Isplata toplog obroka u entitetima Bosne i Hercegovine značajno se razlikuje – kako poslodavci koriste rupu u zakonu
Minimalac u BiH i dalje je tema u fokusu. Prema posljednjim informacijama, na šta je upozorila i Porezna uprava FBiH, pojedini poslodavci u Federaciji BiH pronašli su način kako da uz minimalnu neto plato izbjegnu isplatu toplog obroka. Naime, poslodavci koji su prije Odluke Vlade FBiH o isplati minimalne neto plate od 1.000 KM, uposlenicima isplaćivali platu u iznosu od 700 KM uz dodatnih 300 KM na ime toplog obroka, prema informacijama s terena, prikazuju punih 1.000 KM kao minimalnu platu, izostavljajući pritome da radniku isplate topli obrok.
Na prvi pogled, ne izgleda da postoji problem jer radnik prima isti iznos novca. Međutim, Porezna uprava FBiH upozorava da, ako se dokaže da je topli obrok ranije bio faktički dio plate, a ne stvarni trošak ishrane, poslodavci su na taj način izbjegavali plaćanje poreza i doprinosa na taj dio zarade.
Porezna uprava pojačava kontrole
“Svi poslodavci koji pokušaju iskoristiti povećanje minimalne plate kako bi prikrili ranije prakse izbjegavanja poreznih obaveza suočit će se sa strogim kontrolama i sankcijama. Porezna uprava FBiH neće tolerisati manipulacije koje idu na štetu radnika i budžeta”, kazao je rukovodilac Porezne uprave FBiH po ovlaštenju Vlade FBiH Admir Omerbašić.
Kako bi utvrdila eventualne zloupotrebe, Porezna uprava će provoditi detaljne analize ranijih obračuna plata i isplata toplog obroka, te upoređivati podatke iz prethodnih godina sa trenutnim stanjem.
Stručnjaci ističu da bi dugoročno rješenje moglo biti jasnije zakonsko definisanje prava na topli obrok i drugih dodataka.
Regulacija isplate toplog obroka u entitetima Bosne i Hercegovine, Federaciji BiH i Republici Srpskoj, značajno se razlikuje.
U FBIH isplata toplog obroka nije zakonski propisana, već je bila regulisana Općim kolektivnim ugovorom iz 2016. godine. Međutim, taj ugovor više nije na snazi. Trenutno, isplata toplog obroka zavisi od: Granskih kolektivnih ugovora koji se sklapaju za određene privredne grane (npr. ugovor za sektor zdravstva, obrazovanja, industrije itd.) i Internih propisa poslodavaca, tj. pojedinačnih odluka firmi i institucija.
Dakle, poslodavci nisu u obavezi isplaćivati topli obrok, osim ako to nije dogovoreno kroz kolektivni ugovor ili interne akte. Kako navodi unija.com naknada za ishranu u toku rada (topli obrok) neoporeziva je ako se isplaćuje u visini do jedan posto od prosječne neto plate isplaćene u Federaciji, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, za svaki dan proveden na radu. Negdje je kod poslodavaca još uvijek ostala praksa da isplaćuju fiksno osam KM po danu, a što je ostalo iz vremena kada je prosječna neto plata u FBiH iznosila 800 KM. Ukoliko bi se jedan posto primijenio na prosječnu neto platu u FBiH za, naprimjer novembar 2024. godine, kada je prema podacima Agencije za statistiku BiH prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za novembar 2024. godine iznosila 1 406 KM, taj iznos bi bio značajno veći.
Neujednačena zakonska rješenja
U Republici Srpskoj, poslodavci su zakonski obavezni da isplaćuju naknadu za topli obrok ako kod poslodavca nije organizovana ishrana (putem keteringa ili u vlastitim restoranima). Minimalni iznos toplog obroka određuje se na osnovu prosječne bruto plate iz prethodne godine. Početkom godine došlo je do povećanja naknade za topli obrok. Ona koja se radnicima isplaćuje u novcu, za svaki radni dan u 2025. godini iznosit će 11,13 KM neto, odnosno 18,24 KM bruto. Dosadašnji bruto iznos toplog obroka iznosio je 16,46 KM, a neto 10,04 KM po radnom danu, nakon odbitaka.
Kako su saopćili iz Saveza sindikata Republike Srpske, Sindikat i poslodavac mogu utvrditi i veći iznos naknade za topli obrok. Ukoliko radnik u toku mjeseca ima 22 radna dana, topli obrok mu iznosi 244,86 KM neto, ako kod poslodavca nije organizovana ishrana – pripremanje toplog obroka ili isporuka toplog obroka putem lica registrovanog za usluge keteringa.
Ukoliko je ishrana organizovana putem keteringa ili se topli obrok priprema u vlastitim restoranima kod poslodavca, vrijednost neoporezivog toplog obroka u neto iznosu je 10,53 KM. Iz Saveza sindikata navode da je zakonska obaveza svih poslodavaca u realnom sektoru u Republici Srpskoj da isplaćuju naknadu troškova toplog obroka, ukoliko kod poslodavca nije organizovana ishrana. U slučaju obavljanja prekovremenog rada, dužeg od tri sata dnevno, radnik ima pravo na još jedan dodatni topli obrok.
