Odakle će srbijanska vlast izvući milijarde eura za kupovinu novih Rafalea?

Iza kulisa nedavne posjete francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Beogradu i ugovora za kupovinu borbenih zrakopolova Rafalea vrijednog 2,7 milijardi eura u cilju jačanja borbene flote zračnih snaga Srbije, ostala je priča o utjecaju ovog pothvata na srpske javne financije, piše Forbes Srbija.

Prva tranša od 420 milijuna eura trebalo bi uskoro biti plaćena. Stanje u proračunu Republike Srbije nije alarmantno. Prema podacima Ministarstva financija, zaključno s kolovozom, budžet ima suficit nešto veći od 70 milijardi dinara, odnosno 596,76 milijuna eura.

Iz toga bi se moglo zaključiti da ima novaca za nonšalantnu isplatu računa za francuske avione. Pogotovo što će se tih 2,7 milijardi eura podijeliti na šest-sedam jednakih tranši u narednih isto toliko godina.

Forbes Srbija istraživao je, međutim, je li to baš tako lako? Iz kojih sredstava će avioni biti plaćeni? Kako će ovaj najnoviji u nizu državnih troškova zaista utjecati na javne financije? Kako utječe na stanje u državnom proračunu, a kako na javni dug koji se dramatično povećava?

Financiranje iz kredita?

Javnost u Srbiji nije vidjela ugovor potpisan s kompanijom Dassault, proizvođačem Rafalea, pa nije poznato je li način financiranja dio tog ugovora. Također, ne zna se ni je li dogovoren kredit neke francuske banke ili same francuske države kojim bi Srbija financirala kupovinu aviona.

„Svejedno, čak i da je tako, jasno je da će se nabava aviona financirati iz deficita“, kaže za Forbes Srbija Milojko Arsić, profesor s Ekonomskog fakulteta.

On objašnjava da nema velike razlike između kredita koji bi osigurala Francuska i da se ova potrošnja financira iz budžeta.

„Suština je nepromijenjena. Srbija ima budžetski deficit, odnosno imat će ga na kraju godine. Taj deficit se financira iz zaduživanja i vjerojatno će se i nabava aviona tako financirati. Je li kredit samo za avione ili je riječ o kreditu za financiranje deficita – ne čini nikakvu suštinsku razliku“, dodaje Arsić.

Država ima fond za crne dane

I Arsić i sugovornik Forbesa Srbija blizak Ministarstvu financija kažu da postoje i naznake da će se avioni plaćati iz depozita kojim se država u posljednje vrijeme hvali.

I budući da se ta hvala može pogrešno protumačiti kao da država ima neki višak novca na računu, točnije ostvaruje suficit, istine radi, situacija je sljedeća.

Srbija je od 2019. do danas uzela kredite u vrijednosti od 14,2 milijarde eura, objašnjava Arsić. To je za oko pet milijardi eura više od deficita koji je napravila u istom tom razdoblju.

Drugim riječima, ima tih pet milijardi eura koje čuva za „crne dane“, ali nije ih ostvarila tako što je više prihodovala nego trošila. Oni su osigurani iz zajmova koje ćemo morati vraćati. I to iz zajmova koji su uzimani u trenutku pogoršanja situacije na međunarodnom tržištu novca. Vraćanje tih dugova bit će skuplje nego što bi bilo da je novac uziman prije inflacije ili sljedećih godina kada se očekuje smirivanje cijena, a time i smanjenje kamata.

Misterij depozita

Zašto je država to učinila, teško je dokučiti. Naši sugovornici kažu da je očito riječ o procjeni da bi se situacija na međunarodnom tržištu mogla toliko pogoršati da presuše izvori financiranja deficita Srbije.

Spekulacije su razne. Od onih da je vlast strahovala od političkih posljedica pogoršanja odnosa sa Zapadom, što se sada preokrenulo. Do toga da su se bojali da bi javne financije mogle postati nepoželjna mladenka za međunarodne kreditore. Zbog tog straha, pohitali su položiti nekoliko milijardi eura kako bi izbjegli neku novu krizu javnih financija.

„S čisto ekonomskog aspekta to jest problematična odluka. Problematična je jer je donesena u situaciji pogoršanih uvjeta na tržištu i nije besplatna. Naprotiv, prilično ćemo skupo platiti te zajmove. S druge strane, moguće je da donositelji odluka znaju stvari koje mi ne znamo. I da je ta odluka bila ispravna kada se sagleda šira slika“, kaže Arsić.

On, ipak, upozorava da je riječ o novcu poreznih obveznika i čak da postoje čvrsti argumenti, takve odluke ne bi trebalo donositi u potpunoj tajnosti.

Javne financije

Sugovornici Forbesa Srbija vjeruju da će država financirati avione iz deficita, odnosno iz tekućih prihoda. Procjene su da će taj trošak povećati proračunski deficit za oko 0,6 posto, ali nema bojazni da bi to moglo značajno pogoršati stanje javnih financija.

„Vlada je odlučila suspendirati fiskalna pravila do 2029. godine, najavila je povećanje deficita i taj trošak se uklapa u tu sliku. Čini mi se da je trenutak dobro odabran. Ni MMF, izvjesno, neće imati prigovore na ovo zaduživanje“, kaže sugovornik upućen u javne financije.

Prostora za zaduživanje ima. Srbija može pribaviti novac za financiranje deficita kako na međunarodnom financijskom tržištu, tako i kod domaćih banaka. Uostalom, to potvrđuju i nedavno odobreni krediti u dinarima za neke prometne pravce.

Utjecaj na proračun

Izolirano promatrano, kaže Milojko Arsić, tih oko 400 milijuna eura godišnje ne bi trebalo predstavljati problem za javne financije. Čak ni za razinu javnog duga, odnosno za njegov udio u BDP-u.

Ipak, naglašava on, država paralelno s ovim već priprema veliki investicijski pothvat vrijedan više od 18 milijardi eura. Veći dio tog novca morat će posuditi.

„Najavljuju se i povećanja plaća i mirovina. Drugim riječima, rashodi se samo povećavaju, a to se mora odraziti na proračun. Ili kroz povećanje poreza ili kroz povećanje proračunskog deficita“, kaže naš sugovornik.

Zaključuje da, ukoliko uspiju održati proračunski deficit na gornjoj granici od 2,5 posto vrijednosti BDP-a, stanje u javnim financijama bilo bi održivo. Unatoč činjenici da se tempo zaduživanja u apsolutnim iznosima prilično ubrzao, a to zahtijeva sve više novca iz proračuna za redovno servisiranje.

(Autorica teksta je Petrica Đaković, a tekst je objavljen na Forbes Srbija.)