Indeks ekonomske slobode 2025: BiH umjereno slobodna, ali daleko od vrha, privrede Balkana u sjeni korupcije
Američka fondacija Heritage objavila je novi Indeks ekonomske slobode za 2025. godinu, prema kojem Bi, sa ocjenom 63,5 zauzima 70. mjesto, od ukupno 184 zemlje. Njena ocjena je porasla za 1,5 poena u odnosu na prošlu godinu, a Bosna i Hercegovina zauzima 34. mjesto od 44 zemlje u evropskoj regiji. Ocjena ekonomske slobode zemlje je viša od svjetskog prosjeka, ali niža od regionalnog prosjeka. Prema Indeksu za 2025. godinu, ekonomija Bosne i Hercegovine smatra se „umjereno slobodnom“.
Slaba zaštita imovinskih prava
„Temelji ekonomske slobode u Bosni i Hercegovini su krhki i neravnomjerni. Rasprostranjena korupcija i slaba zaštita imovinskih prava obeshrabruju preduzetničku aktivnost. Spora tranzicija vlade ka efikasnoj regulativi i politikama otvorenog tržišta ograničava ekonomski dinamizam. Fragmentiran regulatorni okvir potkopava slobodu poslovanja. Ekonomija se u velikoj mjeri oslanja na doznake, stranu pomoć i izvoz metala. Izazovi uključuju političku nesigurnost, visoku nezaposlenost, visoke cijene energije i hrane te lošu infrastrukturu“, navodi se u izvještaju Fondacije za našu zemlju.
Kada je o poretku zemalja u našem okruženju riječ, u sličnoj su situaciji kao i BiH. Indeks ekonomskih sloboda Crne Gore iznosi 63,8, što je pozicionira na 67.mjesto u svijetu, a u evropskom regionu ona je na 33. mjestu od 44 zemlje.
Baš kao i u slučaju BiH, crnogorska ekonomija je označena kao umjereno slobodna, te su i pred njom glavni izazovi korupcija i politička nestabilnost.
I ekonomija Hrvatske koja je u posljednjem izvještaju rangirana na 39.mjestu sa indeksom od 68,7, te je na 22. mjestu od 44 zemlje u evropskoj regiji, ocijenjena je kao umjereno slobodna.
Ekonomija BiH se u velikoj mjeri oslanja na doznake, stranu pomoć i izvoz metala, navodi se u izvještaju Heritage Fondacije.
„Rezultati Hrvatske u većini komponenti ekonomske slobode ostaju prosječni. Ranije konkurentske reforme i liberalizacija trgovine potaknule su ekonomsku modernizaciju i pojavu živog privatnog sektora, ali ukupni napredak zaostaje za napretkom na drugim tržištima u nastajanju, a dalja reforma je ključna. Uprkos reformskim mjerama koje su pojednostavile procedure za osnivanje preduzeća, cjelokupno regulatorno okruženje ostaje opterećujuće i neefikasno. Slično tome, tržište rada ostaje relativno rigidno. Inflacija je posljednjih godina relativno visoka“, navodi se u izvještaju.
Kako stoje drugi
U ukupnom svjetskom poređenju, skor ekonomske slobode Srbije je ocijenjen sa 64,4, što je stavlja na 64.mjesto, dok je na 32. mjestu od 44 zemlje u evropskom regionu. Privreda Srbije smatra se „umjereno slobodnom“ prema Indeksu 2025. godine .Rezultat ekonomske slobode ove zemlje je viši od svjetskog prosjeka i niži od regionalnog prosjeka.
„Konkurentnost srbijanske privrede podržava relativna otvorenost za globalnu trgovinu i tekuća regulatorna reforma. Bankarski sektor nastavlja da se razvija. Međutim, nedostaje politička volja da se preduzmu hrabrije institucionalne reforme kako bi se smanjila korupcija i ojačao pravosudni sistem, koji je ranjiv na političko uplitanje. Energetske, istorijske i političke veze sa Rusijom su jake, a veze sa Kinom rastu. Državna preduzeća i dalje su značajno prisutna u određenim sektorima srbijanske privrede. Inflatorni pritisci se nastavljaju“, navedeno je u izvještaju.
