Lekcije pape Franje o liderstvu i biznisu
Papa Franjo po svemu je bio neobičan papa. Ostat će upamćen kao prvi Isusovac na čelu Katoličke crkve, čovjek religije koji je živio skromno, odbacivši papinske simbole moći. U fokusu su mu bili migranti, siromašni, ekologija i ideja sinodalnosti – zajedništva u odlučivanju, slušanja umjesto nametanja. Umjesto da vlada kao monarh, Franjo je želio Crkvu koja hoda zajedno sa ljudima vremena. Kritizirao je ekonomsku nejednakost, loše upravljanje, korupciju i neodgovornost. U jednoj od posljednjih poruka, obraćajući se svijetu zbog krvoprolića u Gazi, rekao je: “Srce mi se slama, to nije rat”. Njegov glas, oslabljen bolešću pluća, zbog koje je početkom godine bio i hospitaliziran, i dalje je nosio moralnu snagu. Kada je počela invazija Rusije na Ukrajinu, sjeo je u svoj automobil u Rimu i otišao u Rusku ambasadu da moli za mir.
Finansije Vatikanske banke
Ono po čemu će se također pamtiti je činjenica da je u Vatikanu otvorio vrata reformama koje su dotad bile nezamislive, a obuhvatile su borbu protiv korupcije, stvaranje transparentnijeg budžeta, preuređenje Vatikanske banke. Interesi i ukorijenjene strukture moći bile su bedem koji je teško bilo probiti, no, uspio je. Neki će reći djelimično, drugi nedovoljno, dok ima i onih koji smatraju da je otišao predaleko u želji da mijenja Crkvu.
Papa Franjo (prije papinstva Jorge Mario Bergoglio) bio je pristupačan papa, duhovni vođa koji je znao snagu stvarnog svijeta, te je svoju vjersku službu posvetio ljudima koji su u potrebi, nije sudio nikome, niti je smatrao da crkva treba biti sudac, već je molio za sve i tražio mir u svijetu.
Tokom svog pontifikata susretao se i sa globalnim liderima. I znao je iznijeti kritiku globalnoj zajednici. Papa Franjo je smatrao da ekonomija treba da funkconira za sve, posebno za ekonomski najugroženije, ljude sa finansijskog ruba i isključene iz društvenih tokova. Nije vjerovao u kapitalizam koji eksploatiše.
Pismo svjetskim liderima u Davosu
Godine 2016., poslao je pismo liderima okupljenim na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu s porukom: “Nikada ne smijemo dozvoliti da nas kultura prosperiteta umrtvi, da nas učini nesposobnim da suosjećamo zbog vapaja siromašnih, plačemo za bolom drugih ljudi i osjećamo potrebu da im pomognemo, kao da je sve to tuđa odgovornost, a ne naša sopstvena.“
Prošle godine,pred grupom poduzetnika kazao je: Malo filantropije nije dovoljno da nadoknadi poslovne obaveze prema onima koji su u potrebi”.
Među kritikama koje su snažno odjeknule bila je i ona vezana za imigrantsku politiku koju je najavio Donald Trump.
“Osoba koja razmišlja samo o izgradnji zidova, ma gdje oni bili, a ne o izgradnji mostova, nije kršćanin”, rekao je papa 2016. godine tokom svoje posjete Meksiku,nakon što je Trump najavio kako će izgraditi zid duž američko-meksičke granice.
Papa Franjo nije bez razloga, kada je izabran za papu, uzeo ime svetog Franje Asiškog – zaštitnika siromašnih. I u njegovoj filozofiji života poniznost je bila u srži svega što je govorio i radio.
“Nije uredu svećenika vidjeti da vozi skupi automobil”
Odbio je da živi u velikom papskom stanu. Vozio je skroman auto, Ford focus, I znao reći da se osjeća tužno kada vidi sveštenika kako vozi skupocijeni auto: “To jednostavno nije uredu”, znao je reći.
Prao je noge zatvorenicima. U proteklim godinama održavao je sastanke i sa tehnološkim liderima kao što su: Tim Cook iz Applea i Eric Schmidt iz Alphabeta; finansijskim šefovima uključujući Briana Moynihana iz Bank of America i Stevea Schwarzmana iz Blackstonea, kao i liderima Exxon Mobila, Chevron i BP-a.
Zalagao se za ekologiju, apelirao na sve ljude da daju svoj doprinos u očuvanju klime i Planete.
„Nemamo luksuz da čekamo da drugi iskorače ili da dajemo prioritet kratkoročnim ekonomskim koristima“, poručio je poslovnim liderima u kontekstu zajedničkog rada na smanjenju CO2 u poslovanju i proizvodnji.
“Hitno je potreban ekonomski sistem koji je pošten, pouzdan i sposoban odgovoriti na najdublje izazove s kojima se suočava čovječanstvo i naš planet. Preuzeli ste izazov tražeći načine da kapitalizam postane sveobuhvatniji instrument za cjelovitu dobrobit ljudi”, kazao je papa nakon osnivanja Vijeća za inkluzivni kapitalizam s Vatikanom 2020. godine.
Umjetna inteligencija
Ovo historijsko novo partnerstvo povezalo je neke od najvećih svjetskih investicijskih i poslovnih lidera s moralnim vodstvom Vatikana. Cilj Vijeća bila je hitna reforma kapitalizma kako bi postao snažna sila za dobrobit čovječanstva, temeljeći se na moralnim imperativima svih vjera.
Pod pokroviteljstvom pape Franje i kardinala Petera Turksona, Vijeće okuplja takozvane Čuvare inkluzivnog kapitalizma, tj. grupu globalnih lidera koji zajedno akumuliraju više od 10,5 biliona dolara imovine, kompanije s tržišnom kapitalizacijom većom od 2,1 bilion dolara i utjecajem na više od 200 miliona radnika širom svijeta. Svi ovi lideri su se obavezali na konkretne akcije s ciljem izgradnje pravednijih, inkluzivnijih i održivijih ekonomskih sistema.
Hitno je potreban ekonomski sistem koji je pošten, pouzdan i sposoban odgovoriti na najdublje izazove s kojima se suočava čovječanstvo i naš planet, papa Franjo u obraćanju poslovnim liderima.
Poslovanje nije smatrao lošim, već plemenitim pozivom, neumorno pozivajući poslovne ljude da obrate pažnju na siromašne. Znao je isticati dobre strane savremenih dometa koji su ljudima olakšavale život, poput internet naprimjer za koji je rekao da je Božiji dar, ali je upozorio na umjetnu inteligenciju kazavši kako bi umjetna inteligencija mogla proširiti globalnu nejednakost i doprinijeti “rastućoj krizi istine u javnom prostoru”. Vodite sa empatijom i saosećanjem – moglo bi se sažeti u srce njegovih poruka koje je javno slao u svim prilikama obraćajući se svima, ali naročito onima koji su mogli mijenjati društvene tokove i koji su svojim politikama utjecali na njih. “Ljudsko dostojanstvo nikada ne smije biti narušeno radi efikasnosti”, poručio je poslovnim liderima naglasivši kako oni lideri koji pokažu brigu u svojim djelima, a ne samo u govoru, izgradit će povjerenje i povezanost sa svojim timovima. Transparentnost i odgovornost bili su u vrhu ljestvice njegovih poruka, a to je pokazao i kada je finansije Vatikana “pročešljao”, očistio od korupcije i sa nekoliko uvedenih promjena uskladio ih sa savremenim monetarnim politikama. U odgovornosti i transparentnosti nije video slabost niti prijetnju već osnovu za povjerenje u svakom poslu i aktivnosti.
Na posljednjem ispračaju pape, danas u Vatikanu, okupilo se više od 170 delegacija iz cijelog svijeta u kojima su predsjednici, premijeri i monarsi.
