Fabrike lažnih vijesti u Sjevernoj Makedoniji opet rade 100 na sat: U modi je američki patriotizam
Prošlo je više od osam godina otkako su neameričke fabrike sadržaja na Facebooku počele da kreiraju “američke” stranice s lažnim vijestima. One su i dalje tu, a danas im pomaže i vještačka inteligencija. Forbes je identificirao 67 lažnih stranica koje se prikazuju kao američke, a pune se izvan SAD-a: 33 su imale sjedište u Sjevernoj Makedoniji
Američki patriotizam je unosan biznis na Facebooku. Na toj društvenoj mreži može se pronaći više od stotinu stranica na tu temu – naprimer Proud American, Proud To Be An American, American Story, and We Are America (“Ponosni Amerikanac”, “Ponosan što sam Amerikanac”, “Američka priča” i “Mi smo Amerika”).
Ali, većina tih stranica uprkos njihovim nazivima nema nikakve veze s Amerikom. Iza njih stoje inozemne farme sadržaja od kojih su mnoge smještene u Makedoniji. One se služe vještačkom inteligencijom za “pumpanje” gotovo beskonačnih klikbejt sadržaja.
Molitve za američke vojnike, prepisani tvitovi, kopirani mimovi i stare slike holivudskih pin-ap djevojaka sadrže linkove ka tekstovima generisanim vještačkom inteligencijom putem kojih farme sadržaja zarađuju na oglasima. Naslovi poput “Požrtvovni vatrogasci rizikuju živote kako bi spasili druge” i “Očevo junaštvo: tragična priča o Philu Dellegrazieu i njegovu sinu Anthonyju” mame čitaoce da posjete web stranice često prepune oglasa seksualnih sadržaja. Takve su stranice lažno prikazane kao američke jer zarađuju svaki put kad neko klikne na neki od njihovih linkova, a u svijetu oglašavanja američki klikovi su među najvrjednijima.
Desetine farmi lažnih vijesti
Forbes je identifikovao 67 (u međuvremenu uklonjenih) Facebook stranica koje su plasirale američke vijesti te promovirale američku kulturu ili identitet, ali su u realnosti bile vođene iz inozemstva. Do 20. augusta sve te stranice zajedno su skupile više od devet miliona pratilaca – više od Wall Street Journala ili Washington Posta. Sjedište 33 takve stranice bilo je u Sjevernoj Makedoniji dok su ostale bile raspoređene u 23 različite zemlje, uključujući Kanadu, Francusku, Maroko, Venecuelu i Vijetnam.
Farme sadržaja, posebno one iz Makedonije, već dugo djeluju na Facebooku. Tokom predsjedničkih izbora 2016. tinejdžeri iz te male istočnoevropske zemlje širili su lažne vijesti milionima Amerikanaca na Facebooku, zarađujući desetine hiljada dolara od oglasa. U 2019. godini, slične stranice iz istočne Europe koristile su istu taktiku – ovaj put dosegnuvši gotovo polovinu svih Amerikanaca na platformi.
A danas im vještačka inteligencija omogućava proizvodnju gotovo beskonačne količine nekvalitetnih (ili potpuno lažnih) vijesti koje se, barem u nekim slučajevima, uspijevaju probiti do ciljane publike. Stranice su počele da objavljuju slike generisane vještačkom inteligencijom (poput bjeloglavih orlova, američkih zastava, vojnika u maskirnim uniformama i povremeno Kipa slobode) kako bi privukle američke korisnike Facebooka.
Nedavna objava na kanadskoj stranici American Patriots sadržala je vještački generisanu sliku američkog vojnika i njegove djece te dobila više od 100.000 lajkova i 35.000 komentara. Pomenuta stranica, kao i većina drugih, preusmjerava korisnike Facebooka na web stranice s nekvalitetnim člancima.
Vještačka inteligencija pomogla širenju laži
Forbes je provukao tri članka sa stranice American Patriots kroz AI detektor teksta GPT-Zero, koji je utvrdio vjerovatnost od 79 posto, 85 posto i 100 posto da su generisani vještačkom inteligencijom. Detektor je također otkrio da su priče povezane sa stranicom We Love America sa sjedištem u Španiji i American Story iza koje stoje Makedonci, 100 posto generisane vještačkom inteligencijom.
„Svaka platforma ima svoje sisteme podsticanja korisnika na djelovanje koji nam omogućavaju uvid u samu srž Facebooka, u ono što ga pokreće”, rekao je Jeff Allen, koosnivač instituta Integrity i bivši Facebookov naučnik za podatke koji je pratio mreže spamera i administratora stranica iznutra. Za njega su farme sadržaja “velika lupa za primitivnije dijelove našeg mozga”.
Portparolka Mete, Margarita Frenklin, rekla je za Forbes da je svih 67 stranica prekršilo Metina pravila o autentičnosti jer su navodile lažne lokacije. Sve su uklonjene. Napravite li stranicu o jednoj zemlji dok se zapravo nalazite u drugoj ne predstavlja nužno kršenje Metinih pravila, ali kad obmanjujete ljude o svojoj stvarnoj lokaciji, onda ste prešli granicu. Frenklin je rekla da su stranice bile aktivne tek nešto više od sedam dana kad ih je Forbes označio kao lažne.
Frenklin je takođe rekla da, iako vještačka inteligencija spamerima i prevarantima olakšava stvaranje sadržaja, njihov je glavni izazov uvijek bio da privuku korisnike na svoje stranice, bez obzira na to jesu li ih stvorili uz pomoć vještačke inteligencije ili ne. Nedavni Metin izvještaj o sigurnosnim prijetnjama pokazao je da generativna vještačka inteligencija “akterima prijetnji” donosi “tek zanemarivu korist u produktivnosti i stvaranju sadržaja” jer je trošak stvaranja nekvalitetnih clickbait tekstova oduvijek bio prilično nizak.
Manje politike, više tabloidnih priča
Kad su makedonske fabrike sadržaja 2016., prvi put ostvarile značajniji uspjeh na Facebooku, uveliko su se oslanjale na širenje kontroverznih sadržaja na teme poput migracija, prava transrodnih osoba, rasnih pitanja i policijskog postupanja, što je po pravilu izazivalo snažne podjele i bijesne reakcije korisnika. Teorija je bila jednostavna – plasirati ono na šta će ljudi najvjerovatnije reagirati. U to su vrijeme takve objave često bile među najpopularnijima na Facebooku.
Ipak, Facebookov algoritam se osam godina poslije udaljio od politike. Firma je počela agresivno da smanjuje vidljivost političkih objava nakon napada na Kapitol 6. januara 2021. dijelom organiziranih upravo na Metinim platformama.
Neke od američkih patriotskih stranica i dalje su plasirale političke teme, s tim da su nedavne objave vezane uz kritičku rasnu teoriju i trans prava. Ipak, u cjelini, te stranice nisu bile fokusirane na politiku. Češće su objavljivale standardne tabloidne priče, poput priča o nevjernim supružnicima (“Nećete vjerovati šta je učinio sljedeće!”) ili radnicima koji se svete elitama koje su ih omalovažavale.
Zanimljivo je da su se na tim stranicama stalno pojavljivali mimovi sa Simonom Cowellom, producentom i članom žirija emisije “America’s Got Talent”. Uz izmjene sadržaja u skladu s promjenama Facebookovog algoritma koji se udaljava od politike, stranice su takođe pokazivale druge znake prilagođavanja novim pravilima. Naprimjer, Facebook je smanjio doseg linkova s neželjenim sadržajima, ali daje prednost komentarima administratora stranica na vlastite objave. Potom bi se administratori tih stranica “snalazili” tako što bi često objavljivali mim ili drugu sliku koja upućuje na sadržaj članka, a zatim bi link objavili u komentaru.
Neke od tih stranica služile su se i drugim popularnim trikovima za povećanje angažmana korisnika. Jedna stranica sa sjedištem na Kosovu, pod nazivom Animals News America, objavljivala je clickbait sadržaje slične (a nekad i identične) onima na drugim stranicama koje nisu bile tematski vezane uz životinje. Ali, takođe je redovno objavljivala slike mačića i štenaca, koristeći se strategijom već poznatih širitelja dezinformacija, poput Josepha Mercola, ljekara kovid, i NTD News-a, sestrinskog brenda Epoch Timesa povezanog s kineskom sektom Falun Gong.
Meta je uklonila stranice, ali…
Nakon što je Forbes zamolio Metu za komentar, svaka je od tih stranica uklonjena.
Čak i ako se te stranice nisu namjerno koristile za formiranje političkih stavova korisnika, farme sadržaja svojim stranicama svjesno utiču na geopolitička zbivanja, rekao je Allen. Dok je još radio u Facebooku, primijetio je jednu organizaciju sa sjedištem na Thailandu koja je političkim sadržajima ciljala publiku u Myanmaru. Ta bi organizacija “uskočila kao unajmljeno oružje za političke kampanje i potom se povukla”, rekao je. “Ali izvan sezone političkih kampanja, funkcionirala bi na jednak način, samo bi pritom zarađivala za sebe”.
Zato takve stranice nisu bezazlene kao što se čini. “Kladim se da postoji mnogo inozemnih aktera koji bi rado kupili ove stranice u odgovarajućem trenutku. Stoga u nekim situacijama ‘farme klikova’ mogu postati daleko podmuklije”, rekao je Allen. Nakon što su razotkrivene originalne makedonske farme klikova, Facebook je uveo funkciju pomoću koje korisnici mogu da saznaju iz koje se zemlje vodi određena stranica, ako ima najmanje 5000 pratilaca ili objavljuje političke oglase. Ali, zemlja porijekla administratora stranice često je skrivena u zabačenom panelu pod nazivom Transparentnost stranice (Page Transparency), a komentari pod objavama stranica s američkom tematikom sugerišu da mnogi ljudi koji reaguju na takve objave i/ili ih komentarišu ili dijele nisu znali da iza tih stranica stoje stranci.
Stranice s američkom tematikom takođe su namjerno obmanjivale korisnike. Jedna nedavna objava na stranici America Today glasi: “Ni centa više nacijama koje ne poštuju našu zastavu i vrijednosti!“ Stranicom se upravljalo iz Makedonije.
Frenklin napominje da Meta sad u određenim slučajevima prikazuje lokaciju administratora određenih stranica direktno u Facebookovu News Feed-u.
Računi koji se samo pretvaraju da su američki
Korisnički računi koji se pretvaraju da su američki, a zapravo nisu, rasprostranjen su problem na društvenim mrežama. Prednost Facebooka je što je on jedina velika društvena mreža koja otkriva iz koje se zemlje upravlja stranicama s većim brojem pratilaca. Druge platforme, uključujući Youtube i TikTok, dopuštaju korisnicima da sami odaberu lokaciju ako to žele, što otežava otkrivanje računa koji se pretvaraju da su američki.
Ali, razlozi za obmanu su isti. Parveen Kumar Shah, koji zarađuje savjetujući ljude kako da steknu publiku na Youtubeu i Instagramu putem svog kanala TubeSensei, nedavno je drugim kreatorima stranica predložio da se pretvaraju da su Amerikanci. Zašto? Zato što ćete tako zaraditi više, rekao je.
Vještačka inteligencija to dodatno olakšava. U intervjuu za Forbes rekao je da danas “sve možete obaviti uz pomoć vještačke inteligencije ako ne želite da pokažete lice”. Na Youtubeu, Shah je svojim pratiocima pokazao kako da naprave stranice na temu muževnosti za američke tinejdžere s naslovima poput Far From Weak i Sigma Male. “Vrlo je jednostavno doprijeti do takve publike jer je lako oblikovati mozak tinejdžera”.
Brojni videozapisi na Youtubeu objašnjavaju kako sakriti ili lažirati državu tako da izgleda kao da svojim kanalom upravljate iz drugog dijela svijeta. Za Shaha je ta ekonomska računica prilično jednostavna: Youtube plaća vlasnicima kanala za oglase koji se prikazuju na njihovom kanalu, a oglašivači troše mnogo više na zapadnim tržištima nego u Indiji. Na kanalu TubeSensei, objasnio je: “Naš će kanal biti namijenjen američkoj publici, a čim saznaju da je ovo indijski kanal ili da iza njega stoji indijski kreator, prestaju da ga gledaju”.
Šutnja Youtubea
Youtube nije odgovorio na zahtev za komentar. Allen, nekadašnji naučnik za podatke na Facebooku, farme sadržaja opisao je kao problem koji platforme moraju da riješe jer bi ih u suprotnom regulatori mogli kazniti. Uporedio je učestalost lažnih stranica sa neispravnim automobilskim gumama: “Vaše gume već deset godina pucaju na autoputevima. Zato će se u nekom trenutku to morati zakonski regulisati”.
Sve dok “zločini” farmi klikova ostaju na širenju prožvakanih, nekvalitetnih mimova, Allen ne smatra da bi uklanjanje stranica riješilo problem. Umjesto toga, kaže, Facebook bi prije svega trebalo da ukine algoritme koji ljudima omogućavaju i podstiču ih na objavljivanje senzacionalističkog smeća.
“Ako farme sadržaja pokušavaju da ostvare korist na vašoj platformi, ali ne dobijaju nijedan klik, hoće li im se to onda isplatiti?”, pita Allen.
Autor: Emili Bejker Vajt, Forbes
