Zašto se Trumpove najavljene tarife nazivaju i “porez na kokoši 2.0”
Američki predsjednik Donald Trump ove sedmice najavljuje povećanje carina na uvozna vozila, gdje SAD imaju veoma visoku tarifnu stopu u jednom segmentu već šest decenija.
Porez na piletinu je carina koju su Sjedinjene Američke Države nametnule 1964. godine na uvezena laka komercijalna vozila i kombije. Prvobitno je bila zamišljena kao privremena mjera, ali se održala do danas, već šest decenija.
Carina je uvedena tokom trgovinskog rata sa Evropom, koji je počeo zbog nesuglasica oko uvoza smrznute piletine. Razlog je to što su NIJemci i Francuzi u to vrIJeme sve više kupovali kokoši od američkih farmera, koji su povećavali obim i naprednijim tehnikama postizali niže cIJene koje su bile nedostižne za evropske farmere. Evropska ekonomska zajednica, prethodnica Evropske komisije, štitila je domaće farmere i ograničavala američki uvoz carinama na piliće.
Američki predsjednik Lyndon Johnson je tada uveo porez od 25% na uvoz lakih komercijalnih vozila i kombija u SAD 1964. kao odgovor na evropske carine. Tarifa je posebno pogodila njemački Volkswagen, čiji su se T2 pickupi dobro prodavali u SAD-u u to vrijeme.
Carinska stopa, koja je postala poznata kao porez na piletinu, na snazi je i danas. Ove sedmice se očekuje da će je sadašnji predsjednik Donald Trump povećati, najavljujući dodatnih 25% carine na sva uvozna vozila u SAD. Američki mediji, međutim, navode tu mjeru, koja postoji već šest decenija, kao dokaz da nema dobitnika u carinama.
Štetno za potrošača
Ta mjera, koja je u početku štitila domaće, američke proizvođače lakih komercijalnih vozila, dugoročno je izobličila tržište. To je značajno poskupilo uvozne pikape, a mera je dala domaćim proizvođačima kao što su Ford, General Motors i Stellantis skoro monopol u ovom segmentu. Čak i danas, gotovo svi pickupi za američko tržište proizvode se u SAD-u. Pomenuti trio proizvođača je prošle godine imao 80 posto tržišnog udjela u ovom segmentu, što im donosi i daleko najveću dobit.
Domaći proizvođači su imali manju konkurenciju, što bi podstaklo inovativnost i cjenovnu konkurentnost. “Tarife su u početku spasile, ali su na kraju zatrpale američku automobilsku industriju”, rekao je nedavno analitičar s Wall Streeta Nicholas Colas. Analitičari koje posljednjih mjeseci citiraju američki mediji slažu se da je ta mjera dovela do brojnih ekonomskih distorzija i strateških prilagođavanja u globalnoj automobilskoj industriji.
Prema online izvorima, neki proizvođači vozila uložili su mnogo truda u izbjegavanje plaćanja tarifa. Navodi se da su Ford i Subaru uvezli kamione iz drugih zemalja kao putnička vozila, za koje su carine niže (za automobile iz EU trenutna carinska stopa u SAD-u je 2,5 posto), a zatim ih u SAD pretvorili u kombije ili laka komercijalna vozila uklanjanjem sjedišta i drugim modifikacijama. Neki drugi proizvođači navodno uvoze visoko oporezovane modele u dijelovima i sklapaju ih u SAD-u.
