Kako će EURO 24 uticati na njemačku ekonomiju? Mnogi se nadaju prekidu negativnog trenda
Evropsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj startalo je proteklog vikenda. Rijeke navijača i igrača slijevat će se idućih mjesec dana u gradove domaćine. Hoće li se to odraziti na ekonomiju najveće evropske ekonomije koje usporava.
Ugošćivanje Evropskog nogometnog prvenstva prilika je za promoviranje države kao turističke destinacije, ali i za konkretne finansijske benefite. Procjenjuje se kako će Berlin, München, Köln, Dortmund, Düsseldorf, Frankfurt, Gelsenkirchen, Hamburg, Leipzig i Stuttgart u idućih će mjesec dana ugostiti više od tri miliona ljudi. Njemačka maloprodajna federacija procjenjuje kako će u tom razdoblju prodajom ostvariti dodatnih 3,8 milijardi eura.
Euro 2024 zvuči kao velika prilika za njemačku ekonomiju koja se u posljednje vrijeme muči sa stagnacijom i sporijim rastom od ostalih industrijskih zemalja. U ovoj se godini očekuje mršavi ekonomski rast od 0,2 posto.
U oktobru prošle godine njemačka je vlada predvidjela rast od 1,3 posto za 2024. godinu, ali je smanjila očekivanja zbog slabe globalne potražnje, geopolitičke nesigurnosti i kontinuirane visoke inflacije.
Halle Institutu za ekonomska istraživanja (IWH) ne očekuje kako će nogometno natjecanje doprinijeti rastu njemačke ekonomije. Ekonomski rast nije potaknulo ni FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2006. godine, a ocjenjuju kako će slično biti i s UEFA-inim Eurom.
U analizi navode kako očekuju kako će prvenstvo doći pratiti uživo 650 hiljada navijača iz inostranstva, dok će ostali turisti izbjeći putovanja zbog očekivano povećanih troškova smještaja. Ipak, upravo od potrošnje na smještaj i pića, osobito piva očekuju se financijski benefiti, prenosi turska novinska agencija Anadolu.
Da prvenstvo neće bitno uticati na njemačku ekonomiju za HRT je izjavio i ekonomski analitičar Ljubo Jurčić. Veliki su to troškovi, a nakon podvlačenja makroekonomske crte vidi se da je uticaja na BDP mali, rekao je. Usporedio je dodatnih četiri milijardi eura koje će njemački poduzetnici uprihoditi prodajom s godišnjim iznosom koji ta zemlja ostvaruje prodajom od četiri hiljade milijardi eura. U takvom kontekstu, vidi se da to i nisu značajne brojke, zaključio je.
Veliki sportski događaji nisu “ekonomski vatromet”, ustvrdio je i Michael Groemling s Njemačkog ekonomskog instituta (IW) pozivajući se na iskustvo sa Svjetskog nogometnog prvenstva 2006. godine.
Mnogi će potrošači vjerovatno iskoristiti turnir kao izliku za kupnju novog televizora ili da se počaste kojim pivom više. No, oni istovremeno prave i sitne uštede na druge načine, naručit će kobasicu na kiosku umjesto da odu nešto pojesti u restoran, odlučit će se provesti večer pred televizorom umjesto da odu u kino i slično. Tako da potrošnja ne mora porasti, samo je usmjerena na neke druge stvari, objasnio je ekonomist za Reuters.
Međutim, u skladu s prethodnim iskustvima, očekuje se kako će proizvođači piva profitirati zbog povećane konzumacije tog napitka. Tokom Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj prodaja piva je porasla za pet posto. Bit će to melem na ranu njemačke pivske industrije koja je prošle godine zabilježila pad prodaje od 4,5 posto. Prema podacima tamošnje vlade, lani je prodano 8,4 milijardi litara piva čime je nastavljen trend pada.
Među dobitnicima Eura svakako su platforme za iznajmljivanje smještaja, prodavač oglasnog prostora Stroeer te proizvođači sportske opreme. Nike ima ugovor s devet ekipa koje sudjeluju na prvenstvu, Adidas sa šest, a Puma s njih četiri.
Groemling kaže kako bi od nevidljivih koristi moglo biti i slanje pozitivne slike o Njemačkoj u svijet, što, nikad se ne zna, možda pomogne privući i neko strano ulaganje.
