Preminuo papa Franjo: Svijet se oprašta od omiljenog poglavara Katoličke crkve
Papa Franjo, duhovni vođa kojeg su milioni katolika širom svijeta voljeli i cijenili, preminuo je jutros u 7:35 u 88. godini života, potvrdio je kardinal Kevin Farrell, vatikanski kamerlengo.
„Biskup Rima, Franjo, vratio se u Očev dom. Čitav njegov život bio je posvećen služenju Gospodinu i Njegovoj crkvi“, izjavio je Farrell.
Papa je u februaru primljen u bolnicu Gemelli zbog ozbiljne respiratorne krize koja je prerasla u obostranu upalu pluća. U bolnici je proveo 38 dana – najduži boravak tokom svoje 12-godišnje papinske službe. Iako je otpušten 23. marta, njegovo zdravlje se nije u potpunosti oporavilo. Posljednji put se javnosti obratio na Uskrs, kada je s prozora kratko pozdravio vjernike okupljene na Trgu svetog Petra.
I u posljednjim danima života ostao je vjeran služenju – posjetio je zatvorenike u rimskom zatvoru Regina Coeli, a samo sedmicu ranije u jednostavnom odijelu obišao je i baziliku svetog Petra, piše Guardian.
Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Buenos Airesu 1936. godine, izabran je za poglavara Katoličke crkve 2013. godine, kao prvi papa iz Latinske Amerike i prvi isusovac na toj poziciji. Njegov stil bio je skroman i blizak narodu – odustao je od luksuznih papinskih apartmana, koristio javni prijevoz i sam plaćao hotelski račun nakon izbora za papu.
Bio je poznat po svojoj bliskosti s običnim ljudima, posebno siromašnima i marginaliziranima. Govorio je protiv društvene nepravde, pohlepe i klimatskih promjena. Kapitalizam bez kontrole nazvao je „đavoljim izmetom“, a bogate zemlje pozvao da vrate svoj „društveni dug“ prema siromašnima.
U jednom od svojih najpoznatijih gesta solidarnosti, nakon posjete izbjegličkom kampu na grčkom ostrvu Lezbos, u Vatikan je poveo 12 sirijskih izbjeglica. Tokom svog papinstva često je ukazivao i na problem trgovine ljudima, modernog ropstva i položaja zatvorenika.
Papa se također morao suočiti s ozbiljnom krizom seksualnog zlostavljanja unutar crkve. Iako je isprva bio kritiziran zbog spore reakcije, kasnije je pokrenuo važne reforme, uključujući obavezu svećenika i redovnika da prijave zlostavljanja i zaštitu zviždača.
Njegova smrt vjerovatno će pojačati napetosti unutar Vatikana, gdje se konzervativne struje nadaju povratku tradicionalnijem smjeru. Među imenima koja se spominju kao potencijalni nasljednici su kardinal Matteo Zuppi, državni sekretar Vatikana Pietro Parolin, te filipinski kardinal Luis Antonio Tagle.
“Ko sam ja da sudim”
Poznat po rečenici „Ko sam ja da sudim?“ u kontekstu homoseksualnosti, Papa Franjo je često pokazivao razumijevanje i suosjećanje prema savremenim društvenim pitanjima, iako nije odstupao od osnovnih katoličkih učenja o braku, kontracepciji i abortusu.
Tokom putovanja širom svijeta dočekivan je kao zvijezda – često okružen hiljadama, pa i milionima vjernika. Posebno je inspirisao mlade, pozivajući ih da odbace konzumerizam i zavisnost o tehnologiji. „Sreća nije aplikacija koju možete skinuti na telefon“, poručio je katoličkoj omladini 2016. godine.
Uprkos ranijim zdravstvenim problemima, uključujući uklanjanje dijela pluća u mladosti, Papa je ostao aktivan do posljednjih godina života. U julu 2021. podvrgnut je operaciji debelog crijeva, a 2023. ponovno je bio hospitaliziran zbog bronhitisa.
Sada, kada se Katolička crkva sprema na izbor novog poglavara – 268. po redu – ostaje pitanje hoće li nasljednik nastaviti putem reformi koje je Franjo započeo. Kardinali iz cijelog svijeta okupit će se u Rimu na konklavi, koja bi trebala započeti unutar 15 do 20 dana.
