Njemačka poriče da je prestala da odobrava nove dozvole za izvoz oružja Izraelu
Reuters izvještava da je Njemačka obustavila nove dozvole za izvoz “ratnog oružja” u Izrael dok je njemačka vlada odbila pravne sporove.
Pozivajući se na podatke njemačkog ministarstva ekonomije i izvora bliskog njemu, Reuters je izvijestio da su dozvole za “ratno oružje” Izraelu iznosile samo 36.150 dolara u 2024. godini, a da je ukupan izvoz oružja pao na 16,1 milion dolara.
U 2023, izvoz oružja, uključujući vojnu opremu i ratno oružje, iznosio je 363,5 miliona dolara – što je 10 puta više u odnosu na 2022.
Prema izvještaju, Njemačka je “prestala raditi na odobravanju dozvola za izvoz oružja u Izrael dok se ne riješe pravni slučajevi koji tvrde da je takav izvoz iz Njemačke prekršio humanitarno pravo”.
Međutim, u četvrtak uveče, portparol Ministarstva ekonomije rekao je novinskoj agenciji DPA: “Ne postoji zabrana izvoza oružja u Izrael i neće biti zabrane.”
Njemačka se trenutno suočava s dva predmeta, jednim pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) i jednim koji je pokrenuo Evropski centar za ustavna i ljudska prava (ECCHR).
U martu ove godine, Nikaragva je zvanično podnijela zahtjev ICJ-u protiv Njemačke, optužujući tu zemlju da nije spriječila genocid nad Palestincima u Gazi, kao i da je “doprinijela počinjenju genocida”.
U svom zahtjevu, Nikaragva je zatražila od ICJ-a da izjavi da Njemačka nije ispunila svoje obaveze prema Konvenciji o genocidu da spriječi genocid u Gazi, pružanjem podrške Izraelu i smanjenjem finansiranja UN-ove Agencije za pomoć i rad za palestinske izbjeglice (Unrwa) .
U zahtjevu se od suda traži da “presudi i proglasi” da je Njemačka prekršila međunarodno humanitarno pravo, uključujući svoje obaveze prema Ženevskim konvencijama iz 1949. i njihovim Dodatnim protokolima iz 1977. godine.
Tokom dvodnevnog saslušanja , Nikaragva je optužila Njemačku za “omogućavanje počinjenja genocida”, zahtijevajući od suda da uvede hitne mjere za zaustavljanje njemačkog izvoza oružja u Izrael i vraćanje finansiranja za Unrwa .
Njemačka je odbacila optužbe, ali je ICJ odbio njemački zahtjev da se odbaci slučaj Nikaragve.
ECCHR je podnio tužbu u Berlinu u aprilu ove godine tražeći da suspenduje izvozne dozvole koje je izdala njemačka vlada za isporuke oružja Izraelu.
Tužba je u ime pet Palestinaca koji žive u Pojasu Gaze čiji su članovi porodice ubijeni tokom izraelskih raketnih napada.
U svojoj odbrani od tužbe ECCHR-a, izvor iz njemačke vlade rekao je Reutersu da nije izvozila nikakvo “ratno oružje” ni pod kakvom licencom u Izrael od napada Hamasa na južni Izrael 7. oktobra, osim rezervnih dijelova za dugoročne ugovore.
Efekt talasanja
Nijedna presuda nije donesena u slučaju ICJ-a, ali su pravni izazovi izazvali talase širom Evrope.
Početkom septembra, Velika Britanija je suspendovala 30 dozvola za izvoz oružja u Izrael nakon revizije pod novom laburističkom vladom koja je utvrdila da je oružje britanske proizvodnje možda korišteno u suprotnosti s međunarodnim humanitarnim pravom u Gazi .
Suspenzija, koju je najavio ministar vanjskih poslova David Lammy u parlamentu, pokriva komponente za druge tipove vojnih aviona, uključujući borbene avione, helikoptere i dronove. Oko 320 drugih dozvola, uključujući i predmete za civilnu upotrebu, ostaje na snazi.
U februaru je sud u Nizozemskoj naredio zemlji da obustavi sav izvoz komponenti za borbene avione F-35 zbog zabrinutosti da bi se mogli koristiti protiv civila u Gazi.
Još jedan pravni izazov koji je izazvao trvenja između američkih saveznika bio je pokušaj Međunarodnog krivičnog suda da traži naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i izraelskog ministra odbrane Yoava Gallanta.
U julu je Middle East Eye izvijestio da SAD lobira kod nove laburističke vlade Velike Britanije da ne odustane od pravnog osporavanja Međunarodnog krivičnog suda (ICC) tražeći naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog ministra odbrane.
Međutim, britanska vlada je poništila svoje protivljenje zahtjevima MKS-a za nalogom protiv Netanyahua i Yoava Gallanta krajem jula.
„Bili smo vrlo jasni u pogledu važnosti vladavine prava i nezavisnosti sudova kako na domaćem tako i na međunarodnom planu“, rekao je tada portparol premijera Keira Starmera.
“I naš stav o ovom procesu je da je na sudovima i tužiocima da odlučuju i zato nismo iznijeli planove koje je iznijela prethodna vlada”, rekao je portparol.
MKS do sada nije odobrio nalog tužioca Karima Khana.
