Tajni fond koji otvara vrata špijunskim uslugama za britanske startupove više nije toliko tajan

Britanski Nacionalni fond za strateška ulaganja u sigurnost (NSSIF) uložio je 220 miliona funti do 2023. godine u fondove i startupove koji razvijaju tehnologije dvojne namjene – od kvantnih čipova do satelitskih mreža za posmatranje Zemlje. Njihova rješenja koristili su MI5, MI6, GCHQ…

U filmovima o Jamesu Bondu, britanski špijuni koriste eksplozivne hemijske olovke i otrovne cigarete. Danas su špijuni mnogo moderniji – koriste dronove sa vještačkom inteligencijom, posebno šifrovane komunikacijske mreže i kvantne senzore otporne na ometanje signala. Sve ovo može biti finansirano od strane Nacionalnog fonda za strateška ulaganja u sigurnost (NSSIF) – tajnog fonda povezanog sa britanskim obavještajnim agencijama poput GCHQ-a, MI5 i MI6, poznatih iz filmova o Bondu, piše Politico .

Nakon godina rada u pozadini, britanska vlada priprema NSSIF za istaknutiju javnu ulogu, uključujući dodatno povećanje finansiranja od 330 miliona funti u naredne četiri godine. Fond nije želio komentarisati svoj trenutni budžet za Politico, koji nije javno dostupan.

Vlada je u svojoj nedavno objavljenoj Industrijskoj strategiji istakla da će novac ojačati sposobnost fonda da investira u kompanije koje ispunjavaju zahtjeve nacionalne sigurnosti i odbrane, posebno u kontekstu sve veće veze između tehnologije dvojne namjene i nacionalne otpornosti u utrci za tehnološkom superiornošću.

Tehnologija će biti ključna

Istovremeno, fond povećava svoju prisutnost u javnosti, zapošljava službenika za odnose s javnošću i učestvuje u javnim događajima.

Njegov postepeni nastanak usred geopolitičkih tenzija i ubrzanog tehnološkog razvoja nije slučajnost, kažu izvori upoznati s tim pitanjem. Pored toga što odražava rastući konsenzus da će buduće sukobe oblikovati tehnologije poput vještačke inteligencije, to također ukazuje na činjenicu da vojna nadmoć i ekonomski rast sve više zavise od naprednih inovacija.

Fond je osnovan 2018. godine u vrijeme, prema riječima Edmunda Phillipsa , starijeg partnera u fondu, kada se shvatilo da Zapad i demokratija gube svoju tehnološku prednost nad autoritarnim rivalima.

Anthony Finkelstein , bivši glavni naučni savjetnik britanske vlade za nacionalnu sigurnost i stručnjak za kibernetičku sigurnost, došao je na ovu ideju. U razgovoru za Politico, rekao je da ga je inspirisao američki In-Q-Tel, investicioni fond koji razvija nove tehnologije za CIA-u.

Jačanje odbrambenih sposobnosti

Nakon neuspjelog pokušaja stvaranja zajedničkog fonda sa SAD-om i Australijom, NSSIF je osnovan kao zajedničko ulaganje britanske vlade i Britanske poslovne banke pod vodstvom tadašnjeg ministra finansija Phillipa Hammonda .

U dokumentu iz 2020. godine objašnjeno je da NSSIF komercijalno investira u napredne tehnološke kompanije zajedno s drugim investitorima, pružajući takozvani strpljivi kapital i koristeći tehničku stručnost vlade. Ciljevi fonda uključuju ubrzanje razvoja vladinih odbrambenih i sigurnosnih kapaciteta i izgradnju ekosistema tehnologije dvostruke namjene u Velikoj Britaniji.

Fond također ulaže u druge fondove rizičnog kapitala, ali i direktno u startupove koji su ključni za britanske suverene interese. Osim toga, on vodi “radne programe” za brzu izradu prototipova i testiranje tehnologija u državnim tijelima.

U maju je portugalski proizvođač dronova Tekever najavio investiciju od 400 miliona funti u Velikoj Britaniji. Samo šest mjeseci ranije, NSSIF je učestvovao u rundi finansiranja od 70 miliona eura za istu kompaniju.

Do 2023. fond je uložio 220 miliona funti u fondove i startupe koji razvijaju tehnologije dvostrukih namjene – od kvantnih čipova do satelitskih mreža za promatranje Zemlje. Mnogi detalji su tajni, ali kako kaže Finkelstein, “tehnologija uglavnom nije tajna – ono tko koristi, jest”.

Povezivanje kompanija i tajnih službi

Mreža rizičnog kapitala identificira startupove s potencijalom da jednog dana riješe sigurnosni problem Velike Britanije i upućuje ih na NSSIF. Na njihovoj web stranici navedeno je 13 partnerskih fondova s kojima često suinvestira.

Osoblje NSSIF-a, često s iskustvom u Ministarstvu vanjskih poslova i ambasadama, savjetuje sigurnosne službenike o dešavanjima na tržištu. Finkelsteina je na mjestu glavnog naučnog savjetnika naslijedio Alex van Someren iz Amadeus Capital Partnersa, jednog od prvih partnera NSSIF-a u fondovima rizičnog kapitala.

Prema Finkelsteinu, važnije od investicijskog potencijala fonda je njegova sposobnost povezivanja kompanija s državnim institucijama. “Najveći doprinos koji vlada može dati inovacijama je da postane rani korisnik”, rekao je.

Ova saradnja omogućava startupima da razumiju potrebe sigurnosne zajednice i da razvijaju rješenja u dijalogu s njima. Anne Glover , direktorica Amadeus Capitala, naglašava da je „razgovor s korisnikom neprocjenjiv – nagađanje ne pomaže“.

Preduzetnici su zainteresovani

David Sully , bivši diplomata i osnivač kompanije za vještačku inteligenciju Advai, kaže da je investicija NSSIF-a pomogla njegovoj kompaniji da prebrodi “dolinu smrti” – fazu u kojoj startupi propadaju zbog visokih početnih troškova. Steve Brierley , izvršni direktor kvantne kompanije Riverlane, koja je također korisnik fonda, dodaje da je lakši pristup složenim državnim nabavkama ključan za mlade kompanije u osjetljivim sektorima. Ed Wood , potpredsjednik Nu Quantuma, kaže da je podrška NSSIF-a bila transformativna:

„Na prvom sastanku u januaru 2023. godine, rečeno nam je da bi proces investiranja mogao biti ‘bez birokratije’. U početku smo bili skeptični, ali tempo, jasnoća i angažman našeg kontakta iz NSSIF-a brzo su nas uvjerili u suprotno.“ Uloga NSSIF-a raste u vrijeme kada Velika Britanija i njeni saveznici u NATO-u žele ubrzati razvoj najsavremenije tehnologije za odbranu – posebno nakon lekcija iz rata u Ukrajini.

Na sastanku u junu, čelnici NATO-a su se složili da žele “značajno ubrzati usvajanje novih tehnoloških rješenja, idealno u roku od 24 mjeseca”.

Geopolitičke tenzije, uključujući korištenje lanaca snabdijevanja od strane Kine kao oružja i Trumpove trgovinske prijetnje, dodatno su pojačale zabrinutost zbog tehnološkog suvereniteta.

Ovo je dovelo do kulturne promjene u sigurnosnim službama – spoznaje da održavanje tehnološke prednosti zahtijeva aktivno angažovanje privatnog sektora, tvrdi Finkelstein.

S druge strane, tehnološke kompanije su sve otvorenije za saradnju s obavještajnim i odbrambenim institucijama – posebno zbog historijskog povećanja odbrambenog budžeta.

Edmund Phillips iz NSSIF-a kaže da je prije četiri ili pet godina malo poduzetnika željelo raditi u ovom području. „Fokus je bio na klimatskim promjenama, zdravlju… Danas postoji nova generacija poduzetnika koji žele raditi upravo to.“

Ova saradnja će biti ključna za ispunjenje poziva premijera Keira Starmera , koji je najavio da Velika Britanija treba “inovirati ratnim tempom”, uz najavu da će veliki dio povećanog obrambenog budžeta biti usmjeren na najsavremeniju tehnologiju, kao dio velikog Strateškog pregleda obrane.

Autor Borivoje Dokler