Zašto Katar prijeti EU embargom na izvoz prirodnog gasa?

Katarski ministar energetike Saad al-Kaabi poslao je u maju pismo belgijskoj vladi, prenosi Reuters, upozoravajući da bi Katar mogao obustaviti izvoz ukapljenog prirodnog gasa (LNG) Evropskoj uniji zbog evropske Direktive o korporativnoj dužnoj pažnji u pogledu održivosti (CSDDD), koja je stupila na snagu 25. jula. Ova direktiva obavezuje velike kompanije da otklone ekološke štete i kršenja ljudskih prava (poput prisilnog rada) u svojim lancima snabdijevanja ili će se suočiti s novčanim kaznama. Pravila se odnose na sve kompanije, bilo iz EU ili van nje, koje imaju godišnji promet veći od 450 miliona eura, a primjenjivat će se postepeno do 2029. godine, zavisno od veličine kompanije.
Katar, čija ekonomija u velikoj mjeri zavisi od izvoza fosilnih goriva i koji je više puta prozivan zbog iskorištavanja stranih radnika, oštro je reagovao na ovu regulativu. U pomenutom pismu belgijskoj vladi, Al-Kaabi, koji je i predsjednik, izvršni direktor te zamjenik predsjednika državne kompanije QatarEnergy, napisao je da, ukoliko se ne izvrše daljnje izmjene CSDDD-a, „država Katar i QatarEnergy neće imati izbora nego ozbiljno razmotriti alternativna tržišta van EU za naš LNG i druge proizvode“. Također je osporio klimatske ciljeve direktive i potvrdio da Doha ne planira postići neto nultu emisiju u skorije vrijeme.
Prema podacima Američke agencije za energetske informacije (EIA), Katar je među najvećim svjetskim izvoznicima LNG-a, a 2024. je izvozio oko 9,3 milijarde kubnih stopa dnevno kroz Hormuški moreuz. S novim LNG cjevovodima u Siriji i sve bližim odnosima s Pakistanom, Katar ima alternativne izvozne rute, dok Evropa nema mnogo jednako povoljnih opcija. EU bi, kako bi smanjila zavisnost od Rusije i Katara, mogla povećati uvoz LNG-a iz SAD-a ili razmotriti promjenu politike prema nuklearnoj energiji.

Napeti odnosi i prijetnje obustavom isporuke
Ovo nije prvi put da Katar prijeti prekidom isporuke LNG-a Evropi zbog CSDDD-a. Još u decembru 2024. Al-Kaabi je izjavio: „Ako izgubim 5% prihoda odlaskom na evropsko tržište, neću ići na to tržište. Ne blefiram.“ Ukoliko Katar ispuni prijetnje, to bi moglo ozbiljno ugroziti energetsku sigurnost EU, iako bi se dio količina mogao nadomjestiti uvozom iz SAD-a, Nigerije, Alžira i Mozambika. S druge strane, azijski kupci bi mogli izbjegavati katarski LNG zbog zahtjeva za dugoročnim ugovorima i ograničenja preprodaje.
U prvom kvartalu 2024. katarski LNG činio je 9,1% ukupnog uvoza gasa u EU, dok je u prvom kvartalu 2025. taj udio porastao na 10,8%. Godine 2023. QatarEnergy je potpisao višegodišnje ugovore sa Shellom, Enijem i TotalEnergiesom, osiguravajući isporuku gasa Nizozemskoj, Italiji i Francuskoj narednih 27 godina.
Iako Katar javno izražava zabrinutost uglavnom zbog klimatskih odredbi CSDDD-a, njihova reakcija vjerovatno je povezana i sa stalnim kršenjima radnih prava. Tokom priprema za Svjetsko prvenstvo 2022., svijet je svjedočio lošim uslovima u kojima su radili migrantski radnici — neisplaćene plate, prisilni rad, predugi i opasni radni sati. Zvanično je potvrđeno da je umrlo između 400 i 500 radnika, iako su stvarne brojke vjerovatno veće. Prema Global Slavery Indexu 2023, oko 6,8 osoba na 1.000 stanovnika Katara živjelo je u modernom ropstvu.
Komplikacije za EU dodatno pojačava katarska uloga u finansiranju i podržavanju pokreta poput Muslimanskog bratstva, Hamasa, pa čak i održavanju bliskih odnosa s talibanima.
EU između politike i energetike
Evropska unija se sada nalazi između svojih regulatornih principa i realne zavisnosti od uvoznog gasa. Nakon što je Rusija bila jedan od dva najveća snabdjevača LNG-a, a američki LNG ne može u potpunosti pokriti potrebe, EU je u osjetljivoj situaciji. Novi trgovinski sporazum sa SAD-om vrijedan 750 milijardi dolara otvara prostor za veću diversifikaciju snabdijevanja, ali će se EU dugoročno morati strateški okrenuti i prema razvoju nuklearne energije te drugim stabilnim izvorima kako bi smanjila oslanjanje na Katar i Rusiju.
Autor Ariel Cohen , Forbes