Ekonomista Bečkog instituta: Trumpove carine pogodiće Zapadni Balkan indirektno, šta je sa BiH
Carine koje uvodi američki predsjednik Donald Trump pogodiće Zapadni Balkan indirektno, kroz smanjenje izvoza u EU, i posljedice bi mogle da budu relativno blage, uz usporavanje rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u regionu za 0,4 do 0,9 procentnih poena, navodi se u analizi Branimira Jovanovića sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW).
Međutim, upozorava Jovanović, uticaj Trumpovih carina mogao bi da bude i veći, ali vlade Zapadnog Balkana imaju sredstva i mogućnosti da djeluju i spriječe ozbiljnije posljedice.
U analizi objavljenoj na blogu Savjetodavne grupe za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG) podsjeća se da carine nisu iste za sve na Zapadnom Balkanu i da je najveću dobila Srbija, od 37 posto, koja inače planira izgradnju Trumpove kule centru Beograda.
O metodi za izračunavanje carina
Metoda korištena za izračunavanje carina izazvala je kritike ekonomista. Naime, SAD imaju deficite u trgovini sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Sjevernom Makedonijom i zato su dobile veće carine. Ali, prema podacima statističkih službi te tri zemlje, one takođe više uvoze iz SAD nego što tamo izvoze, što znači da bi i one trebalo da dobiju carinu od deset posto.
Jovanović objašnjava da su problem razlike između podataka o trgovini u SAD i na Balkanu, odnosno činjenice da veliki dio trgovine ekonomija iz regiona prolazi kroz treće zemlje i pitanje je kako je ta trgovina klasifikovana na kojoj strani.
Dalje se navodi da će Trumpove carine ekonomijama Zapadnog Balkana biti najmanji problem jer je njihov izvoz u SAD i tako ograničen. Izvoz ekonomija regiona u SAD je manji od procenat njegovog BDP, osim u slučaju Kosova gdje je 1,1 posto.
Ono što više zabrinjava, prema Jovanovićevim riječima, jeste izloženost regiona tržištu EU – u Sjevernoj Makedoniji izvoz u EU gotovo dostiže pola BDP, u BiH i Srbiji je oko četvrtine, u Albaniji 13 posto a u Crnoj Gori i Kosovu oko tri posto BDP, što je i dalje više nego izvoz u SAD.
Uticaj na Zapadni Balkan
„To znači da će Zapadni Balkan osjetiti trgovinski rat indirektno, preko smanjenja izvoza u EU čiji će izvoz, kako se očekuje, pasti zbog velike izloženosti američkom tržištu i novih carina od 25 posto na automobilski sektor, čelik i aluminijum i 20 posto na ostale proizvode“, ocjenio je ekonomista Bečkog instituta.
Dalje navodi da će Srbija, Sjeverna Makedonija i BiH to osjetiti kroz smanjenje izvoza u EU, uglavnom iz industrija povezanih sa automobilskom, Albanija i Crna Gora kao ekonomije zavisne od turizma mogle bi da bilježe manje turista iz EU a za cijeli region, uključujući Kosovo, vjerovatno je smanjenje direktnih stranih investicija i pogoršanje izgleda za investitore iz EU.
Ekonomisti su izračunali da ako ekonomski rast u EU uspori zbog Trumpovih carina za 0,5 procentnih poena, rast Albanije, BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije mogao bi da uspori za 0,4 poena a Crne Gore za 0,9 poena.
Eefekti bi mogli da budu snažniji nego što trenutno izgleda
Jovanović upozorava i da bi efekti Trumpovih carina, koji na prvi pogled ne deluju dramatično, mogli da budu i snažniji i da bi, pored ostalog, aktuelno ekonomsko usporavanje moglo da bude snažnije nego što se predviđa na osnovu ekonomskih modela.
Rizik, kako navodi ekonomista Bečkog instituta, na prvom mjestu dolazi od mjera odmazde trgovinskih partnera SAD, prvenstveno Kine i EU, koje bi mogle da provociraju dalju eskalaciju trgovinskog rata.
Drugi problem su reakcije berzi i gubitak tržišne vrednosti kompanija i ekonomisti sve više predviđaju da će SAD ove godine ući u recesiju.
Jovanović navodi da je vijreme da se vlade Zapadnog Balkana probude i pozabave dugogodišnjim strukturnim slabostima zbog kojih su im ekonomije i dalje osjetljive na spoljne potrese.
Na prvom mjestu, piše taj ekonomista u analizi, vrijeme je da region smanji pretjeranu zavisnost od jednog tržišta i jedne industrije, pa bile to EU i auto-industrija, i diversifikuje izvozne destinacije, ukljujučujući stavljanje većeg fokusa na regionalne partnere, Bliski istok, Severnu Afriku i druga brzo rastuća tržišta.
Zatim, postojeći model rasta, u velikoj mjeri zavisan od direktnih stranih investicija i jefitne radne snage, mora da se promijeni i da se pređe na model vođen inovacijama, izgrađen na domaćim firmama i podržan koherentnom i prokativnom industrijskom politikom, smatra Jovanović.
On zaključuje da vlade Zapadnog Balkana moraju da nađu druge pokretače rasta osim izvoza, što znači podsticanje domaće potrošnje, npr. kroz veće plate, i efikasnije korištenje fiskalne politike za povećanje javnih investicija, posebno kroz infrastrukturne i projekte zelene tranzicije koji mogu da daju kratkoročni stimulans i dugoročnu otpornost na potrese.
Beta
