna dovoljno, a stanovništvo ima mala primanja, tako da je moralo smanjiti ukupnu potrošnju, odnosno izdavanje za proizvode i usluge koje konzumira. Moraju se svi faktori preispitati zašto je to tako, jer sigurno je i bojkot koji su kupci prema prodavnicama napravili imao utjecaj, značajniji ponder je neradna nedelja, ali glavni ponder je ipak slabljenje kupovne moći stanovništva”, kaže profesor Šain i dodaje:
Treba preispitati uzroke
“Treba preispitati rad, odnosno neradnu nedjelju, jer pazite, Zakon o radu se mora poštivati. Radnicima se mora osigurati zakonsko pravo na dnevni i sedmični odmor. Međutim, sedmični odmor ne mora biti nedjeljom i mi ne moramo svi nedeljom da ne radimo, nego da se napravi preraspodjela posla i da se normalno rad nedjeljom, praznicima kao i eventualno noćni rad, daleko više vrednuju i više plaćaju od rada u normalne radne dane i radne sate. Lično kada bih se pitao, vratio bih rad nedeljom, ali, da radnik ima pravo svoj sedmični odmor kao i dnevni odmor, kako je zakonom propisano. Veliki broj poslodavaca bi želio da se to vrati, ali da se osigura, dakle, radni odmor i adekvatna nakadna za rad”, kaže naš sagovornik.
Istovremeno podaci Poreske uprave Republike Srpske pokazuju da posmatrano po pojedinim grupama javnih prihoda, naplata direktnih poreza u prva dva mjeseca ove godine bilježi rast od 18 posto doprinosa za 13 posto, dok je povećanje naplate po osnovu ostalih javnih prihoda četiri posto.
“Ovaj podatak mi govori da je to posljedica više uzroka, ne jednog uzroka. Jedan od faktora je i taj što je u Federaciji neradna nedjelja i što je u FBiH bio izraženiji bojkot kupovine u neke radne dane, kupovina se obavljala u drugom entitetu, što je povećalo i utjecalo na navedene procente”, zaključuje profesor Šain.
