BiH na udaru globalnih potresa: Usporavanje svjetske ekonomije prijeti rastom cijena, slabijim platama i novim ekonomskim pritiscima

Globalna ekonomija ulazi u period usporavanja, ali ključni problem više nije sam tempo rasta, već sve izraženiji rizici koji ga okružuju. Prema najnovijem izvještaju Međunarodni monetarni fond globalni rast u 2026. godini procjenjuje se na oko 3,3%, što predstavlja stabilan, ali i dalje ispodprosječan rezultat u odnosu na dugoročne trendove. Sličnu procjenu daje i Ujedinjene nacije, koje očekuju rast od oko 2,7%, uz jasno upozorenje da dolazi do slabljenja međunarodne trgovine i investicija. Dodatnu zabrinutost unosi analiza World Economic Forum prema kojoj čak 72% vodećih ekonomista očekuje pogoršanje globalnih uslova, prvenstveno zbog trgovinskih poremećaja, rasta javnog i privatnog duga te sve izraženijih geopolitičkih tenzija.

Među najvažnijim okidačima potencijalne recesije posebno se izdvaja rast cijena energije, koji je usko povezan s političkom nestabilnošću i sukobima, naročito na Bliskom istoku. Takva kretanja dodatno podižu cijene nafte i gasa na svjetskom tržištu, što direktno utiče na inflaciju i standard građana. Ekonomista Mohamed El-Erian upozorava da rast cijena nafte smanjuje kupovnu moć stanovništva i vodi ka padu potrošnje, dok Mark Zandi iz Moody’s Analytics smatra da bi recesija mogla postati teško izbježna ukoliko se ovakvi trendovi nastave.

Istovremeno, inflacija u mnogim ekonomijama ostaje iznad ciljanih nivoa centralnih banaka, što znači da kamatne stope ostaju visoke duže nego što se očekivalo. Takvo okruženje poskupljuje zaduživanje, smanjuje investicije i usporava tržište rada, stvarajući kombinaciju koja je historijski često bila uvod u recesiju. Dodatni pritisak dolazi i od slabljenja globalne trgovine, na šta upozorava Svjetska trgovinska organizacija, posebno u scenariju produženih energetskih kriza i političkih sukoba. Geopolitički rizici tako postaju ključni faktor nestabilnosti jer mogu izazvati lančane poremećaje, od problema u lancima snabdijevanja do naglog rasta cijena.

Procjene velikih finansijskih institucija pokazuju da rizik od recesije više nije zanemariv. JPMorgan Chase procjenjuje vjerovatnoću na oko 40%, Moody’s Analytics upozorava da ona može doseći i 50% u slučaju jačeg energetskog šoka, dok Mohamed El-Erian govori o oko 35%. Takve procjene jasno ukazuju da recesija nije izvjesna, ali je postala realna i ozbiljna mogućnost.

Za Bosnu i Hercegovinu, kao malu i otvorenu ekonomiju snažno vezanu za evropsko tržište, globalna kretanja imaju direktne posljedice. Ključni kanali utjecaja su pad izvoza, smanjenje doznaka iz inostranstva te rast cijena energije i hrane. Prema podacima Međunarodni monetarni fond ekonomija BiH je u 2025. godini rasla oko 2,4%, dok Centralna banka Bosne i Hercegovine bilježi inflaciju od oko 4%, uz posebno izražen rast cijena osnovnih životnih namirnica i energenata.

U takvom kontekstu, eventualno pogoršanje globalnih uslova imalo bi direktan utjecaj na životni standard. Cijene bi mogle ponovo rasti, naročito u segmentima hrane i energije, dok bi inflacija ostala velikim dijelom uvezena. Plate bi nominalno mogle nastaviti rasti, ali bi realna kupovna moć stagnirala ili čak padala. Tržište rada bi se suočilo s dodatnim pritiscima, posebno u izvoznim sektorima, što bi moglo dovesti do usporavanja zapošljavanja.

Sve to ukazuje da globalna ekonomija i dalje raste, ali u znatno nesigurnijem okruženju nego ranije. Ključni faktori poput energije, geopolitike i inflacije sve su manje pod kontrolom, dok aktuelne tenzije dodatno povećavaju neizvjesnost na tržištima. Ekonomisti sve češće upozoravaju da svijet ulazi u fazu povećanog rizika, u kojoj jedan snažan šok može pokrenuti lančanu reakciju i gurnuti ekonomiju u recesiju. Za Bosnu i Hercegovinu to znači da će ključni ekonomski izazovi, kao i do sada, dolaziti izvana, a ne iz unutrašnjih kretanja.