BiH danas može samo žaliti što je jeftino prodala svoje zlato – šta stoji iza dvije ranije odluke
Cijena zlata dostigla je rekordnih 3.073 dolara za uncu, što predstavlja rast od 0,6 posto u jednom danu te više od 17 posto od početka godine. Ovaj nagli skok zapravo je i najveći kvartalni rast cijene zlata još od 1986. godine, a razlog nije jedan. Prekid primirja u Gazi dodatno je povećao nesigurnost na globalnim tržištima, što tradicionalno jača potražnju za zlatom kao sigurnim utočište, zatim, usporavanje ekonomske aktivnosti u SAD-u, posebno u sektoru maloprodaje, gdje potrošači troše manje nego što su analitičari predvidjeli, i što može dovesti do toga da će Federalne rezerve (Fed) smanjiti kamatne stope kako bi potaknule potrošnju i investicije, odnosno stimulirale ekonomiju zemlje, pa će niže kamatne stope učiniti zlato atraktivnijim ulaganjem, jer smanjuju prinose na alternativna ulaganja poput obveznica i depozita, povećavajući potražnju za plemenitim metalima. A također i centralne banke više kupuju zlato, Kineska centralna banka, između ostalih, nastavila je s povećanjem svojih zlatnih rezervi, što je dodatno povećalo cijenu zlata. No, monetarno zlato nije kupovala samo Kina, već i Bosna i Hercegovina, odnosno Centralna banka BiH (CBBiH).
CBBiH kupila dvije tone zlata
Centralna banka Bosne i Hercegovine prošle godine povećala je svoje zlatne rezerve kupovinom dodatne dvije tone zlata. Zahvaljujući rastu cijene zlata, trenutna dobit od ove investicije iznosi 21,4 miliona eura. Krajem februara u ukupnim deviznim rezervama CBBiH monetarno zlato iznosilo je oko 3,5 posto i kako su saopćili iz CBBiH ova količina je i najveća količina monetarnog zlata koju je CBBiH ikada od svog osnivanja posjedovala.
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) ima ograničen broj opcija za investiranje svojih deviznih rezervi zbog zakonskih propisa. Iako zlato čini samo mali dio tih rezervi, ono igra važnu ulogu u diverzifikaciji portfolija, smanjujući finansijske i kreditne rizike.
U skladu sa zakonskim okvirom i strategijom banke, procijenjeno je da u 2024. godini postoji mogućnost povećanja udjela zlata u deviznim rezervama. Zato je CBBiH odlučila da kupi dodatne količine zlata.
Cijena zlata dugoročno raste, uz povremene oscilacije, jer investitori sve više ulažu u njega kao sigurno utočište u vrijeme geopolitičkih i ekonomskih nestabilnosti. Trgovinske tenzije i strah od globalne recesije dodatno potiču potražnju za zlatom, što podržava njegovu vrijednost. Kako su poručili iz CBBiH, prenosi Fena,CBBiH pažljivo prati kretanja na finansijskim tržištima te će, kao i do sada, sve buduće odluke donositi na bazi zakonom propisanih ograničenja, kao i svih drugih relevantnih faktora.
Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju januara 2025. godine iznosile su 17,26 milijardi KM, dok je učešće monetarnog zlata u tim rezervama oko 3,5%, što znači da je vrijednost monetarnog zlata u deviznim rezervama iznosila približno 604,1 milion KM. Rast cijene zlata ove godine, samo dodatno utječe na vrijednost monetarnog zlata koje CBBiH posjeduje.
Kako je Forbes BiH ranije objavio, Centralna banka Bosne i Hercegovine, prema dostupnim informacijama, do posljednje kupovine, raspolagala je sa oko tri tone zlata, što ju je prema izvještaju Svjetskog vijeća za zlato od 100 obuhvaćenih zemalja, rangiralo na 100. mjesto po rezervama zlata. Slovenija je držala 91. mjesto (sa zalihama od 3,2 tone), Albanija 90. (sa zalihama od 3,4 tone), dok je Srbija sa 43,6 tona bila na 53. mjestu.
Bosna i Hercegovina je u prosjeku od 2000. do 2024. godine imala 1,54 tonu zlata, gdje je dosegnula najviši nivo od 2,99 tona u prvom kvartalu 2013. i rekordno nisku količinu od 0,00 tona u drugom kvartalu 2000. godine.
Nasljeđe iz SFRJ
Hrvatska je prodala svoje rezerve zlata, dok Sjeverna Makedonija posjeduje oko 6,8 tona rezervi zlata. Prema podacima Ministarstva finansija Crne Gore, zlatne rezerve u ovoj zemlji iznose 38.477,69 unci odnosno 1,197 tona zlata koje danas vrijede skoro 70 miliona eura.
Podsjećamo, Bosna i Hercegovina, formalno-pravno nema zlato, već je to zlato u vlasništvu Centralne banke BiH, koja ga kupuje ili prodaje zavisno od lične procjene, i na te odluke im ne treba saglasnost Ministarstva finansija i trezora ili Vijeća ministara BiH.
BiH je iz sukcesije bivše SFRJ dobila oko 195.000 unci zlata, i to zlato je odmah prodato po tadašnjoj tržišnoj cijeni od 273 dolara po unci, što je donijelo oko 53,5 miliona KM. Nedugo nakon prodaje, cijena zlata je porasla na oko 300 dolara po unci, i da je kojim slučajem odložila svoju raniju prodaju, BiH je mogla zaraditi dodatnih pet miliona KM. 2009. godine, BiH je dobila još 42.360 unci zlata iz sukcesije. Međutim, to zlato je moralo biti prodato, jer je visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo zakon o raspodjeli i korištenju finansijskih sredstava dobijenih sukcesijom.
“Bosna i Hercegovina nema zlato. Zlato je sastavni dio deviznih rezervi i vlasništvo je Centralne banke BiH, koja je investirala u to zlato, i danas ono služi za pokriće konvertibilne marke. BiH je od sukcesije u dva navrata dobila zlato i to prodala, između ostalih, i Centralnoj banci. BiH je mogla držati to zlato, ali ono se vodi kao aktiva i onda se oni toga oslobađaju. To je uradila i Hrvatska, koja isto tako nema zlato – rekao je za “Nezavisne novine” Dragan Kulina, član Upravnog odbora Centralne banke BiH.
Ako ovu količinu zlata stavimo u kontekst 2025. godine i tržišnih cijena, da BiH danas prodaje tih 237.360 unci zlata mogla bi dobiti oko 729 miliona dolara (oko 673 miliona eura) umjesto tadašnjih 53,5 miliona KM iz 2001. i nepoznatog iznosa iz 2009. godine.
Sve navedeno zapravo pokazuje koliko je vremenski faktor bitan kod ulaganja u zlato i da je tadašnja prodaja bila kratkovidna odluka sa aspekta dugoročnog profita.
