Dok se prosječne plate u BiH povećavaju, raste broj firmi sa blokiranim računima. Kako?

U BiH su blokirana 104.052 računa firmi, 168 više u odnosu na mjesec ranije, dok s druge strane, podaci kažu kako je prosječna plaća povećana. U čemu je onda problem?

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je ažurirani popis blokiranih računa firmi u BiH.

U novom izvještaju o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa CBBiH navedeno je da su u BiH početkom januara bila blokirana 104.052 računa firmi te da 56.683 firme imaju blokiran bar jedan račun.

Ukupan broj blokiranih računa firmi u odnosu na mjesec ranije uvećan je za 168, a broj firmi koje imaju blokiran bar jedan račun povećan je za 115.

U novom izvještaju, koji sadrži 4.192 stranice (6 više nego prošli izvještaj) pobrojane su firme iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi.

U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa firmi u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.

Plate veće za 9,1 na godišnjem nivou

Prosječna neto plata u BiH u novembru 1.304 KM, realno porasla za 9,1 posto na godišnjem nivou

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata zaposlenih u Bosni i Hercegovini u novembru 2023. godine iznosila je 1.304 KM, što je nominalni rast za 1,5 posto, a realno za 1,6 posto u odnosu na oktobar 2023.

Na godišnjem nivou, prosječna neto plata u novembru 2023. u odnosu na novembar 2022. godine nominalno je viša za 11 posto, dok je realni indeks bio veći za 9,1 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH.

Najveće prosječne neto plate bile su kod zaposlenih u djelatnosti informacije i komunikacije u iznosu od 1.910 KM, zatim u finansijskoj i djelatnosti osiguranja od 1.824 KM te u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji u iznosu od 1.796 KM.

Najmanje prosječne neto zarade bile su u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane u iznosu od 859 KM, te u građevinarstvu od 973 KM.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna bruto plata zaposlenih u novembru 2023. iznosila je 2.012 KM, što je nominalni rast za 1,6 posto, a realno za 1,7 posto u odnosu na oktobar 2023. godine.

Prosječna bruto plata u novembru 2023. godine u odnosu na isti mjesec 2022. nominalno je viša za 11,3 posto, a realno za 9,5 posto, piše FENA.

No, ovdje postoje nelogičnosti. Iako prosječne plate rastu, to neodražava kupovnu moć građana koja je sve manja i manja.

Inflacija je obuzdana, ali je povratak na stare cijene nerealan

U moru svakodnevnih briga i problema građanima najviše glavobolje zadaju troškovi. Čak i uz blagi rast, plate i penzije nisu dovoljne za dostojanstven život. Kampanje o smanjenju cijena osnovnih životnih namirnica samo su neuspješno zamazivanje očiju, poručuju građani.

Entitetske kampanje, “Društveno odgovorni” i “Zaključavamo cijene” za mnoge, samo su populističke mjere. Svoj cilj nisu ispunile. Barem ako je suditi prema riječima građana, koji i ne primjećuju jeftinije artikle.

Mnoge osnovne životne potrepštine postale su luksuz. Potrošačka korpa za mjesec decembar bila je 2.880 KM. Najviše novca upravo odlazi na hranu, gotovo polovina. Potom slijede stanovanje, garderoba, prevoz…

Prosječnom, federalnom platom pokrije se oko 44% troškova, a minimalnom tek 20%.

“U ovom trenutku, najveći broj radnika i radnica u FBiH prima platu do 1.000 KM, što znači da ono što oni zarade apsolutno nije dostatno da pokrije osnovne potrebe života. Prvo, nedovoljan je broj artikala uključen u čitavu akciju, s druge strane, ne želeći bilo koga da uvrijedim, činjenica jeste da najveći broj artikala koji je uključen u tu akciju su artikli koji su se slabije prodavali i koji su slabijeg kvaliteta”, ističe Lejla Čaušević – Sućeska, SSSBiH.

Dok su za jedne ove mjere prekasne i nedovoljne, ima i onih koji su stava da je kampanja o zaključavanju cijena 40 proizvoda bila neophodna.

“To su najčešće kupovani proizvodi, nije stvar da su to najjeftiniji, najlošiji proizvodi ili proizvodi pred istek roka, nego su to proizvodi koji se najčešće kupuju. Njihove cijene nisu smanjene, nego su zaključane na nivo cijena kakve su bile 15. decembra. Sa ovim zaključavanjem, donekle se potrošačima garantuje da neće biti rasta ovih cijena”, smatra Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača.

Veća garancija bio bi rast minimalne plate. Ovakvo zaključavanje cijena, kaže Admir Čavalić, podsjeća na katalošku akciju.

“Koju marketi provode svakih pet dana, jer imate 40 proizvoda koji nemaju najnižu cijenu. To su proizvodi koji su odabrani. Žalosno je što nismo usvojili fiskalne zakone, što se nije omogućila minimalna plata od hiljadu KM. Mi smo kao odbor i kao pojedinačni zastupnici naglašavali. Šta je tu je, ušli smo u novu godinu. Najgore što se može desiti je recesija”, kaže Čavalić.

Inflacija je obuzdana, ali povratak na stare cijene nije realno očekivati. A iako je Federalna vlada najavila rast cijena električne energije samo za privrednike, moglo bi se to odraziti i na građane.

“Vlada je licemjerna sa ovakvim tvrdnjama. To što nisu direktno povećali cijene za građane ne znači mnogo, zbog toga što će jedan dio privrednika povećati cijene jer su im stvarno troškovi povećani do te mjere da ih moraju povećati, ali većina će ih povećati, kao povoljan izgovor. Bili smo svjedoci da početkom rata u Ukrajini, poskupilo je sve što nema nikakve veze sa Ukrajinom. Tako sada će sigurno poskupiti mnogo toga što nema nikakve veze sa porastom troškova električne energije”, navodi ekonomski analitičar Igor Gavran.

Blago je pojeftinilo gorivo, za 5 odnosno 6 feniga, no kada se podvuče crta, opet su građani u minusu.