Pomorski koridor kao dašak nade za napaćenu enklavu: Prvi brod sa 200 tona hrane i vode isplovio je danas iz kiparske luke

Dugih pet mjeseci je prošlo od prijedloga kiparskog predsjednika Nikosa Christodoulidesa da se stvori pomorski koridor za dopremu pomoći u Gazu brodovima. Službeni pristanak za realizaciju ovog prijedloga Izrael je dao u decembru prošle godine, ali od tada, pa sve do 7.marta ove godine, kada je tokom svog govora o stanju nacije predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden najavio provedbu ove inicijative, o pomorskom koridoru nije bilo mnogo riječi ni u medijima niti za političkim govornicama. danas je pomorski koridor ponovo u žiži javnosti. Iz luke Larnaca na Kipru, ovog utorka je isplovio prvi brod sa 200 tona humanitarne pomoći.

Mislili smo da će biti nemoguća misija

Brod sa gotovo 200 tona hrane za Gazu predstavlja pilot projekt otvaranja novog pomorskog puta za pomoć stanovništvu na rubu gladi. Misiju, koju većinom financiraju Ujedinjeni Arapski Emirati, organizira američka humanitarna organizacija World Central Kitchen (WCK), dok je španska humanitarna organizacija Proactiva Open Arms osigurala brod.

“Otišli su”, kazala je za Laura Lanuza iz španske humanitarne organizacije Open Arms, koja upravlja brodom, prisjećajući se kako su u početku, kada su stigli na Kipar, mislili da će sve ovo biti nemoguća misija.

Partner Open Armsa je američka humanitarna organizacija World Central Kitchen, koja je već prisutna u Gazi i koja mora primiti pomoć i distribuirati je.

“Pomoć poslana za Gazu uključuje rižu, brašno, mahunarke, konzervirano povrće i proteine. Naš tim za pomoć radi na slanju što više čamaca s pomoći”, objavili su iz World Central Kitchena na svom X nalogu.

Očekuje se da će brod koji plovi pod španskom zastavom večeras ili u srijedu stići do luke u Gazi. Dok su evropski političari pozdravili isplovljavanje broda, SAD su poručile da će pomoći pomorski koridor izgradnjom “privremenog pristaništa” na obali Gaze za prihvat humanitarne pomoći. Ono što bi sada mogao biti veliki izazov tiče se veličine same luke u gazi, koja je premalena da bi u nju pristajali veliki teretnjaci.

Međutim, pomorski koridor je u ovom trenutku slamka spasa za napaćeni narod Gaze, jer jedina ruta pomoći u ratom razorenu obalnu enklavu prolazi kopnom iz Egipta u Rafi, ali ona je nedovoljna. Prema izjavama iz UN-a vlasti Izraela nastoje usporiti, spriječiti ulazak kamiona pomoći, što se može vidjeti i iz evidencije podataka ove međuvladina organizacija koja između ostalog, ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti kao i razvijanje prijateljskih odnosa među narodima, da je od kraja februara do trećeg dana marta u pojas Gaze ušlo manje od 1000 kamiona pomoći, što je minoran broj od potrebnih 500 kamina na dnevnoj bazi.

Brodovima može stići 500 puta više pomoći

Harry Tzimitras, direktor Instituta za istraživanje mira Oslo Cipar Center u oktobru prošle godine upozorio je kako se prijelaz u Rafi koristi za prolaz oko 100 kamiona dnevno, dok vlada potreba za njih 400, što se ne može realizirati jer skeneri nisu nadograđeni i mogu se nositi s ograničenim brojem provjera na punktu.

Zbog svega navedenog postojao je diplomatski pritisak da se koriste brodovi jer bi oni mogli dostaviti 500 puta više pomoći nego kamioni. Izraelski ambasador na Kipru Oren Anolik nazvao ga je “pozitivnom inicijativom”, ali i upozorio da je mnogo detalje u tom pogledu koje treba riješiti. Egipat se također nije protivio prijedlogu.

Evropska komisija, Evropska investicijska banka i zemlje Zaljeva obratile su se Kipru kako bi pomogle u financiranju projekta, dok su druge, poput Grčke i Nizozemske, ponudile praktičnu pomoć. Nakon opsežnih priprema kiparski ministar vanjskih poslova Constantinos Kombos otputovao je prošle godine sa saradnicima u Izrael kako bi izložio plan distribuiranja humanitarne pomoći.

Kiparski prijedlog je podrazumijevao da se međunarodna pomoć za pojas Gaze skladišti u luci Larnaca jer je udaljena samo 210 nautičkih milja od ratom pogođene Gaze, a osim toga, Kipar je Gazi najbliža zemlja EU.

Prvi, način dopremanja pomoći podrazumijevao je da Izrael pristane na prekid vatre pa da se pomoć distribuira u blizini Gaze velikim teretnim brodom, a potom čamcima distriburia dalje do pojasa Gaze, drugi, da se izgradi plutajuća platforma za istovar kontejnera humanitarne pomoći i posljednji da se izgradi zatvorena luka u tom području, dok bi pakete pomoći koji stižu mogli distribuirati Ujedinjeni narodi koristeći svoju logističku mrežu.

Svijet sada čeka šta će se desiti sa prvim brodom koji iz kiparske luke plovi prema Gazi, a sve se glasnije može čuti, da bi ovaj pomorski koridor mogao biti dobra opcija za korištenje u periodu nakon završetka rata, aročito tokom obnove Gaze.