Milorad Dodik pred zidom: Da li se bliži kraj političke karijere jednog od najopasnijih secesionista Balkana?
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nalazi se pred najvećim izazovima u svojoj političkoj karijeri. Nakon godina otvorene retorike usmjerene ka secesiji i urušavanju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, sada se suočava s pojačanim pritiskom domaće i međunarodne javnosti.
Njegova politika konstantne konfrontacije s institucijama BiH i podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma doveli su ga u situaciju gdje se politička karijera može suočiti s neizbježnim krajem. Dodikovi posljednji potezi, uključujući najavu donošenja novog ustava RS-a, dodatno su eskalirali političku krizu.
Prema posljednjim informacijama, predstavnici opozicije u Narodnoj skupštini RS-a tvrde da imaju dovoljno ruku da spriječe usvajanje ovog ustava, što bi za Dodika značilo ozbiljan politički poraz. N1 je izvijestio kako su opozicione partije odlučne u zaustavljanju ove inicijative, smatrajući je direktnim napadom na ustavni poredak i teritorijalni integritet BiH.
Kako je Dodik došao do zida?
Dodikova politička karijera obilježena je radikalizacijom i oštrim nacionalističkim stavovima. Od nekadašnjeg umjerenog političara, koji je imao podršku Zapada, Dodik je postao simbol separatizma i političke destabilizacije. Njegovo otvoreno odbijanje odluka Ustavnog suda BiH, blokade na nivou državnih institucija i prijetnje secesijom učinile su ga glavnim remetilačkim faktorom u zemlji.
Sankcije SAD-a i Velike Britanije dodatno su oslabile njegovu poziciju. Finansijski pritisak na RS raste, a međunarodne finansijske institucije sve manje su spremne na saradnju s entitetom pod Dodikovom vladavinom.
Stručnjaci upozoravaju da iako Dodikove prijetnje secesijom često imaju karakter političkog teatra za pridobijanje podrške unutar RS-a, njihova dugoročna destabilizacija nije zanemariva. Njegovo insistiranje na podjelama dodatno je produbilo etničke tenzije i otežalo bilo kakav napredak ka evropskim integracijama.
Šta dalje?
Ako opozicija u RS-u uspije zaustaviti usvajanje novog ustava, to bi moglo označiti početak kraja Dodikove političke dominacije. Nadalje, pravosudni postupci protiv njega zbog optužbi za urušavanje ustavnog poretka mogli bi ga dodatno marginalizovati.
S obzirom na to da Milorad Dodik više nema ni bezrezervnu podršku Moskve, a odnosi sa Beogradom sve više osciliraju, njegovi politički manevri postaju sve rizičniji. Budućnost RS-a i BiH sada više nego ikada zavisi od unutrašnje političke stabilnosti i sposobnosti institucija da održe ustavni poredak.
Dodikova politička sudbina sada je u rukama kako domaćih aktera, tako i međunarodne zajednice koja pomno prati razvoj događaja. Da li će uspjeti zadržati vlast ili će se suočiti s konačnim političkim porazom? Odgovori na ta pitanja mogli bi odrediti budućnost cijele Bosne i Hercegovine.
