Crnogorski ministar najavljuje električne pumpe na magistralama, poput one između Crne Gore i BiH
Biljana Matijašević, Forbes Crna Gora
Ministar saobraćaja Crne Gore Filip Radulović najavljuje unapređenje putne infrastrukture u skladu sa održivim razvojem, pa će, kako je kazao, izgraditi električne pumpe na autoputevima i magistralama poput one između Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
On je u razgovoru za Forbes BiH rekao da električna infrastruktura donosi sa sobom brojne izazove, ali i potencijale s obzirom na to da stranci sve više koriste električne automobile, a bolja infrastruktura znači i više turista.
„Vjerujem da svojim prethodnim iskustvom mogu doprinijeti da se određene stvari u projektnom menadžmentu unaprijede, ali i svi trebamo biti svjesni da se suočavamo sa višedecenijskom zaostavštinom, uglavnom upravljanjem koje je bilo po principu političke podobnosti, ne znanja, rada i profesionalnih dostignuća, što nas posao čini težim“, kazao je Radulović.
Radulović je odrastao u SAD, gdje je, prije povratka u Crnu Goru 2020. godine, radio za neke od najvećih svjetskih kompanija u oblastima biotehnologije, automobilske industrije i zelene energije uključujući i „Teslu“. U kompaniji “Tesla” bio je dio tima koji je lansirao “Model X”, “Model 3” i neke novije električne pumpe, piše u njegovoj biografiji.
Kaže da vjeruje da se i sa malim koracima i promjenama, mora početi promjena paradigme razmišljanja.
„Jedan od potencijala projekata tokom mog rada u Tesli sa kojim mogu da pomognem održivom razvoju jesu električne pumpe na autoputevima i magistralama poput one koju ćemo izgraditi između Crne Gore i BiH“, najavio je.
Radulović je početkom decembra bio u posjeti BiH gdje je razgovarao sa ministrom transporta i komunikacija Edinom Fortom o infrastrukturnim projektima dvije zemlje.
Na sastanku je bilo riječi o izgradnji novog međudržavnog mosta preko rijeke Tare na lokaciji Hum (BiH) – Šćepan Polje (Crna Gora), rekonstrukciji i izgradnji puta Foča – Šćepan Polje, te izgradnji željezničke infrastrukture na relaciji Čapljina – Trebinje – Nikšić – Podgorica.
Na pitanje koje inovativne pristupe planira da primijeni u projektima infrastrukturne modernizacije i kako to planira uskladiti s trenutnim ekološkim izazovima i ciljevima održivosti, odgovara da sa svojim prethodnim iskustvom može donijeti dodatnu vrijednost na trenutnoj poziciji ministra nadležnog za oblast saobraćaja.
„Svi funkcionišemo u institucionalnim okvirima i u skladu sa definisanim propisima i procedurama, pa smo i u ovom slučaju obavezni da primjenjujemo važeće propise, procedure, standarde. Tokom naredne godine ćemo pristupiti ažuriranju Strategije razvoja saobraćaja Crne Gore sa ‘zelenim’ elementima što znači da ćemo u portfolio projekata dodati i one koji su u skladu sa principima održive mobilnosti. Takođe, jedna od opcija je postavljanje solarnih panela na nekim djelovima autoputa koji mogu smanjiti troškove električne enrgije i smanjiti zavisnost od električne mreže. To nije samo dobro za okolinu već predstavlja dobar podsticaj za tu vrstu industrije“, kazao je Radulović.
Govoreći o benefitima izgradnje brze ceste Foča – Šćepan Polje, naveo je da su ključni benefit unapređenje bezbjednosti saobraćaja duž te rute, a time i unapređenje kvaliteta saobraćajnih veza između dvije države koje imaju dobre bilateralne odnose.
„Povećana prohodnost, bezbjednije odvijanje saobraćaja uz skraćenje vremena putovanja su i najbolja preporuka zbog kojih treba udružiti napore u implementaciji projekta. Podsjetiću da je potreba unapređenje veze Podgorica-Sarajevo prepoznata i Ekonomskim i investicionim planom Evropske komisije za Zapadni Balkan što govori da se izgradnja/rekonstrukcija puta sa obje strane državne granice posmatra kao projekat od regionalnog značaja, koji je kao takav prepoznat upravo i od strane Evropske komisije“, kazao je Radulović.
Na izgradnju saobraćajnice Foča – Šćepan Polje, koja spaja Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, čeka se decenijama. Put je u dosta lošem stanju, iako je prvenstveno zbog raftinga na Tari, vrlo prometan u sezoni.
Forbes je nedavno imao nekoliko članaka o jahtama usidrenim na crnogorskom moru. Uprava za katastar i državnu imovinu donijela je za 44 nekretnine u Crnoj Gori odgovarajuća rješenja kojima je ograničeno raspolaganje imovinom. Njih 34 se odnose na ruske državljane kojima su uvedene sankcije.
Na pitanje kakva je trenutna situacija s tim jahtama, Radulović odgovara da prema informacijama koje su dostupne Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, u ovom momentu u crnogorskim teritorijalnim vodama nema jahti koje su obuhvaćene restriktivnim mjerama.
Ukazuje da Ministarstvo unutrašnjih poslova-Sektor granične policije na osnovu dostupnih evidencija kroz saradnju sa Ministarstvom vanjskih poslova, vrši provjeru svake jahte koja najavi uplovljenje u crnogorske teritorijalne vode, a takođe jahte podliježu provjeri i nakon uplovljenja, tokom boravka u Crnoj Gori, kao i prije isplovljenja.
„Ukoliko je riječ o jahti koja je obuhvaćena restriktivnim mjerama, nadležni državni organi će preduzeti, u skladu sa Zakonom o restriktivnim mjerama, aktivnosti koje se odnose na ograničenje raspolaganja predmetnom imovinom“, najavio je Radulović.