Forbes BiH istražuje: Zašto postoji razlika u cijenama nekretnina u Federaciji BiH i Republici Srpskoj
“Agencija za nekretnine iz svoje ponude za prodaju izdvaja trosoban stan u izgradnji, u novom naselju Nova Dobrinja u Istočnom Sarajevu, površine 53 metra kvadratna. Planirani završetak radova je juli 2025., a cijena stambene jedinice je 134 hiljade KM”, ili “Agencija za nekretnine prodaje dvosoban stan u stambeno-poslovnom objektu u izgradnji na Dobrinji, površine 53 metra kvadratna po cijeni od 187 hiljada KM”, ovo su samo neki od oglasa koji se mogu pronaći na olx.ba ili drugim online platformama za prodaju nekretnina u BiH, koji ukazuju na razlike u cijenama stanova u dva entiteta BiH; Federaciji BiH i Republici Srpskoj, jedan od drugog udaljeni tek nekoliko minuta. Cijene su s druge strane u nekim primjerima i ujednačene i njih definiraju grad i ekskluzivitet same gradnje. Kako bismo dodatno rasvijetlili ovu temu konsultirali smo dvije građevinske firme iz Bosne i Hercegovine.
Nabavka materijala
Amar Kuluglija, vlasnik firme Singral iz Sarajeva, koja se bavi završnim radovima u građevinarstvu za Forbes BiH kaže, da odgovor na pitanje zašto su cijene građevinskih radova i stanova više u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) u odnosu na Republiku Srpsku (RS) leži u jednoj ključnoj stvari: višem standardu života i većim platama u FBiH.
“U Federaciji su plate veće, što direktno utječe na cijene rada i stanova,” kaže Kuluglija. “Minimalna plata pomoćnog radnika u mojoj firmi je između 1500 i 1600 maraka, dok u RS-u majstori zarađuju oko 1600 maraka, a pomoćni radnici ne mogu dobiti više od 1100-1200 maraka.”
Iako nema razlike u kvaliteti materijala ili cijenama nabavke betona i drugih potrebnih stvari, tržišna cijena rada u Federaciji je veća zbog viših plata. “Majstori kod nas zarađuju između 2400 i 2500 maraka,” dodaje Kuluglija.
Rado Stević, rukovodilac građevinskog sektora u firmi Prizma iz Bijeljine tvrdi da cijene građevinskih radova i stanova zavise od grada i potražnje.
„Ne možemo to povezivati na način da kažemo da su skuplji radovi ili usluge u jednom entitetu u odnosu na drugi. Cijene stanova u Banjoj Luci i Sarajevu su približno iste. Više se vezuju za grad i potražnju nego za entitet. Veći gradovi imaju viši standard, što utiče na cijene”, kaže Stević i dodaje:
“Svojevremeno sam radio stanogradnju u Istočnom Sarajevu, i znam ljude koji su prodali stanove u Sarajevu i kupili u Istočnom Sarajevu. Iako smo unutar jedne države imamo različite standarde. Ne možemo porediti nerazvijenu, naprimjer opštinu Šekovići, i Sarajevo, Trebinje ili Banju Luku.”
Većina građevinskog materijala u BiH se uvozi iz Srbije, dok lokalni dobavljači preuzimaju na sebe distribuciju.
“Mi najviše nabavljamo od lokalnih dobavljača, e sad, oni uzimaju na veliko od ostalih dobavljača, ima tu iz Federacije BiH, Srbije, Hrvatske, dok za sektor stolarije nabavljamo materijal direktno iz Njemačke”, kaže Stević i dodaje da blizina gradilišta takođe igra važnu ulogu u formiranju cijena.
“Kada radimo u Bijeljini mi uvijek imamo isti cjenovnik, ali u udaljenim opštinama, naši izdaci transporta i rada su veći, što povećava ukupne troškove gradnje. U tom slučaju su lokalne firme u prednosti.”
On naglašava i kako danas cijene materijala variraju i do 100 posto.
Oporezivanje radnika
“Naprimjer, kvadrat pločica može koštati od 20 do 60 maraka. Slična je situacija s prozorima“ objasnio je Stević. Prosječna cijena grube gradnje u entitetu Republika Srpska je oko 500 maraka po kvadratnom metru, dok se zanatski radovi kreću između 600 i 700 maraka.
Kada je o cijenama građevinskih usluga riječ Kuluglija napominje, da se ne može očekivati da one budu smanjene.
“Cijene su već skočile za 30 posto u posljednje dvije godine, a sigurno će i dalje rasti,” kaže Kuluglija i dodaje: “Cijene prodaje stanova će stagnirati zbog prezasićenja tržišta, ali cijene radova će ići gore, ne zato što mi firme dižemo cijene, nego što vi imate puno privatnih lica koji ne plaćaju, ja to zovem ni pekaru hljeb, a da ne govorimo porez državi i slično. I onaj ko nije svjestan toga da je firma jeftinija od privatnog lica, on će zvati takvog majstora koji će mu naplatiti 1000 KM, za nešto što bi firma naplatila 750 KM”.
Vjeruje da je ključ za stabilizaciju cijena u regulaciji rada majstora i naplati poreza. “Ako bi svaki radnik koji zakuca ekser bio oporezovan, imali bismo stabilizaciju cijena”, kaže on i dodaje da nije istina da je majstora danas teško naći.
“To je narodski rečeno teško, ali je stvar u tome da majstora treba platiti. Zadovoljan majstor je dobar majstor koji će ostati kod vas. Nije uredu da neko ima sve u životu, a njegov kolega, uposlenik, jedva krpi kraj s krajem. To nije održivo”, zaključuje na kraju.
