OrbaniZacija Balkana: Trumpova nova uloga u Jugoistočnoj Evropi ipak možda nije bezazlena
Tokom prošlog Trumpovog mandata, Orban je uživao povlašten položaj, jer su obje administracije dijelile stavove o antimigrantskoj politici, skepticizmu prema multilateralnim institucijama i afirmaciji nacionalnog suvereniteta nad globalnim vrijednostima.
Viktor Orban nije samo nacionalni lider Mađarske; on je ključni igrač u globalnim političkim igrama koje direktno utiču na Zapadni Balkan. Njegovo savezništvo s Trumpom otvara vrata za nove geopolitičke izazove u regionu, jer bi povratak američkog predsjednika sklonog izolacionizmu mogao ostaviti Balkan pod većim utjecajem Moskve i desničarskih lidera. U vremenu kada regija pokušava pronaći stabilnost i integraciju u EU, Orbanov upliv dodatno komplikuje put ka miru i demokratskoj konsolidaciji.
Viktor Orban, premijer Mađarske, poznat je kao simbol neliberalnog autoritarizma unutar Evropske unije. Njegova vladavina, zasnovana na nacionalizmu, autoritarnosti i pragmatičnim savezništvima, posebno s desničarskim liderima poput Milorada Dodika i Aleksandra Vučića, ima duboke posljedice za Zapadni Balkan. Ova povezanost s regijom nije samo ideološka već i geopolitička, jer Orban predstavlja ključnu kariku u prenošenju ruskog utjecaja na jugoistok Evrope.
Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću mogao bi značajno uticati na političke i ekonomske odnose zemalja Balkana sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Za zemlje Balkana, to bi moglo značiti manju pažnju na pitanja demokratizacije i vladavine prava, a veću fokusiranost na geopolitičke prioritete poput smanjenja uticaja Rusije i Kine u regionu. Trumpova pobjeda također bi mogla promijeniti pristup SAD-a prema evropskim integracijama balkanskih zemalja, s obzirom na njegovu raniju skeptičnost prema Evropskoj uniji.
Međutim, nije izvjesno kako bi njegova potencijalna nova administracija balansirala između tradicionalnih saveznika u regionu i novih političkih realnosti. Ključno pitanje ostaje: hoće li Trump ponovo staviti Balkan u fokus svoje vanjske politike, ili će region ostati na marginama američkih interesa?
“Stari saveznici”
Odnosi između Donalda Trumpa i mađarskog premijera Viktora Orbana obilježeni su međusobnim uvažavanjem i sličnim političkim vizijama, posebno kada je riječ o nacionalnom suverenitetu, migracijama i skepticizmu prema globalnim institucijama. Orban je bio jedan od prvih evropskih lidera koji je otvoreno podržao Trumpovu predsjedničku kandidaturu 2016. godine, nazivajući ga “najboljim izborom za Evropu i Mađarsku.”
Za vrijeme Trumpovog mandata, odnosi između Mađarske i SAD-a su se poboljšali u poređenju s prethodnim administracijama, koje su često kritikovale Orbana zbog kršenja demokratskih normi i slobode medija. Trump je Orbana nazivao “jakim liderom” i pokazivao razumijevanje za njegovu tvrdokornu politiku prema migrantima i fokus na očuvanje nacionalnog identiteta.
Orbana i Trumpa povezuje i otpor prema multilateralizmu te težnja za jačanjem bilateralnih odnosa, zaobilazeći tradicionalne okvire Evropske unije i međunarodnih organizacija. Orban je u Trumpu vidio saveznika u promovisanju desničarskih politika i izazivanju liberalnih normi koje dominiraju zapadnom politikom.
Međutim, Trumpov odlazak iz Bijele kuće doveo je do promjene u američkom stavu prema Mađarskoj, s administracijom Joea Bidena koja je ponovo otvorila pitanja vladavine prava i ljudskih prava u ovoj zemlji. Sada kada se Trump vraća na mjesto predsjednika, postoji velika vjerovatnoća da će se partnerstvo između njega i Orbana ponovo intenzivirati, što bi moglo dodatno uticati na odnose Mađarske s Evropskom unijom i susjednim državama.
No, ruski uticaj na zemlje zapadnog Balkana i dalje teče u vidu krajnje desničarskog mađarskog premijera, Viktora Orbana, koji je, kako je tvrditi prema analizama stanaka koje je u posljednje vrijeme imao s predsjednikom Republike Srpske, Miloradom Dodikom, kao i predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem, nemoguće zanemariti. No, ovakva jaka veza koju Kremlj uživa u Europi, temelji se na snažnim zajedničkim interesima koje Orban, Dodik i Vučić pak dijele unutar svojih interesnih grupa.
Ko je Viktor Orban?
Viktor Orban, glasan zagovornik onoga što sam naziva “neliberalnim” oblikom vladavine, korača daleko i od onoga što bi demokratski sistem jedne članice Europske Unije trebao izgledati. Nepoželjan u Briselu, ali neophodan. Prijatelj Aleksandra Vučića, zagovornik politike Vladimira Putina. Omiljen u Trumpovim krugovima. Orban nije uvijek bio poznat kao ultra-desničar, njegova metamorfoza u konzervativca dogodila se 90-tih godina.
Orban je svoju političku transformaciju započeo 90-ih godina, prelaskom iz liberalne u desničarsku retoriku, a dolazak na vlast 2010. godine omogućio mu je da redefinira Mađarsku kao državu koja prkosi demokratskim normama EU-a. Njegovi bliski odnosi s Dodikom, čije se političke aktivnosti često preklapaju s interesima Kremlja, te Vučićem, liderom Srbije, oslikavaju Orbanovu viziju Balkana kao tampon-zone između Rusije i Zapada.
Šta bi Trumpov povratak značio za Zapadni Balkan?
Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću mogao bi dodatno osnažiti Orbana i njegove saveznike na Zapadnom Balkanu. Trumpov neintervencionizam i ignorisanje tradicionalnih evropskih saveza često su omogućavali jačanje desničarskih lidera širom svijeta. U tom kontekstu, Orban bi mogao postati most za intenziviranje ruskog utjecaja u regionu kroz političke i ekonomske veze s Dodikom i Vučićem.
Trumpova administracija, fokusirana na unutrašnje interese SAD-a, vjerovatno bi dala više prostora lokalnim akterima poput Orbana da oblikuju politiku Balkana. Ovakav scenarij mogao bi imati destabilizirajuće posljedice za regiju, posebno s obzirom na to da Orban i njegovi saveznici već godinama narušavaju demokratske procese, podstiču etničke podjele i ometaju euroatlantske integracije.
Orbanova kontrola nad EUFOR-ovim mandatom u Bosni i Hercegovini dodatno osnažuje ovu dinamiku. Njegovo približavanje Dodiku, koji se otvoreno protivi državnom suverenitetu BiH, kao i Vučiću, čija politika balansira između EU i Rusije, oslikava strategiju usklađivanja desničarskih interesa u korist destabilizacije Balkana i širenja ruskog utjecaja.
Da li će Zapad konačno odlučno odgovoriti na sva pitanja kako bi spriječio daljnju destabilizaciju Balkana i očuvao demokratske procese?
