Omer Softić za Forbes BiH: Velike su mogućnosti bh. radne snage i kompanija za rast i prisustvo u sektoru globalnih poslovnih servisa
Kako se tržišta mijenjaju, tako i kompanije širom svijeta prolaze transformaciju. One koje žele da optimiziraju svoje poslovanje i ostvare konkurentsku prednost u poslovima finansija i računovodstva, ljudskim resursima, informacionim tehnologijama, lancu nabavke, korisničkoj podršci, ali i drugim djelatnostima, sve više se oslanjaju na Globalne biznis servise (GBS) kao moćne alate za smanjenje troškova i povećanje kvalitete svojih usluga.
“Glavna svrha GBS-a danas je da pojednostavi i optimizuje globalno poslovanje organizacija. GBS prevazilazi tradicionalne zajedničke usluge usvajanjem holističkog pristupa koji koristi napredne tehnologije, standardizovane procese i centralizovano upravljanje kako bi podstakao efikasnost, inovacije i stvaranje vrijednosti u čitavom preduzeću, putem pružanja visokokvalitetnih, integrisanih poslovnih usluga na visokom nivou”, kaže za Forbes BiH Omer Softić, stručnjak za finansije, globalno poslovanje i zajedničke usluge. Softić je i prvi doktor u oblasti GBS-a u svijetu,.
Potencijali bh. kompanija
Na nedavno održanoj ABSL konferenciji u Sarajevu ( Asocijacija poslovnih servis lidera), u čijem fokusu su bile globalne poslovne usluge u kontekstu Zapadnog Balkana, bio je jedan od učesnika. Kvalifikovana radna snaga, prednosti troškova kao i strateška lokacija koju naša zemlja ima, mogućnosti su, pojašnjava Softić, za rast bh. kompanija i prisustvo u ovom sektoru.
“BiH nudi jeftiniju radnu snagu u odnosu na zapadnu Evropu, što je čini atraktivnom destinacijom za outsourcing i offshoring. Naše kompanije mogu iskoristiti ovu prednost pružajući konkurentne cijene za visokokvalitetne usluge. Osim toga, naša mlada i obrazovana populacija sa znanjem više jezika, uključujući engleski i njemački je velika prednost, pod uslovom da kompanije ulažu u kontinuirane programe obuke i razvoja kako bi poboljšale vještine radne snage, posebno u IT-u, finansijama i korisničkoj službi”, kaže Softić i dodaje:
“Geografski položaj BiH omogućava lagan pristup tržištima Zapadne i Istočne Evrope, što bi trebalo iskoristiti i uspostaviti nearshore centre koji mogu da opslužuju klijente širom Evrope sa minimalnim razlikama u vremenskim zonama. IT sektor u BiH raste, sa fokusom na razvoj softvera, IT podršku i digitalne usluge. Već smo vidjeli neke vrlo uzbudljive proizvode i usluge isporučene iz Bosne i Hercegovine. Međutim, moramo da poboljšamo partnerstva sa lokalnim tehnološkim kompanijama i obrazovnim institucijama kako bismo izgradili snažan niz tehnoloških talenata i bili jaki u oblastima kao što su sajber bezbjednost, analitika podataka i vještačka inteligencija. Kompanije i udruženja kao što je ABSL moraju kontinuirano da se angažuju sa vladama svih nivoa i insistiraju na tome da ovo bude atraktivnija lokacija kroz različite podsticaje i učešće u programima usmjerenim na podsticanje rasta poslovanja i inovacija”, govori Softić.
Promatrajući Bosnu i Hercegovinu kao jednu kompaniju, naš sagovornik vidi nekoliko problema u kontekstu svjetskih business tokova i modernog poslovanja, koji nisu bez rješenja.
“Politička nestabilnost i kompleksno upravljanje koji mogu zaustaviti važne ekonomske reforme i
infrastrukturne projekte, ekonomska fragmentacija, korupcija i nedostatak transparentnosti, neefikasan
pravosudni sistem, visoka nezaposlenost i odliv mozgova, regulatorne i birokratske prepreke, ograničen
pristup finansijama posebno za mala i srednja preduzeća, neki su od izazova s kojima živi BiH, pojašnjava Softić.
“Geografski položaj BiH omogućava lagan pristup tržištima Zapadne i Istočne Evrope, što bi trebalo iskoristiti i uspostaviti nearshore centre koji mogu da opslužuju klijente širom Evrope sa minimalnim razlikama u vremenskim zonama”, Omer Softić, Forbes BiH
Infrastruktura poput transporta, energetike i digitalne mreže podsjeća, nerazvijena je u
mnogim dijelovima BiH što ograničava povezanost i povećava troškove i vrijeme poslovanja, dok nepotizam i davanje prednosti podobnim, a ne sposobnim dovodi do toga da se danas bojimo
odlaska u bolnicu, jer se ne zna, dodaje on, gdje je podobni radnik zasjeo u stolicu.
“S druge strane zamislite da smo ulagali u sposobne poput Lune Pudar koju smatraju jednako „našom“ u
Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci”, govori Softić koji rješenje vidi u sveobuhvatnim političkim,
pravosudnim, birokratskim i ekonomskim reformama, antikorupcijskim mjerama, kao i u
investiranju u ljudski kapital, što bi za rezultat imalo stvaranje pogodnijeg okruženja za poslovanje,
privlačenje investicija i efikasnije integriranje u globalnu ekonomiju.
U zapadnim kulturama poštovanje se mora zaslužiti
Referirajući se na jedan od zaključaka koji je iznio na ABSL konferenciji u Sarajevu da bh. građani i kompanije premalo sebi odaju poštovanja i kredita za kompetencije i usluge koje pružaju, za Forbes BiH kaže:
“Kulturno smo odgojeni da poštujemo druge više nego sebe te da pokažemo više poštovanja prema strancu koga nikad nismo vidjeli nego prema sebi. To je vidljivo u našim tradicijama, kao što je priprema najboljih jela za goste, a ne za članove naše uže porodice i naše voljene. Kao rezultat toga, razvili smo kompleks inferiornosti i često spuštamo glave pred strancima. Iako ovo podsvjesno shvatamo kao pogrešno, postoji dugotrajni strah koji nas sprječava da samouvjereno potvrdimo sebe bez obzira na to ko je u našoj blizini”, govori on i dodaje kako su mnogi bh. građani sa adresama u inozemstvu shvatili ovu dinamiku kada su se direktno suočili sa međunarodnim kolegama, zbog čega i rezultati koje postižu često prevazilaze očekivanja i ističu njihove mogućnosti.
“Vidite, u zapadnim kulturama poštovanje se mora zaslužiti, a ljudi se obično odnose prema vama sa stepenom rezerve dok ne dokažete svoju vrijednost. Ovo konkurentno okruženje nam je pokazalo da su naše kompetencije zaista vrijedne i da mogu da se upoređuju na globalnom nivou. Mi samo moramo više u sebe vjerovati”, kaže Sofftić i dodaje: “Mnogi od nas su svjedoci kako naši ljudi vole da „pokažu“ da znamo “sve”, ja vjerujem da je to jer oni nesvjesno prepoznaju koliko su ti neki stranci zaista kompetetni. Umjesto da ovu kompetentnost pokažemo u formalnijem ili profesionalnom kontekstu, mi pribjegavamo kafanskom pristupu izražavanje te činjenice.”
“Kulturno smo odgojeni da poštujemo druge više nego sebe te da pokažemo više poštovanja prema strancu koga nikad nismo vidjeli nego prema sebi. To je vidljivo u našim tradicijama, kao što je priprema najboljih jela za goste, a ne za članove naše uže porodice i naše voljene. Kao rezultat toga, razvili smo kompleks inferiornosti i često spuštamo glave pred strancima”, Omer Softić, Forbes BiH
Softić ima iskustvo rada sa kompanijama kao što su Johnsons& Johnsons, Cargill, Caterpillar i
dr., kao i tržištima Evropske unije, Amerike, Middle Easta. Globalna ekonomija je, pojašnjava onn,
spremna za značajnu transformaciju vođenu digitalizacijom, održivošću i demografskim promjenama.
Iako ovi trendovi predstavljaju brojne mogućnosti za rast i inovacije, oni takođe predstavljaju izazove koji
će zahtijevati proaktivno kreiranje politika, ulaganja u ljudski kapital i međunarodnu saradnju.
“Priprema za ove promjene bit će ključna za pojedince, preduzeća i vlade da se efikasno kreću kroz
složenost budućeg ekonomskog pejzaža”, kaže Softić.
Kako dijasporski know how može pomoći domaćim privrednicima?
“Dijaspora može donjeti vrijedne vještine, iskustva i mreže koje mogu pomoći lokalnim privrednicima da prevaziđu izazove i pokrenu rast. Nažalost, mnogi pokušaji nisu bili uspješni uglavnom iz dva razloga. Prvi, dijasporu predstavljaju pogrešni ljudi mnogi od njih razmišljaju o Bosni kao mjestu gdje šaljete svoju “sadaku”. Drugi, profesionalci koji su na pravom mjestu nisu svesni masovnog napretka u tehnologiji, sposobnosti ljudi i talenata koje imamo. Dakle, naš prvi i najvažniji zadatak je da dopremo do pravih ljudi u dijaspori i da im damo do znanja šta možemo da isporučimo”, kaže on i predlaže nekoliko načina:
“Uspostavljanje programa za angažovanje dijaspore, kao što su poslovni forumi, događaji umrežavanja i mentorske šeme, razvoj online platformi i portala za povezivanje lokalnih privrednika sa stručnjacima iz dijaspore, stvaranje podsticaja za dijasporu da ulaže i učestvuje u lokalnom razvoju poslovanja, kao što su poreske olakšice, grantovi ili programi javnog priznavanja, uspostavljanje javno-privatnog partnerstva, što znači podsticanje saradnje između vlade, privatnog sektora i organizacija dijaspore kako bi se stvorilo povoljno okruženje za rast poslovanja”.
Kada se to jednom uspostavi, govori Softić, ostvarit će se i transfer znanja i ekspertiza, umrežavanje i saradnja.
“Članovi dijaspore obično imaju svoje profesionalne mreže. Oni mogu da povežu lokalna preduzeća sa međunarodnim partnerima, dobavljačima i kupcima, otvarajući nova tržišta i mogućnosti. Iskusni članovi dijaspore mogu djelovati kao mentori ili savjetnici, vodeći lokalne preduzetnike kroz složene poslovne izazove i regulative. Upravo tako me je ABSL angažovao u mentorskom prostoru”, pojašnjava nam i dodaje:
Članovi dijaspore mogu premostiti kulturne praznine između BiH i drugih zemalja, mogu se zalagati za reforme politika i poboljšanja poslovnog okruženja u BiH. Njihova međunarodna perspektiva može dati težinu pozivima za promjene koje olakšavaju poslovanje. Takođe oni mogu podržati razvoj lokalnih institucija, kao što su poslovna udruženja i privredne komore, deljenjem svojih iskustava i najboljih praksi iz inostranstva”, zaključuje Softić.
