Cijene žitarica i uljarica će nastaviti sa oscilacijama
Geopolitička situacija, odnosno rat u Ukrajini i nepredvidive klimatske promjene imali su u proteklom periodu veliki utjecaj na proizvodnju žitarica i uljarica i dovele do velike promjenjivosti cijena. Ona će se nastaviti i u narednom periodu, smatraju finansijski analitičari i agrostručnjaci.
Oni su se prošle sedmice okupili na međunarodnoj konferenciji International Grain Forum u Beogradu. Tu se razgovaralo prevazilaženju trenutnih neizvjesnosti u tom sektoru.
Ekskluzivno za Forbes Srbija, Reinis Bekeris iz StoneX-a, kompanije za finansijske usluge poput trgovine hartijama od vrijednosti, kliringa, globalnih plaćanja, upravljanja rizikom i imovinom, kaže da nažalost nema dobre vijesti za cijene sirovina poput, recimo, kakaa koje su značajno skočile u prethodnoj godini i da je izgledno da će se povećanje njegove cijene, ali i cijene kafe nastaviti.
Blaži rast cijena kukuruza i žita
Bekeris kaže da se kod žitarica poput kukuruza i pšenice neće vidjeti takve drastične promjene cijena budući da je njihovo tržište fleksibilnije. Uzgajaju se na mnogo više tržišta nego kakao te i cijene ne variraju u istoj mjeri.
„Kod ovih žitarica ne vidimo takvu brzinu promjena cijena, ali svakako će i za druge žitarice biti izražene oscilacije. To je, recimo, veliki problem, ako neko ima farmu pilića ili proizvodi mlijeko. Njihov krajnji proizvodi će izjvesno poskupjeti“, kaže za Forbes Srbija.
Navodi da je cijene teško predvidjeti. Poljoprivrednici mogu da smanje rizik korištenjem futures ugovora, dok je proizvod još na njivi.
„Ono što sada vidimo je da farmeri ne prodaju unaprijed žitarice. A imaju velike troškove zbog cijene dizela, osiguranja, protivgradne zaštite i slično. Dešava se da cijene mogu lako da padnu i da ne ostvare nikakvu zaradu. Da se to ne bi desilo mogu da ugovore prodaju žitarica prije žetve“, kaže sagovornik.
Govoreći o subvencijama, kaže da je iskustvo pokazalo da u Evropi većina farmera ne bi mogla da ostvaruje zaradu bez subvencija. Za njih su vrsta zaštite.
Raste značaj Dunava
Vito Martieli iz holandske Rabobanke navodi da se istočna Evropa i zemlje u slivu rijeke Dunav pojavile kao rastuće čvorište za izvoz žitarica i uljarica. To su prije svega Mađarska, Rumunija i Bugarska, ali i Srbija i Moldavija.
„Dunavski region igra stratešku ulogu u proizvodnji i izvozu žitarica i vjerujemo da će vjerovatno povećati izvoz za 11 miliona metričkih tona do 2035. godine, u poređenju sa prosječnim izvozom od 2022. do 2024“, kaže Martineli.
Navodi da se vide brojne poslovne mogućnosti u ovom regionu poput greenfiels investicija u skladišta, spajanja ili direktnih investicija u velike lokalne kompanije u agrobiznisu.
Martineli ističe da ovaj region u budućnosti ima veliki potencijal za dalji rast proizvodnje i snabdijevanja zapadnoevropskih tržišta. Dodaje i da je globalnom tržištu potrebno više žitarica. Prije svega podsaharskoj Africi, severnoj Africi i tržištu jugoistočne Azije.
Klimatske promjene
Za Forbes Srbija kaže da klimatske promjene imaju veliki utjecaj na proizvodnju žitarica. Temperaturne oscilacije i ekstremi utiču na kvalitet i kvantitet žetve.
Prošlog ljeta zabilježene su visoke temperature oscilacije naročito tokom jula u Dunavskom regionu. Konkretno u Rumuniji su imale direktan utjecaj na manji prinos kukuruza, dodaje.
Ukazuje da je i u Francuskoj prošle godine bilo više kiše koja je utjecala na kvalitet roda pšenice.
Zbog klimatskih promjena dolazi do velikih razlika u kvalitetu i kvantitetu što treba imati u vidu budući da su tržišta pšenice, kukuruza i soje međusobno povezana.
Pojašnjava i kako. „Američko tržište je relevantno za kukuruz i soju, ali smo vidjeli da je Južna Amerika izuzetno bitna za proizvode od soje, pa ima manje izazova za tržište. Snabdijevanje sojom trebalo bi da bude stabilno, što važi i za kukuruz“, dodaje.
Autor: Jelena Andrić, Forbes Srbija
