Ko je na dobitku za Black Friday: Evo savjeta kako da danas pametno kupujete

Polovinom novembra zimske dječije cipele, na popustu, su koštale oko 5.300 umjesto 9.000 dinara. Dva dana uoči Crnog petka nuđene su za 6.200. Dan ranije, sniženja više nije bilo. Nije isključeno da će se danas naći na novoj, „nevjerovatno dobroj“ akciji. Baš kao što je sasvim moguće da velikodušnost trgovaca ovog puta bude manja nego prije dvije nedjelje.

Forbes Srbija je razgovarao sa dokazanim kupcima, uspješnim trgovcima i posvećenim zaštitnicima prava potrošača u potrazi za najvažnijim savjetima za pametnu kupovinu. Ako bismo sumirali – ne očekujte mnogo, gledajte cijene, a ne oglašene popuste i usmjerite se na artikle koje već dugo merkate. Ne bi bilo loše ograničiti budžet. Jer magija posljednje šanse, po nevjereovatnoj cijeni, zna da opusti i ruku i karticu.

Onlajn umjesto redova

Za početak, influenserka Danijela Stanković (na Instagramu poznata pod pseudonimom @dayasbeautycorner) otkriva svoje trikove. Preporučuje onlajn kupovinu. Nema čekanja u redovima i potrage za parkingom. Najvažnija je, međutim, priprema. Prije nego što osvane posljednji petak u novembru.

„Koliko vidim uglavnom nema promo kodova. Ukoliko ih je neko i spremio, najavili su ih onima sa kojima sarađuju. Jedini trik koji ja koristim jeste da pripremim korpu dan unaprijed i onda kada dođe momenat da daju te popuste, pokupim sve što treba. Ne gubim vrijeme na kupovinu, jer dok bih ja sve to ubacivala u korpu, ono bi se već rasprodalo“.

Danijela procjenjuje da se popusti kreću od 15 do 20 posto. I to nije uvijek najpovoljnija cijena po kojoj se neki artikal može kupiti.

„Smatram da se kupovina za Crni petak i ne isplati previše. Mnogi najpre dignu cijene i zapravo one dođu na nivo na kom su bile i prije Black Friday-a. To je moje mišljenje, a na osnovu iskustva. Godinama kupujem i pratim cijene. Uglavnom znam koliko šta košta. Kada naiđem na prave popuste, baš se iznenadim“, ističe Danijela Stanković.

Varljivost popusta

Ona je uvjerena da je, osim pojedinih uređaja, bolje kupovati na kraju sezone. Na varljivost popusta upozorava i Zoran Nikolić, potpredsjednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije.

„Ne bi trebalo da nas zanima koliki procenat sniženja stoji uz proizvod, nego njegova cijena. To bi bio savjet. Taj broj ne mora ništa da znači. Trgovac može nekoliko dana ranije da poveća cijenu proizvoda i stvori sliku da je riječ o sniženju od 50 posto. A nije“, kaže Nikolić. „Ko je gledao i pratio cijenu, to bi mogao da uoči“.

Kada je riječ o eventualnim reklamacijama na kupljenu robu, potrošačka udruženja nisu primijetila da ih je više. Broj zamjerki i problema je uobičajen.

„Može da se desi specifična situacija“, ističe Nikolić. „Na primjer, moguće je, mada rijetko, da potrošači kupe neki tehnički uređaj po značajno manjoj cijeni. Ukoliko se ispostavi da ima razloga za reklamaciju, može da se desi da trgovac na stanju više nema taj uređaj. Da je riječ o nekom starom lageru i ne mora da ga ima. On onda prihvata reklamaciju, ali nema isti model koji bi dao kupcu. Potrošaču se vraća novac, ali on po toj cijeni ne može da kupi novi uređaj. Naravno, to su rijetki i pojedinačni slučajevi“.

Ne razumijemo suštinu Crnog petka

Slike stampeda pred i u radnjama, grabljenje robe po skoro simboličnim cijenama u Srbiju neće skoro stići. Više je razloga za to. Jedan od njih je, uvjeren je Zoran Nikolić, i to što nam nije bliska tradicija ovog dana.

„Mi u Srbiji prihvatamo ono što nam se ponudi. Vidimo kako se u SAD tuku za televizor. Ali kod nas to naće doći iz mnogo razloga. Moramo da razumijemo kontekst Crnog petka. To nije naš praznik“, ističe Nikolić.

„Amerikancima on znači. Imaju tu kulturu darivanja. Crni petak dolazi odmah nakon Dana zahvalnosti. Važan je i potrošačima, ali i trgovcima. Mi imamo samo uvezeno ime. Ne samo da nisu popusti kakvi treba da budu, nego kod nas vidimo na izlozima da se popusti odnose na dio kolekcije. Naši trgovci su iskoristili besplatno ime i blago se naslonili na njega, a mi smo dovoljno omađijani njime“.

Kako je nastao praznik šopinga Globalni je simbol velikih rasprodaja. Međutim, malo ko zna kako je Crni petak nastao. Sam naziv datira iz 1869. godine, ali ne u kontekstu šopinga, već kao posljedica manipulacije tržištem zlata u SAD-u. Petak uz Dan zahvalnosti crnim su zvali policajci, jer su tog dana bile nesnosne saobraćajne gužve u gradu. Te gužve, nastale su upravo zbog ljudi koji su hitali u šoping zbog Dana zahvalnosti, ali i predstojećeih Božićnih i Novogodišnjih praznika. Tokom devedesetih i dvijehiljaditih trgovci su se utrkivali ko će ponuditi bolje popuste. Prodavnice su se otvarale ranije, a Crni petak je prerastao u nacionalni, a potom i globalni „šoping događaj“. U Srbiju je, pak, stigao relativno kasno. Tek prije nekoliko godina i još, reklo bi se, nije dostigao nivo „spektakularnih ponuda“, kakve viđamo u SAD-u.

Trgovcima važan period

Za trgovce je Crni petak jedan od najvažnijih perioda u godini. Tokom ovih nedjelja biljleži se značajan rast prometa. Ivan Tanasković, izvršni direktor Ecommerce Asocijacije Srbije otkriva da je to najprimjetnije u kategorijama kao što su tehnika, moda i kozmetika koje uglavnom prednjače.

„Trgovci ulažu značajne napore da obezbijede atraktivne ponude, što doprinosi povećanju potrošnje i zadovoljstvu kupaca“, smatra Tanasković. „Crni petak nije samo šansa za uštedu, već i za unapređenje odnosa između trgovaca i potrošača kroz kvalitetne ponude i dodatne benefite“.

Njegov savjet potrošima je da ovakve kupovine planiraju unaprijed.

„Preporuka je da se fokusiraju na artikle koje već duže planiraju da kupe, poput tehničkih uređaja, garderobe ili proizvoda za domaćinstvo. I da unaprijed istraže cijene tih proizvoda kako bi popusti zaista imali smisla“, kaže Tanasković. „Ograničavanje budžeta može značajno doprinjeti pametnoj kupovini i pomoći da izbjegnete neplanirane troškove. Onlajn prodavnice često nude dodatne pogodnosti, kao što su besplatna dostava ili dodatni kuponi, što može učiniti kupovinu još povoljnijom“.

Petak traje i mjesec

Rijetko kome je promaklo da se trgovci u Srbiji na Crni petak pozivaju još od kraja oktobra.

„Crni petak u Srbiji ima specifičnu dinamiku i često traje duže nego u nekim drugim zemljama.
Produženje ovog perioda omogućava trgovcima da privuku što više kupaca, ali i da rasporede
potrošačke navike tokom nekoliko nedelja. Ovo je i prilika za potrošače da bez žurbe razmotre
ponude, uporede cijene i planiraju svoje kupovine“, smatra Tanasković.

Dodaje da ovaj trend nije karakterističan samo za Srbiju. Crni petak sve češće prelazi u „Crni vikend“ ili čak „Crni mjesec“.

„Razlog tome leži u rastu konkurencije i želji trgovaca da povećaju vidljivost svojih ponuda“, zaključuje Tanasković.

Ko se danas nameračio da krene u ozbiljnu kupovinu, kada se sve preporuke uzmu u obzir, ne bi bilo loše da se prisjeti jesu li to zaista najbolje cijene na koje je naišao. Sve dok se i u našoj kulturi, potrošačkoj i trgovačkoj, ne primi kultura darivanja. Istinskog.

Autori Hristina Kovačević,Aleksandra Bulatović, Forbes Srbija