Zašto Turska bilježi nagli rast maloljetnih bandi i prijeti li joj latinoamerički scenarij

Početkom novembra 2025. u pritvoru je bilo 4682 maloljetnika, gotovo šest puta više nego u demografski usporedivoj Francuskoj, dok je godinu ranije školu napustilo 218.053 djece, a prosječna dob prvog kontakta s drogom pala je s 15–16 na 14 godina.

U posljednjih 10 godina broj maloljetnika uključenih u kriminal u Turskoj više se nego udvostručio – sa 100.000 na 202.000 mladih ljudi – uz snažno ubrzanje u posljednjih pet godina. Taj je porast naveo sociologa Tunu Kuyucua, profesora na Sveučilištu Boğaziçi, da upozori kako “naglo povećanje nasilnog ponašanja među mladima i stvaranje bandi predstavlja ozbiljan problem koji bi dugoročno mogao dovesti zemlju u situaciju sličnu Brazilu ili Meksiku”, piše Le Monde.

Iako se takva usporedba može činiti pretjeranom, naročito kada je riječ o ubojstvima, gdje Turska i dalje znatno zaostaje za latinoameričkim zemljama, broj alarmantnih pokazatelja ne ulijeva optimizam. Prema podacima Udruge civilnog društva u kaznenom sustavu (CISST), 3. novembra 2025. u pritvoru je bilo 4682 maloljetnika, gotovo šest puta više nego u Francuskoj.

Uz to, tokom školske godine 2023/2024. školu je napustilo 218.053 djece. Istraživanja o konzumaciji droga pokazuju i da korisnici postaju sve mlađi: prosječna dob prvog kontakta s drogom pala je s 15–16 godina 2010. na 14 godina.

Povezanost s politikom

“Postoji cijeli jedan ambijent koji mlade iz siromašnih četvrti, ali ne samo njih, gura prema tome da pokušaju pronaći vlastiti put, umjesto da postanu dio jeftine radne snage u tekstilnim radionicama, koje su najčešće ilegalne i praktički im nametnute“, kaže Güleç, ističući da je nastanak ove nove generacije bandi rezultat dugog i postupnog procesa.

Turska se oduvijek nosila s organiziranim kriminalom, koji se znao prilagoditi političkim i gospodarskim previranjima u zemlji, uz posebnost da su veliki mafijaški šefovi često održavali povlaštene veze s vlašću.

Mladenačke bande, međutim, nastale su na ulicama. Potom su se širile, ponekad vlastitom inicijativom, a ponekad manipulacijom određenih kriminalnih mreža, iz istanbulskih četvrti Yenibosna, Bahçelievler, Şirinevler, Bağcılar i Esenyurt prema politički najosjetljivijim područjima grada, poput Gülsuyua, Okmeydanija, Gazija i 1-Mayısa, gdje su bile prisutne razne ljevičarske organizacije.

U nekoliko tih uporišta ljevice bande su se upuštale u oružane sukobe s političkim skupinama. Smrtno ranjavanje Hasana Fefrita Gedika, 21-godišnjaka koji je 2013. sudjelovao u protestu protiv trgovine drogom u Gülsuyuu, jednom od bastiona istanbulske krajnje ljevice, označilo je prekretnicu u krvavoj povijesti djelovanja tih bandi.

Kamikaze-dronovi

S naglim porastom konzumacije droga, osobito sintetičkih poput bonzaija (sintetičkog kanabinoida) i metamfetamina, nove mladenačke bande uspostavile su vlastite obrasce djelovanja. Regrutirale su maloljetnike iz različitih četvrti putem društvenih mreža, navijačkih skupina i pritvorskih centara.

Ti mladi regruti pružaju vođama bandi posebnu prednost: lakše ih je kontrolisati, a u slučaju suđenja suočavaju se s blažim kaznama zbog statusa maloljetnika. Najčešće raspoređeni na prvim linijama operacija, prema vlastitim riječima korišteni su kao “kamikaze-dronovi”.

“Nekada je u četvrtima postojala snažna solidarnost. Ljudi su razgovarali jedni s drugima”, kaže bivši muhtar (lokalni izabrani dužnosnik) iz Gülsuyua. “Danas su mladi spremni umrijeti. Za njih je ubiti nekoga i otići u zatvor poput medalje”, dodao je.

Za razliku od favela i slamova Latinske Amerike, članove ovih bandi nećete vidjeti kako stoje na ulicama s oružjem u ruci. Drže se po strani, najčešće se kreću motociklima u parovima, nadziru ulice ili sjede u kafićima. Droga se dostavlja nakon narudžbi poslanih putem stranih telefonskih brojeva na aplikacijama poput WhatsAppa ili Signala.

Zabrinjavaju kriminalne moćnike

Kako biste ih prepoznali, potrebno je pažljivo gledati zidove četvrti poput Gazija ili Esenyurta. Tu mladi članovi bandi ispisuju inicijale svojih vođa, slogane ili poruke lojalnosti. Vidljiviji su na internetu, gdje su ovladali komunikacijom.

“Tamo iz daljine prate suparnike, osiguravaju ugovore za atentate i prevoze drogu za velike međunarodne kartele”, kaže Güleç. S druge strane, “neki provode vlastitu verziju ‘pravde’, ovisno o četvrtima iz kojih dolaze”, dodao je.

Članovi bandi tako su protestvovali protiv smjene pojedinih gradonačelnika. Neki od njih navodno su viđeni i na skupovima potpore Ekremu İmamoğluu, istanbulskom gradonačelniku i glavnoj oporbenoj figuri aktuelnoj vlasti, koji je u martu 2025. završio u zatvoru.

Ovisno o socijalnom porijeklu članova i četvrti iz kojih dolaze, njihovi profili na društvenim mrežama ponekad su ispunjeni simbolima alevitske ili kurdske manjine, dok se u drugim dijelovima grada ističu turske zastave.

Za razliku od kriminalnih skupina iz prošlosti, koje se nisu ni trudile davati sebi imena, ove su bande postale izrazito vidljive u Turskoj – toliko da su počele zabrinjavati i neke od bivših kriminalnih moćnika.

Dana 20. prosinca 2025. u Berlinu je oružani napad, za koji se navodno tereti turska banda Dalton, bio usmjeren na vilu jednog turskog poslovnog čovjeka, što je, čini se, šokiralo i dio kriminalnog podzemlja. Već sljedećeg dana na internetu je ponuđena nagrada od 500.000 eura za bilo kakvu informaciju o počiniteljima.