Slovenci razvijaju futurističko vozilo, motor će biti teži od Harley Davidsona, a koštat će nekoliko stotina hiljada eura
Matija Sever je svoju ljubav prema motociklima gajio već u mladosti, kada su dvotočkaše uglavnom pokretali benzinski motori. Tokom godina, hobi se pretvorio u posao. Do danas je pod brendom CustomNorth modificirao oko 50 motocikala prema željama vlasnika.
U međuvremenu se zaposlio u kompaniji TEM Čatež, gdje su prije više od decenije došli na ideju da bi mogli da naprave elektromotor koji će kompanija koristiti za sajamske promocije.
„Ako imate štand na sajmu među konkurentima koji plasiraju slične proizvode, morate dati sve od sebe da privučete poglede potencijalnih partnera“, objašnjava sagovornik.
Nema online pomoćnika
Počeci nisu bili laki. „Nije bilo baš previše informacija. Tržište elektromotora je tada postojalo, ali je bilo u povojima. Nigdje na internetu niste mogli pročitati kako se pravi motor“, prisjeća se Sever.
Kako kaže, prvo je odredio početne tačke, kao što su težina, snaga motora, električne kapacitete koje će motoru trebati za određeno ubrzanje. Zatim je tražio koji se dijelovi nalaze na tržištu, a ostalo je napravio sam u saradnji sa izvođačima. U sklapanje motora uključio je razne firme – uglavnom slovenačke, ali i strane – specijalizirane za pojedine dijelove.
2013. godine motor je završen i prvi put javno predstavljen. “Glavna ideja motocikla je bila da privuče poglede, sve ostalo je bilo sporedno.”
Od tada TEM Čatež koristi motor, koji je nazvan Full Electric TEM01, za sajamske događaje.
Nisu htjeli da ga stave na put
Iako nikada nije bilo predviđeno da motor bude homologiran i stoga vozan, stvari su krenule drugačije.
„Odvezli smo motocikl na nekoliko sajmova motocikala u Skandinaviji, Njemačkoj i drugdje i prikupili odgovore koji su bili prilično pozitivni. Bilo je veliko interesovanje, ali smo stalno dobijali pitanja kada motor može da bude isporučen, da li će biti homologovan, koja će biti cijena, ali nismo mogli tačno da odgovorimo”, kaže Sever.
Stoga je 2017. godine krenuo u izradu novog prototipa, ovoga puta s ciljem razvoja i prodaje motora. “Sada je cilj da motor bude vozan, da je bezbjedan, da ispunjava propise”, objašnjava on. Na pitanje šta treba da promijeni u odnosu na prvi primjer, kroz smijeh priznaje: “Sve”.
U drugom je tako koristio drugačiju platformu, materijale, pogon, čak i drugačiji paket baterija.
Projekat je finansijski podržan od strane TEM Čatež, ali je ovaj put projekat prebačen na posebnu kompaniju Exclusive Motorcycles, koja je registrirana isključivo za razvoj, proizvodnju i prodaju motocikala i električnih motociklističkih sklopova.
Sever je direktor i vlasnik 50 posto kompanije osnovane 2017. godine, dok je TEM Čatež vlasnik druge polovine. Direktor TEM Čatež Dejan Bjelobaba je i prokurist Exclusive Motorcyclesa. Sever ne otkriva koliko je kompanija već uložila u projekat.
Posljednjih godina dorađuju proizvod s ciljem proizvodnje motora koji će proći homologaciju. Ovdje se ponovo povezuje sa mnogim kompanijama.
“U Sloveniji postoji mnogo znanja iz ove oblasti i želio sam da uključim slovenačke kompanije, ali nema proizvođača i programera za sve komponente, pa sam ih tražio i u inozemstvu”, kaže on.
Baterija za teške uslove rada za “pravi” domet
Motor je težak čak 460 kilograma. Poređenja radi, većina Harley Davidson motocikala teži i do 400 kilograma.
„Samo baterija, koja ima kapacitet od 30 kilovat sati (kWh), teška je dobrih 200 kilograma. Ne postoji drugi način ako želimo da motor ima pravi domet. Domet motora će biti oko 270 kilometara, to nije po globalnom standardu (WLTP), ali realno. Uprkos velikoj težini, motor ima nisko težište, što mu osigurava stabilnost, te snažan punjač (20kW), preko kojeg se baterija puni za sat i po.”
Sever smatra da je motor tehnološki višak.
“Ima 1.500 Nm obrtnog momenta na tačku. To znači da može generirati velika ubrzanja; ide od nule do sto kilometara na sat za tri sekunde. Ovo je lijepo postignuće za motore koji su upola manji. Nikada nisam vidio nešto slično na tržištu“, objašnjava on.
Dodaje da je karoserija napravljena od vrhunskih materijala, uglavnom od aluminijuma i karbonskih vlakana.
Motor također ima neke korisne digitalne gadgete. Kontrola pristupa vozaču se vrši otiskom prsta. Vozač motora će moći definirati različite profile za različite korisnike i prilagoditi postavke motora svakom od njih. Moguće će biti postaviti rasporede od kada do kada neko može koristiti motor. U motor je ugrađen i elektronski snimač podataka, takozvana crna kutija.
Kolika će biti cijena?
Cijena motocikla za krajnjeg kupca još nije u potpunosti definisana, ali će, kako kaže Sever, sigurno koštati nekoliko stotina hiljada eura.
„Broj je velik, ali su i komponente skupe. Riječ je o ekskluzivnom proizvodu za petogodišnjake.”
“To je skup proizvod po mjeri. Ideja je da osnova – odnosno ram, električni pogon, aplikacije – bude uvijek ista, ali bi se određene komponente mogle prilagoditi željama kupca, čime bi se motor personalizirao.”
Homologacija i polugodišnje testiranje
Iako je motor praktično gotov, Sever kaže da je u ovoj fazi teško govoriti o daljem vremenskom okviru projekta.
„Optimistični plan je da se ove godine pokuša homologacija. U Sloveniji nemamo za to akreditovanu instituciju, pa ćemo to učiniti na institutu u Njemačkoj, Luksemburgu ili Španiji“, kaže on.
Proces homologacije, koji uključuje testiranje na institutu, može trajati do šest mjeseci. Ako se ovdje nađe neki nedostatak, morat će ga otkloniti, inače slijedi industrijalizacija i početak prodaje.
“Pošto je riječ o vrlo malim količinama, mi stvarima pristupamo drugačije nego kod proizvoda za serijsku proizvodnju. Većina dijelova je razvijena u saradnji sa izvođačima i dosta smo pažnje posvetili obezbeđivanju mogućnosti ponovljene proizvodnje svakog pojedinačnog dijela. Oko tri četvrtine dijelova motora razvijeno je posebno za ovaj motor. Ostali su kupljeni na tržištu, ali i ovdje je bilo potrebno odabrati dijelove koji će biti dostupni godinama.
„Najteži orah za elektrifikaciju biće sportski bicikli. Generacija koja danas koristi ove motore još uvijek je pomalo ovisna o zvuku benzinskog motora i mirisu benzina. Takav kupac će teško preći na struju.
Izazov elektrifikacije motora
Elektrifikacija u motornoj industriji napreduje prilično neravnomjerno, smatra Sever.
„Sa skuterima električni segment je dosta jak, zanimljivi su električni terenski bicikli, takozvani enduro bicikli, a već se pojavljuju i putni bicikli. Za veće motore tržište je za sada slabije razvijeno, ali kao što vidimo sve ide u smjeru struje, a vjerujem da će i ovdje funkcionisati.”
Kako kaže, svaki takav trend se sporije učvršćuje u motorima nego u automobilima, kojih ima više. Prema riječima sagovornika, najtvrđi orah bit će sportski motocikli.
“Generacija koja danas koristi ove motore još uvijek je pomalo ovisna o zvuku benzinskog motora i mirisu benzina. Takav kupac će teško preći na struju. Ali istina je da dolaze i druge generacije kojima su važni ekrani i informacije…Zakonodavstvo također može imati veliki utjecaj na naše odluke.”
Sever smatra da kupac danas uglavnom nije voljan platiti ‘premiju’ za čistiju okolinu.
„Kupci bi bili spremni zamijeniti vozilo s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem za električno vozilo kada bi mogli dobiti više za isti novac. Ovdje, međutim, omjer još nije jedan prema jedan, električno vozilo je skuplje, na račun ekološki prihvatljivijeg. Ali nismo svi spremni da se odreknemo nekih prioriteta za zeleniji, održiviji život.”
Vlada ne sluša dovoljno
Sever ima podršku poslodavca za cijeli projekat. Na pitanje kako ocjenjuje slovenačko okruženje za inovatore koji ga nemaju, kaže da vlada ne sluša dovoljno.
„Pronalaženje investitora može biti veliki teret, a državni fondovi dolaze uz gomilu uslova koji su prilično klišejski“, kaže on i objašnjava: „Ako ste već kristalno jasni koliko će vaša inovacija koštati, koliko vam vremena treba , koji su potencijalni kupci, možete prijaviti. Ali život nije takav, ako radiš nešto što još ne postoji, često nemaš te odgovore. Ako radite u određenoj kompaniji i industriji, ide. Inače, možete imati sjajnu ideju, ali ako nemate finansije, imate problem.”
Andreja Lončar, Forbes Slovenija