Najstroža zabrana: Djeca mlađa od 16 godina u Australiji neće imati pristup društvenim mrežama – je li vrijeme da primjer slijede i druge zemlje?

Australija se priprema da uvede jedno od najstrožih starosnih ograničenja u svijetu kada je riječ o zaštiti djece na društvenim mrežama. Plan Vlade je zabraniti mlađima od 16 godina pristup platformama poput Facebook-a i TikTok-a. Obraćajući se novinarima na press konferenciji, premijer Australije Anthony Albanese i ministrica komunikacija Michelle Rowland detaljno su pojasnili način na koji će ograničiti pristup društvenim medijima za djecu i tinejdžere, dopuštajući ga samo onima od 16 godina ili starijima.

“Ovo je za mame i tate. Oni su, poput mene, zabrinuti za sigurnost naše djece na internetu. Želim da australske porodice znaju da vam vlada čuva leđa”, kazao je Albanese dodajući da je glavni cilj zabrane ublažavanje “štete” koju društveni mediji nanose australskoj djeci.

Jednogodišnji rok za tehnološke kompanije

Najavljeni zakoni, koji će biti predstavljeni parlamentu krajem novembra, biće među najstrožim regulativama na globalnom nivou usmjerenim ka zaštiti ove populacije. Albaneze je naglasio da je ovo mjera za sve roditelje, ističući kako su društvene mreže “naštetile mladima” i da je vrijeme za promjene.

U planu je jednogodišnji rok za tehnološke platforme da prilagode sisteme za verifikaciju starosti i implementiraju ovu zabranu. Albaneze je jasno poručio da će odgovornost ležati na društvenim mrežama, a ne na roditeljima i da će tehnološki giganti snositi odgovornost za sprovođenje ove granice starosti, te se suočiti sa visokim kaznama ako regulatori primijete da mladi korisnici uspijevaju da zaobiđu pravila.

“Obaveza će biti na društvenim mrežama da pokažu da preduzimaju razumne korake kako bi spriječile pristup”, rekao je Albanese, ističući ovu reformu kao “vodeću u svijetu”.

Meta, matična kompanija Facebook-a i Instagram-a, izjavila je da će “poštovati sva starosna ograničenja koja vlada želi da uvede”, međutim, Antigone Davis, direktorica za bezbjednost Mete, izjavila je da bi Australija trebalo pažljivo da razmotri kako će sprovesti ove restrikcije, upozorivši da loše osmišljeni zakoni “rizikuju stvaranje iluzije da smo preduzeli mjere, ali da tinejdžeri i roditelji neće biti u boljoj situaciji”.

Ovim povodom se oglasio i Snapchat, pozivajući se na izjavu industrijskog tijela DIGI, koje je upozorilo da bi zabrana mogla spriječiti tinejdžere u pristupu “podršci za mentalno zdravlje”.

“Kupanje nosi rizike, ali ne zabranjujemo mladima dolazak na plažu, učimo ih plivati ​​između zastava”, rekla je glasnogovornica DIGI-ja. S druge strane, TikTok je rekao da u ovoj fazi nema šta dodati.

Ministrica komunikacija Michelle Rowland izjavila je da društvene mreže stalno “iznevjeravaju” svoje obaveze.
“Društvene mreže su upozorene. Moraju da obezbijede da njihove prakse postanu bezbjednije”, rekla je ona novinarima na konferenciji za medije, te najavila da će kompanije poput Instagram-a, Facebook-a, TikTok-a i platforme X Elona Muska biti finansijski kažnjene ako prekrše zakone. Dok nije precizirala visinu kazni, nagovijestila je da kazne od 600.000 dolara nisu dovoljne za kompanije koje zarađuju milijarde godišnje.

Kako će se zabrana provesti u praksi?

Podsjećamo, ova inicijativa dio je šireg napora Australije da pojača nadzor nad tehnološkim gigantima, uključujući nedavno uvedene zakone protiv širenja dezinformacija i zabranu deljenja “deepfake” sadržaja bez pristanka.

Kako piše AFP, Australija je posljednjih godina pojačala napore da regulira tehnološke divove. Nacrt zakona o “borbi protiv dezinformacija” uveden je ranije ove godine, u kojem se navode široke ovlasti za kažnjavanje tehnoloških firmi za kršenje sigurnosnih obaveza na internetu. Također je krenuo u zabranu dijeljenja takozvane “deepfake” pornografije bez pristanka. Međutim, pokušaji reguliranja sadržaja na Muskovom X-u zaglibili su u dugotrajnoj sudskoj borbi, dok je tehnološki mogul uporedio australsku vladu s “fašistima” nakon što su najavili da će se obračunati s lažnim vijestima.

Najavom strogih restrikcija, Australija se pridružuje zemljama poput Španije i Floride u postavljanju strožih starosnih granica.

Španija je u junu donijela zakon kojim se zabranjuje pristup društvenim mrežama mlađima od 16 godina, dok će na Floridi djeci mlađoj od 14 godina biti zabranjeno otvaranje računa na društvenim mrežama prema novom zakonu koji bi trebao stupiti na snagu u januaru. U oba slučaja tek treba utvrditi metodu provjere dobi.

Francuska je 2023. donijela zakone koji zahtijevaju da platforme društvenih medija provjeravaju dob korisnika – i dobiju pristanak roditelja ako su mlađi od 15 godina.

Kina je, navodi, South China Morning Post ograničila pristup maloljetnicima od 2021., a mlađima od 14 godina nije dopušteno provesti više od 40 minuta dnevno na Douyinu, kineskoj verziji TikToka. Također, u Kini je ograničeno i vrijeme koje djeca provode u online igrama.

Iako se većina stručnjaka slaže, piše BBC, da platforme društvenih medija mogu naštetiti mentalnom zdravlju adolescenata, mnogi su podijeljeni vezano za učinkovitosti pokušaja da ih se sve zajedno zabrani.

Neki stručnjaci tvrde da zabrane samo odgađaju izloženost mladih aplikacijama kao što su TikTok, Instagram i Facebook, umjesto da ih uče kako se snalaziti u složenim online prostorima.

Prethodni pokušaji ograničavanja pristupa, uključujući pokušaje Evropske unije, uglavnom su propali ili su naišli na reakciju tehnoloških firmi. Ostaju i pitanja o tome kako bi implementacija funkcionirala s obzirom da postoje alati koji mogu zaobići zahtjeve za provjeru dobi.