Okončanje višegodišnjeg spora: Potpisan nalog za isplatu po presudi u slučaju Viaduct
Slučaj Viaduct dolazi u završnu fazu kada bi konačno trebala biti stavljena tačka. Kako je objavio Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, potpisao je naloge za isplatu po pravosnažnoj arbitražnoj presudi u slučaju Viaduct – presudi koju su, kako je kazao, drugi mjesecima odbijali izvršiti.
„Jedan nalog je u iznosu od 51.388.046,69 eura, dok je drugi u iznosu od 6.024.881,66 američkih dolara, što čini ukupno 110.688.333 KM. Dok su se institucije Republike Srpske povlačile i skrivale iza procedura, dug je rastao, kamate se gomilale, a odgovornost prenosila na državu“, napisao je Hasanović na svom LinkedInu dodajući kako se presude ne komentarišu već se izvršavaju i da se zakon ne bira već primjenjuje.
„Odgađanje više nije opcija“, kazao je.
Isplata se, pojasnio je, ne vrši iz budžeta institucija BiH niti ide na štetu radnika, penzionera ili javnih službi.
Odakle su sredstva izdvojena
„Sredstva su izdvojena iz rezerve za poravnanje prihoda od putarina iz udjela RS-a, kako je propisano Odlukom visokog predstavnika. Transfer se vrši preko Centralne banke BiH, putem Deutsche Bank kao korespodentne banke, na račun otvoren u Bank of America – uz sve prateće međunarodne kontrole. Za one koji pokušavaju osporiti ovu isplatu pozivajući se na „Kanarska ostrva“ – račun se nalazi na Džersiju, britanskoj krunskoj teritoriji, pod jurisdikcijom Ujedinjenog Kraljevstva, u punoj usklađenosti sa svim međunarodnim standardima (AML/CFT)“, naglasio je.
Viaduct, dodao je nije političko pitanje – to je pravna obaveza. I država koja ne izvršava pravne obaveze – prestaje biti država.
Podsjećamo, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, 17. jula ove godine, iskoristio je Bonske ovlasti te je donio odluku da se isplati dug prema slovenačkoj firmi Viaduct.
Razlog zašto je isplatu odobrio zamjenik ministra je taj što je to odbio učiniti ministar finansija i trezora Srđan Amidžić, a u skladu s odlukom visokog predstavnika da u slučaju da to ne učini ministar, isplatu je dužan potpisati njegov zamjenik.
Nagomilani dug koji je uključio i kamate koje su dnevno iznosile oko 9.000 eura, posljedica je neizvršavanja arbitražne presude.
Šta je dovelo do spora
Spor je pokrenut jer je Vlada Republike Srpske 2012. godine jednostrano raskinula ugovor o koncesiji, koji je ranije potpisan sa zajedničkim preduzećem “HE Vrbas”, u kojem je Viaduct bio većinski vlasnik. Ugovor je predviđao izgradnju dvije hidroelektrane (Banja Luka-Niska i Krupa-Niska), ali je raskinut s obrazloženjem da koncesionar nije ispunio ugovorne obaveze.
Viaduct je tvrdio da je taj potez bio nezakonit i proizvoljan, te da predstavlja kršenje Sporazuma između BiH i Slovenije o međusobnoj zaštiti investicija, jer im je uskraćena mogućnost realizacije višemilionske investicije bez pravične naknade.
Kao rezultat, Viaduct je pokrenuo zahtjev za arbitražu sa BiH pred ICSID-om u Washingtonu,tražeći odštetu zbog izgubljene investicije, a BiH je tužena jer je, po međunarodnom pravu, države su međunarodnopravni subjekti, a ne entiteti.
