Građani i privreda i dalje plaćaju šest puta više za prekogranične transakcije – CBBiH o putu BiH ka SEPA članstvu
O važnosti i potrebi pristupanja Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima (Single Euro Payment Area) – SEPA, govori se već duže vrijeme. Među 41 državom u i izvan EU koje su trenutno u SEPA-i su i naši susjedi; Hrvatska i Slovenija kao i Crna Gora. Bosna i Hercegovina, iako ekonomski snažno vezana za SEPA regiju još uvijek nije. Kako su za Forbes BiH pojasnili iz Centralne banke BiH (CBBiH), ulazak u SEPA geografsko područje predstavlja prvi stub Plana rasta EU za zemlje Zapadnog Balkana, te integracija u SEPA-u predstavlja ispunjenje jednog od uslova u okviru evropskih integracija. Osim ovih, ekonomski efekti kako za građane i privrednike tako i za cjelokupnu ekonomiju zemlje, bili bi višestruki.
Jeftiniji i brži finansijski tokovi
Za Bosnu i Hercegovinu, gdje više od 80% uvoza i izvoza otpada na zemlje članice SEPA-e, ovo bi značilo drastično smanjenje transakcijskih troškova. Pored toga, bh. dijaspora – koja generiše oko 10% BDP-a kroz doznake – živi gotovo isključivo u SEPA državama, pa bi ulazak omogućio jeftinije, brže i sigurnije finansijske tokove prema domovini.
„Istraživanja Svjetske banke su pokazala da trenutno pravna i fizička lica u zemljama Zapadnog Balkana plaćaju šest puta veće provizije za prekogranične transakcije, nego građani i firme u SEPA području“, kažu za Forbes BiH u CBBiH i dodaju: „Kroz ovaj proces će se stvoriti uslovi u kojem će naknade za prekogranične transakcije biti jednako tarifirane kao unutar zemlje.“
No, u kojoj fazi je BiH kada je riječ o procesu pristupanja Jedinstvenom području plaćanja u eurima?
„Trenutno, zakoni u Bosni i Hercegovini nisu u potpunosti usklađeni s evropskom regulativom potrebnom za pristupanje SEPA području. Shodno trenutnom stanju regulativa u Bosni i Hercegovini i inicijalnoj analizi jaza, potrebno je sprovesti dodatne regulatorne reforme u cilju transpozicije relevantne EU legislacije, koja je ključna za pristupanje SEPA-i. Drugim riječima, trenutni status prilagođavanja Bosne i Hercegovine SEPA zahtjevima pokazuje da je proces u toku, ali nije još završen“, pojašnjavaju u CBBiH dodajući kako koordiniraju aktivnosti vezano za institucionalnu saradnju sa domaćim in stitucijama, a sve u cilju postizanja regulatorne ekvivalencije i ispunjavanja SEPA kriterija koje je propisalo Evropsko platno vijeće.
Za razliku od većine zemalja EU, gdje se ovakve reforme sprovode na nacionalnom nivou, u Bosni i Hercegovini većina regulatornih reformi mora biti implementirana na entitetskom nivou, što utiče i na dinamiku cijelog procesa.
Regulatorni preduslovi
„Regulatorni preduslovi za pristupanje SEPA području uključuju transponovanje Direktive o platnim uslugama (Payment Services Directive 2 – PSD2 EU) i drugih povezanih regulativa, pri čemu će većina reformi biti implementirana na nivou entiteta, a u manjoj mjeri na nivou Bosne i Hercegovine. Iako većina potrebnih reformi još nije formalno izvršena, kroz institucionalnu saradnju se aktivno pripremaju osnovi za neophodne izmjene regulative iz oblasti platnog prometa, navode iz CBBiH te pojašnjavaju kako osim reformi u oblasti platnog prometa, Evropsko platno vijeće propisuje i druge kriterije koji se odnose na različite sektore, te će u tom procesu CBBiH imati ključnu ulogu u koordinaciji sa domaćim institucijama kako bi se osigurala usklađenost sa svim zahtjevima.
Osim CBBiH, u Koordinacionom odboru za SEPA priključenje učestvuju i entitetska ministarstva finansija, entitetske agencije za bankarstvo i Udruženje banaka u Bosni i Hercegovini. CBBiH u ovom procesu ima ključnu ulogu u postizanju tehničke interoperabilnosti, entiteti i agencije za bankarstvo osiguravaju regulatornu usklađenost, a banke se pripremaju za tehničku i operativnu implementaciju SEPA platnih shema. Navode kako je CBBiH, kao koordinator aktivnosti, počela pripreme i radi na izradi aplikacije članstva, a koja se podnosi Evropskoj komisiji i Evropskom platnom vijeću.
„Kada entitetska ministarstva okončaju aktivnosti na prilagođavanju zakonskih rješenja odredbama Direktive EU stiču se preduslovi za apliciranje, te bi podnošenje aplikacije za članstvo naše zemlje u SEPA područje bilo moguće tokom ove godine“, poručuju iz CBBiH.
Nakon što zakonski okvir bude usklađen, druga faza je tehnička implementacija – postizanje tzv. „interoperabilnosti“ između domaćeg i evropskog platnog sistema. Kako saznajemo Centralna banka već radi na identifikaciji najefikasnijih tehničkih rješenja, kako bi se nakon prijema BiH u SEPA članstvo, platni promet mogao brzo operativno pustiti, kako bi građani i privreda što prije imali konkretne koristi iz SEPA aranžmana.
